* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o problemima vezanima uz pravo na rad pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

• Nezaposlenost i zapošljavanje
• Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu
• Radni odnosi u državnoj službi, javnim službama i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
• Uznemiravanje na radnom mjestu (mobing) i zaštita dostojanstva radnika

U 2025. godini u području rada i zapošljavanja nastavljeni su trendovi iz prethodne godine, zabilježena je rekordno niska nezaposlenost (prosječno 81.162 osobe), povećan je broj zaposlenih (prosječno 1.749.148) te je uvećan iznos minimalne plaće. Unatoč većoj zaposlenosti i poboljšanju materijalnih uvjeta rada, radnici su nam se u znatnoj mjeri nastavili obraćati ukazujući na kršenje različitih prava iz radnog odnosa.

U 2025. godini je minimalna bruto plaća povećana 15,48% te je iznosila 970 eura, čime je dosegnula 54,1% prosječne bruto plaće. To je nastavak povećavanja minimalne plaće, što je u skladu s Direktivom (EU) 2022/2041 o primjerenim minimalnim plaćama u EU, prema kojoj ona treba iznositi barem 50% prosječne bruto plaće. Kao i 2024. godine, RH je među članicama EU koje su najviše povećale iznos minimalne plaće (Rumunjska 23%, Bugarska 15%). Prema Državnom zavodu za statistiku, u studenom 2025. godine minimalnu plaću primalo je oko 60.000 zaposlenih. Budući da su neki zaposlenici uz minimalnu plaću primali i uvećanja plaće s osnova prekovremenog rada, noćnog rada ili rada nedjeljom, koja se ne ubrajaju u iznos minimalne plaće, procjena je MRMSOSP-a da oko 80.000 zaposlenih prima minimalnu plaću, što čini 6,2% od ukupnog broja zaposlenih.

Izmjenama i dopunama Zakona o strancima (ZOS) postroženi su uvjeti za izdavanje dozvola za boravak i rad pa je zaustavljen trend rasta broja stranih radnika državljana trećih zemalja, koji čine manje od 10% ukupne radne snage.

Unatoč velikoj potražnji za radnom snagom i kontinuiranom rastu plaća, čak 575.000 hrvatskih državljana radi izvan RH u državama EU, što čini 14,90% ukupnog stanovništva, a jedino Rumunjska sa 16,28% ima veći udio. Također, RH ima visok udio radnika starijih od 65 godina koji rade u drugoj državi EU. S druge strane, u RH je iznimno mali broj radnika iz država članica EU, manje od 0,5% ukupno zaposlenih.

Nezaposlenost i zapošljavanje

Krajem prosinca 2025. godine u HZZ-u je bilo evidentirano 82.625 nezaposlenih, što je 8.938 osoba ili 9,8% manje nego u prosincu 2024. godine, a broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim skupinama. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do tri godine i školom za KV i VKV radnike (25.489 ili 30,8%) te osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od četiri i više godina i gimnazijom (25.227 ili 30,5%).

Prema podacima HZMO-a, u studenom 2025. godine bilo je 37.089 korisnika starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina koji rade do polovice punog radnog vremena, više nego u istom mjesecu 2024. godine, kada ih je bilo 32.441, dok ih je primjerice u 2019. godini prosječno bilo 10.098. Njihov kontinuirani rast rezultat je više čimbenika – zakonskog okvira koji omogućava ovakav rad, potrebe za radnicima na tržištu rada, potrebe umirovljenika za dodatnim izvorom financija i sl.

U prosincu 2025. godine 26.615 nezaposlenih ili 32,2% ukupnog broja nezaposlenih koristilo je novčanu naknadu. U usporedbi s istim mjesecom 2024. godine, broj korisnika novčane naknade povećao se za 3.523 osobe ili 15,3%, a bilo ih je više u svim mjesecima osim u ljetnima. Do ovih promjena su dovele izmjene i dopune Zakona o tržištu rada iz siječnja 2025. godine, kojima je mlađima od 30 godina uvjet za ostvarivanje novčane naknade smanjen s devet mjeseci rada na šest. Prosječna visina novčane naknade u 2025. godini iznosila je 618,5 eura, a prosječno razdoblje korištenja 90,5 dana.

Prethodnih godina smo najčešće zaprimali pritužbe na HZZ zbog neodobravanja mjere Samozapošljavanja, dok su u 2025. godini prednjačile pritužbe zbog neodobravanja novčane naknade za nezaposlenost.

„Obraćam Vam se u stanju teške financijske krize koja je rezultat niza birokratskih propusta. Nakon što smo se obiteljski vratili iz … kako bi naša djeca odrastala u domovini, suočili smo se sa situacijom koja nas je dovela do ruba egzistencije… Iako mi je formalno odobreno poslovanje, čime su započele i moje zakonske obveze, sredstva potpore od 7.000 eura mi nisu isplaćena. Naime, nadležni službenik je na godišnjem odmoru, a rečeno mi je da nema zamjene koja bi mogla potpisati ugovor. Štoviše, nakon njegova povratka, isplatu ću čekati dodatnih mjesec dana. Time me HZZ, umjesto da mi pomogne, izravno gura u dug i kršenje zakona. To me dovodi u bezizlaznu situaciju… Trenutno imam dug od 2.000 eura i prisiljen sam posuđivati novac kako bih prehranio obitelj…“

Nakon što smo u gornjem slučaju zatražili žurno očitovanje HZZ-a, pritužitelj nas je već nakon nekoliko dana obavijestio da je slučaj riješen, a sredstva isplaćena „u rekordnom roku“.

Obratila nam se i pritužiteljica kojoj je odbijen zahtjev za novčanu naknadu za nezaposlenost jer je prema uputama HZZ-a pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu izjednačeno sa slobodnim zanimanjem, iako to u Zakonu o tržištu rada nije izričito propisano.

Također nam se obratila pritužiteljica koja se nakon prestanka radnog odnosa u drugoj državi EU vratila u RH i podnijela zahtjev za isplatom novčane naknade, koji je odbijen s obrazloženjem da joj je radni odnos trajao u trenutku podnošenja zahtjeva. Tvrdila je da su joj savjetnici HZZ-a preporučili da se prijavi negdje u RH na minimalac i potom ponovno podnese zahtjev. Tijekom našeg ispitnog postupka, pritužiteljici je novčana naknada odobrena.

Nekoliko građana nam je ukazalo da su ih savjetnici HZZ-a usmeno uputili što da naprave kako bi ispunili uvjete za novčanu naknadu (prijava kod drugog poslodavca na kraće vrijeme, prenošenje trgovačkog društva na drugu osobu), no da su odbijeni iako su postupili po ovakvim uputama. Zbog promjena ili diskrecijskog odlučivanja, informacije koje daju savjetnici HZZ-a nisu uvijek potpune i ujednačene te ćemo ovome u 2026. godini posvetiti posebnu pozornost.

Krajem 2025. godine u medijima je objavljeno da je HZZ zbog nedostatka sredstava prestao isplaćivati novčane naknade u jednokratnom iznosu nezaposlenima. Naime, prema Pravilniku o uvjetima i načinu isplate novčane naknade u jednokratnom iznosu, nezaposlena osoba mogla je podnijeti zahtjev da joj se novčana naknada isplati jednokratno, uz uvjet registracije obrta odnosno samostalne djelatnosti. Tijekom prosinca 2025. godine HZZ je obustavio ovu mogućnost jednokratne isplate, koja se prema pojašnjenju HZZ-a može odobriti samo ako su osigurana financijska sredstva. No time su neki građani ostali i bez jednokratne isplate i mjesečne naknade, jer se otvaranjem obrta više ne smatraju nezaposlenima.

Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu

„Želim ukazati na niz kršenja prava radnika u firmi… Radnike se iskorištava do iznemoglosti, ne daje im se zakonski određen odmor između dva radna dana, 3-4 sata spavanja pa se radi 12-15 sati, velika je mogućnost da će netko od umora i nesanice stradati… Bila im je inspekcija rada i dobili su kaznu… Ali to nije ništa promijenilo nego je stanje psihotično i još gore… Nadamo se da nam možete pomoći, jer ako se desi nesreća, onda će biti kasno… Molim da ime ostane anonimno…“

Kao i u prethodnom razdoblju, pritužbe radnika, nerijetko onih kojima je prestao radni odnos, odnosile su se na nezakonitosti pri sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme, nezakonite otkaze, neisplatu plaće, neuručenje obračuna dugovane dospjele plaće ili naknade plaće, kašnjenje u isplati plaće, nezakonitosti u vođenju evidencije o radnom vremenu, nezakonit i neplaćen prekovremeni rad, povrede prava na odmor, zlostavljanje na radu (mobing).

Dostavljeni podatci MRMSOSP-a, pokazuju da je značajno smanjen broj upita koji se odnose na izmjene i dopune Zakona o radu iz 2022. godine, što ukazuje da su se poslodavci i radnici priviknuli na nova pravila za ugovore o radu na određeno vrijeme, dodatni rad i rad na izdvojenom mjestu rada. Najviše upita odnosilo se na zasnivanje i prestanak radnog odnosa te na radno vrijeme i odmore radnika.

Sindikat trgovine Hrvatske ukazao je na narušenu ravnotežu poslovnog i privatnog života radnika zaposlenih u trgovini, kojima poslovođe putem Viber i WhatsApp grupa šalju rasporede rada, upute za rad, ali i opomene i kritike. Poruke stižu u svako doba dana i noći te u vrijeme godišnjih odmora i bolovanja. Istaknuto je i da pojedini članovi istupaju iz sindikata jer im je preotegotno plaćati članarinu, iako njezin iznos nije visok, što ukazuje na teške imovinske prilike tih radnika. Ukazuju i na nasilje prema prodavačicama i prodavačima, odnosno da kupci nezadovoljni rastom cijena, manjkom radnika ili praznom policom frustracije iskaljuju na njima.

U pritužbama i upitima često se očekivalo da pučka pravobraniteljica provodi inspekcijski nadzor, što je u nadležnosti DIRH-a. Budući da pučka pravobraniteljica nema ovlasti postupati prema poslodavcima u gospodarstvu i obrtu, osim u slučajevima diskriminacije ili zaštite prijavitelja nepravilnosti prema posebnim propisima, pritužiteljima smo davali opće pravne informacije o mogućnostima zaštite njihovih prava, uključujući i sudsku, vodeći računa o prekluzivnim i zastarnim rokovima.

Postupajući po preporukama pučke pravobraniteljice, DIRH je u Program rada za 2025. godinu uvrstio nadzore zakonitosti sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Inspektori rada su utvrdili osnovanu sumnju u 266 povreda odredbi o sklapanju ovih ugovora, što je 20 prekršaja manje nego 2024. godine, od čega se 205 odnosilo na poslodavce pravne, a 61 na fizičke osobe.

U 2025. godini inspekcijskim nadzorima je utvrđeno da poslodavci za 654 radnika nisu isplatili niti minimalnu plaću, zbog čega su pokrenuti prekršajni postupci ili izdani prekršajni nalozi. Riječ je o ozbiljnom prekršaju koji ugrožava egzistenciju radnika i njihovih obitelji. Iako 2024. godine minimalna plaća nije isplaćena za veći broj radnika, njih 793, DIRH smatra da navedeno nije odraz stvarnog stanja, nego da neki poslodavci Poreznoj upravi ne dostavljaju JOPPD obrasce ili ih dostavljaju s neistinitom oznakom da je plaća isplaćena, pa se isti ne nalaze na popisu koji Porezna uprava dostavlja DIRH-u.

Inspekcijskim nadzorima je utvrđeno i da poslodavci za 827 radnika, 117 više nego u 2024. godini, nisu u rokovima dostavili obračune dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, zbog čega su protiv poslodavca i odgovornih osoba pokrenuti prekršajni postupci.

Inspektori su protiv odgovornih osoba poslodavaca podnijeli 74 kaznene prijave, devet manje nego 2024. godine, i to zbog 52 kaznena djela Neisplate plaće, 28 kaznenih djela Povrede prava iz socijalnog osiguranja i 14 kaznenih djela Protuzakonitog zapošljavanja.

Primjenjujući Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada inspektori rada su donijeli 487 rješenja kojima su poslodavcima naložili da ukupno 792 radnika, od kojih 377 državljana trećih zemalja, prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, kao i da uplate u Državni proračun 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika, odnosno 6.630,00 eura ako je neprijavljeni rad već bio utvrđen u zadnjih šest godina. Ovakvim je rješenjima poslodavcima naložena uplata u Državni proračun ukupno 2.195.680,00 eura. Najveći broj neprijavljenih radnika zatečen je u ugostiteljstvu i građevinarstvu, a izvršna rješenja inspektori su dostavili na provedbu HZMO-u, HZZO-u i Poreznoj upravi, radi postupanja iz njihove nadležnosti. Inspektori su u 2025. godini donijeli 81 rješenje više te otkrili 69 domaćih i deset stranih radnika više nego u 2024. godini.

Od siječnja 2025. godine na mrežnim stranicama MRMSOSP-a objavljena je tzv. crna lista poslodavaca, kod kojih je inspekcijskim nadzorima utvrđen neprijavljeni rad sukladno Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada i Pravilniku o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada. U 2025. godini DIRH je MRMSOSP-u dostavio gotovo 600 obavijesti o provedenim nadzorima u području prijavljivanja rada, radi objave tih podataka na mrežnim stranicama ministarstva, a MRMSOSP navodi da podatke na listi ažurira redovito jednom tjedno, po potrebi i češće. U prosincu 2025. godine na tzv. crnoj listi bio je naveden 581 poslodavac kod kojeg je utvrđen neprijavljeni rad. Budući da je inspekcijskim nadzorima u 2025. godini uočeno više neprijavljenog rada nego 2024. godine, objavljivanje tzv. crne liste poslodavaca zasad nije rezultiralo odvraćanjem poslodavaca od neprijavljivanja radnika. U javnosti je ukazivano da navedenu listu nije jednostavno pronaći na mrežnoj stranici ministarstva te da ista ne sadrži sve podatke propisane Pravilnikom o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada. Stoga je potrebno tzv. crnu listu poslodavaca objaviti kao jednu od informacija dostupnih već na naslovnoj mrežnoj stranici MRMSOSP-a radi veće vidljivosti, kako bi crna lista u većoj mjeri odvraćala poslodavca od neprijavljivanja radnika te ju dopuniti podacima o utvrđenim nepravilnostima i datumu provedbe nadzora.

U 2025. godini, kao i ranije, zaprimali smo pritužbe zbog dugotrajnosti postupanja inspektora rada DIRH-a povodom podnesenih prijava radnika, te zbog nezadovoljstva sadržajem obavijesti dostavljenih radnicima nakon obavljenog nadzora, iz kojih nije bilo razvidno što je utvrđeno te koje su mjere poduzete. Kada obavijesti nisu bile dovoljno jasne i razumljive, od DIRH-a smo zatražili da ih dopune. Pri tome, dugotrajnost postupanja inspektora i dalje je uglavnom posljedica njihovog nedovoljnog broja i posljedične opterećenosti većim brojem predmeta.

Slijedom preporuke iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, MRMSOSP je pokrenulo postupak ratifikacije Konvencije o promotivnom okviru za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu iz 2006. (br. 187) Međunarodne organizacije rada, nakon čega će se u RH primjenjivati sve temeljne i upravljačke konvencije Međunarodne organizacije rada.

Domaći i strani radnici su se prituživali i zbog nepoštivanja propisa o zaštiti na radu nakon što su pretrpjeli ozljede na radu. Radnici često nisu informirani o postupku priznavanja ozljede na radu niti o nadležnostima DIRH-a u području zaštite na radu.

Prema dostupnim podacima HZJZ-a, u 2025. godini evidentirana je 241 ozljeda na radu nastala djelovanjem visokih ili niskih temperatura. Zbog sve učestalijih ekstremnih temperatura tijekom ljetnih mjeseci i sve veće vlažnosti zraka, raste opasnost za zdravlje radnika koji rade na otvorenom, ali i u zatvorenom prostoru. Tijekom ljeta obratila nam se građanka koja je svjedočila padu u nesvijest radnice u pekari, zbog izloženosti visokim temperaturama iz pećnica i visokim vanjskim temperaturama zraka. S tim u vezi, ukazujemo da je Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada određeno da je u odnosu na zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta poslodavac dužan postupati u skladu s uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada, a Zakonom o zaštiti na radu propisane su generalne obveze poslodavca pri zaštiti na radu, kojih se poslodavac treba pridržavati i pri radu na visokim temperaturama. Nadzor nad primjenom mjera zaštite na radu provodi DIRH. Kao resorno ministarstvo za pitanja zaštite na radu, MRMSOSP je na web stranici objavilo Smjernice za rad na vrućinama Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA). No, iako su ove smjernice korisne za zaštitu radnika pri radu na vrućinama, nisu obvezujuće te je rad na visokim temperaturama potrebno urediti na pravno obvezujući način.

U ožujku 2026. godine u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću upućene su izmjene i dopune Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada, radi zaštite radnika od rada u nepovoljnim vremenskim uvjetima, kao što su rad pri niskim i visokim temperaturama na otvorenom prostoru, koje izmjene pozdravljamo. No, smatramo važnim da se rad u nepovoljnim vremenskim uvjetima izričito uvrsti u Zakon o zaštiti na radu, kao jedan od rizika za život i zdravlje radnika koje je poslodavac obvezan procjenjivati.

Prema Izvješću MRMSOSP-a o platformskom radu u Hrvatskoj za 2025. godinu, 21.704 osobe su radile putem digitalnih radnih platformi, u Registru digitalnih radnih platformi i agregatora evidentirane su četiri digitalne radne platforme, koje su do 31. prosinca 2025. godine registrirale 2.336 agregatora. Od ukupnog broja agregatora, kojih je u 2025. godini bilo 712 manje nego u 2024. godini, 879 su obrtnici, a 1.457 pravne osobe, odnosno trgovačka društva. Evidentirano je obavljanje dvije vrste djelatnosti – vožnja (taxi prijevoz) i dostava.

Unatoč dojmu u javnosti da putem digitalnih radnih platformi najviše rade strani radnici, 16.925 je hrvatskih državljana, a 4.727 stranih državljana, dok podatak o državljanstvu 52 osobe nije poznat. Iako većina radnika ima zaključen ugovor o radu s agregatorom, u 2025. godini je 227 osoba ugovor zaključilo izravno s platformom, dok ih je godinu ranije to učinilo svega 26.

Kao i ranijih godina, u pritužbama na rad agregatora navodi se rad bez prijava na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, rad bez dozvole za boravak i rad, neisplata plaće i neplaćanje prekovremenog rada te vraćanje dijela plaće agregatoru.

Inspektori rada su kod poslodavaca koji posluju putem digitalnih radnih platformi (Uber, Wolt, Glovo i sl.), odnosno agregatora, nastavili obavljati inspekcijske nadzore zakonitosti rada, radnog vremena, plaća te uvjeta rada radnika koji obavljaju poslove prijevoza i dostave. Prema podacima DIRH-a u 2025. godini provedeno je 198 nadzora, a zbog osnovane sumnje u počinjenje 123 prekršaja nadležnim sudovima je podnesen 31 optužni prijedlog te su poslodavcima i državljanima trećih zemalja izdana 34 prekršajna naloga. Najčešće utvrđene nezakonitosti su neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prijavljivanje nakon proteka propisanog roka, neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada kada ugovor nije sklopljen u pisanom obliku te rad državljana trećih zemalja bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

Pravo na štrajk je jedno od temeljnih prava radnika, zajamčeno Ustavom RH, a njegova je svrha zaštita gospodarskih i socijalnih interesa radnika kada se isti ne mogu ostvariti redovnim putem, osobito kolektivnim pregovaranjem.

U srpnju 2025. godine održan je prosvjed domaćih i stranih dostavljača Wolt-a, koji su tražili ravnopravan dijalog s ovom digitalnom platformom. Radnici su ukazivali na loše uvjete rada, smanjenje naknada za dostave i netransparentno formiranje iznosa naknade, smanjenje bonusa te loše odnose s agregatorima. Platforma je prosvjednike formalno pozvala na dijalog, no prema očitovanju sindikata kojima su se obraćali radnici, nije bilo pomaka u pogledu njihova položaja.

Zaprimili smo informaciju sindikata o štrajku radnika u dvije velike kompanije zbog nemogućnosti dogovora oko materijalnih prava iz kolektivnog ugovora, što je rezultiralo time da su poslodavci u cijelosti odbijali sklopiti kolektivni ugovor. Za vrijeme štrajka radnici su bili izloženi ekstremno visokim temperaturama jer su bili izvan prostorija poslodavaca, a predstavnici poslodavaca svakodnevno su vršili pritiske na radnike da se vrate na radna mjesta i prekinu štrajk. Poslodavci su upućivali i izravne prijetnje radnicima u štrajku otkazom ugovora o radu, a nekima su izdali opomene pred otkaz ugovora o radu zbog nedolaska na posao, iako su radnici bili u zakonitom štrajku.

Zaprimili smo i pritužbu sindikata zbog povrede prava na štrajk i slobodno sindikalno djelovanje u trgovačkom društvu osnovanom od JLS, koje je priopćilo da plaću i dodatke na plaću radnicima neće isplatiti za vrijeme provedeno u štrajku. Slučaj je dobio sudski epilog u kojemu je odbijen tužbeni zahtjev poslodavca da se štrajk utvrdi nezakonitim, a poslodavac i sindikat su potom postigli dogovor i zaključili kolektivni ugovor. Slijedom ovih i sličnih slučajeva ukazujemo da je suradnja poslodavca i sindikata iznimno bitna za učinkovitu zaštitu radnika te da sporazumno rješavanje sporova doprinosi stabilnim radnim odnosima, od čega dugoročnu korist imaju radnici, sindikati i poslodavci.

Radni odnosi u državnoj službi, javnim službama i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama počeo se primjenjivati u 2024. godini, ali već u lipnju 2025. godine Vlada RH i sindikati obrazovanja i znanosti sporazumjeli su se o izuzeću od primjene sustava ocjenjivanja rada na zaposlene u javnim službama. Međutim, nije došlo do izmjena Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji bi pravno proveo navedeni dogovor. Također, izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2026. godine, propisano je da se na kriterije i postupak ocjenjivanja sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista ne primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima. Stoga je reforma sustava plaća u državnoj službi i javnim službama već u prvim godinama doživjela korekcije zbog nezadovoljstva onih na koje se treba primjenjivati. Od listopada 2024. godine podneseno je nekoliko zahtjeva za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama o ocjenjivanju zaposlenika.

Državni i javni službenici obraćali su nam se i zbog prevođenja koeficijenata, ukazujući da su im dodijeljeni niži koeficijenti od očekivanih te da su druga radna mjesta više vrednovana, čime da se odstupilo od načela jednake plaće za jednaki rad i rad jednake vrijednosti. Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama izvijestilo nas je da je u 2025. godini zaprimilo 26 zahtjeva za izmjenu ili dopunu uredbe kojom se utvrđuju radna mjesta i koeficijenti za obračun plaće u državnoj službi i 22 zahtjeva za javne službe. Vijeće je pojasnilo da ne analizira zahtjeve pojedinaca, nego da je središnje, stručno, u određenom smislu i savjetodavno tijelo koje prvenstveno daje prijedloge i preporuke Vladi RH, no za neke zahtjeve zatražilo je dodatna mišljenja ili analize resornih ministarstava. Na temelju zaključaka Vijeća, MPUDT je izradilo, a Vlada usvojila Uredbu o izmjeni i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi, kojima su izmijenjene odredbe o radnim mjestima u Vladi RH, Hrvatskom saboru i MORH-u.

U 2025. godini policijski službenici su nam se prituživali na raspored rada, prekovremeni i rad u smjenama, raspored ili premještaj te neprimjereno ponašanje u radnom okruženju. Postupajući po pritužbama utvrdili smo da MUP neko vrijeme ne primjenjuje važeći Pravilnik o postupku izdavanja odobrenja policijskom službeniku za obavljanje samostalne gospodarske ili profesionalne djelatnosti ili pružanje usluga pravnoj ili fizičkoj osobi te Pravilnik o sadržaju i dostupnosti informacija o slobodnim radnim mjestima policijskih službenika te načinu objave popisa slobodnih radnih mjesta, sastavu i načinu rada Povjerenstva za odabir kandidata za premještaj.

U ranijem ispitnom postupku MUP nam je 2023. godine najavio izmjene i dopune Zakona o policiji. No Zakon nije izmijenjen u 2024. i 2025. godini, a nije ni u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu.

Izdali smo i preporuku da se radi kontinuiteta obavljanja poslova i normalnog funkcioniranja pojedinih službi izdaju nalozi u trajanju do 30 dana, a da se, ukoliko postoji potreba obavljanja pojedinih poslova u dužem trajanju, koriste druge zakonske mogućnosti poput privremenog premještaja. S obzirom na zaprimljene pritužbe, preporučili smo da se zaposlenicima ukaže na zakonsku zabranu konzumiranja duhanskih i srodnih proizvoda na radnom mjestu. Sukladno Zakonu o zaštiti na radu konzumacija je iznimno dopuštena isključivo u posebnim prostorijama označenima za pušenje, koje nisu mjesto rada.

Državni službenici su se prituživali i zbog neodobravanja hibridnog modela rada, neprovođenja obveznih zdravstvenih pregleda te zbog rasporeda i premještaja. Kao i ranije, ukazivali su da Odbor za državnu službu višekratno poništava rješenja prvostupanjskih tijela o rasporedu ili premještaju, zbog čega postupci traju predugo. Prema podacima Odbora za državnu službu, u 2025. godini zaprimljeno je 1.133 predmeta (1.054 upravna i 79 neupravna), što je više nego 2024. godine, kada ih je zaprimljeno 806. Pokrenut je 71 upravni spor na rješenja Odbora za državnu službu te podneseno pet tužbi zbog nedonošenja odluke u propisanom roku.

U okviru javnih službi, ravnateljice osnovnih škola ukazivale su na razne pritiske i verbalne napade roditelja prema nastavnicima, uz prijetnje medijima i institucijama, kao i da roditelji učestalo podnose anonimne prijave protiv nastavnika. Prema podacima MZOM-a u 2025. godini prosvjetna inspekcija je zaprimila ukupno 1.776 podnesaka, od kojih su samo njih 170 (9,57%) podnijeli zaposlenici predškolskih i školskih ustanova. Od 1.776 podnesaka koje je prosvjetna inspekcija zaprimila u 2025. godini, njih 347 (19,5%) bilo je anonimno. Međutim, dostavljeni podaci ne pokazuju što je bio sadržaj anonimnih podnesaka niti tko su podnositelji. Prosvjetna inspekcija je prilikom obavljanja nadzora uzela u obzir 40 anonimnih podnesaka (11,5%) te u svih 40 nadzora utvrdila osnovanost navoda. Navedeno ukazuje da anonimno prijavljivanje pridonosi otkrivanju nepravilnosti koje inače možda ne bi bile prijavljene. Ujedno je potrebno voditi računa da se isto ne koristi kao instrument za neosnovano prijavljivanje i uznemiravanje prosvjetnih djelatnika, pri čemu važnu ulogu ima prosvjetna inspekcija radi prepoznavanja takvih prijava.

I Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama je upozorio na pritiske roditelja nezadovoljnih uspjehom svoje djece, koji pokreću postupke nadzora nad radom nastavnika. Sindikat je upozorio i na neobrazložena izvješća prosvjetne inspekcije, zbog čega je u pojedinim slučajevima zatražio pojašnjenja.

Sindikat hrvatskih učitelja upozorio je na manjak pomoćno-tehničkog osoblja, osobito spremačica, što zbog preopterećenosti dovodi do povećanja bolovanja te rezultira pogoršanim uvjetima rada zaposlenika i manjom kvalitetom boravka učenika u školama. Odgovornim smatraju MZOM koje, pozivajući se na Odluke Vlade RH o zabrani zapošljavanja, uskraćuje suglasnosti i kada za zapošljavanje postoje opravdani razlozi.

Oba sindikata kao problem ističu nezakonitosti pri sklapanju ugovora o radu u osnovnim i srednjim školama. Podaci HZZ-a za 2025. godinu pokazuju da se broj nezaposlenih učitelja i nastavnika znatno povećava tijekom ljetnih mjeseci, posebno onih u dobi od 25 do 34 godine. U srpnju 2025. godine na HZZ-u je bilo 1.487 učitelja i nastavnika kojima je istekao ugovor o radu, dok ih je u svibnju bilo samo 239.

O ovome problemu smo pisali u Izvješćima za 2018., 2019. i 2021. godinu te smo prosvjetnoj inspekciji preporučili provođenje ciljanih nadzora radi sprječavanja zlouporabe ugovora o radu na određeno vrijeme. U Izvješćima za 2023. i 2024. godinu preporučili smo MZOM-u da školama izda naputak da se ugovori na određeno vrijeme sklapaju bez prekida tijekom školskih praznika, jer se u protivnom uskraćuje božićnica i regres. MZOM je navelo da preporuka nije provediva uz obrazloženje da je riječ o primjeni Zakona o radu čije tumačenje nije u nadležnosti MZOM-a. No u ovom je slučaju mjerodavan Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojim je u čl. 107. st. 11. propisano kada je iznimno moguće sklapati ugovore o radu na određeno vrijeme, zbog čega ponavljamo preporuku.

Građani su se prituživali i na netransparentne javne natječaje za zapošljavanje, ponajviše u zdravstvu i prosvjeti, kao i zbog izostanka informacija o ishodu i nepravilnostima pri odabiru kandidata, te smo ih uputili na podnošenje prigovora čelniku tijela sukladno Odluci Ustavnog suda U-III/4016/2015 od 17. prosinca 2019. godine i prijavu nadležnim inspekcijama.

Zaštita dostojanstva radnika i zlostavljanje na radnom mjestu (mobing)

Člankom 134. ZOR-a uređuje se zaštita dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja, koji su definirani posebnim zakonima: Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova. Iako ZOR predviđa zaštitu samo u slučaju neželjenog ponašanja uzrokovanog nekom od diskriminacijskih osnova, poslodavac je dužan postupati i kod ponašanja koje predstavlja mobing. Tome u prilog govori Odluka Ustavnog suda U-III/6791/2014 iz 2018. godine prema kojoj „mobing predstavlja svaku vrstu psihofizičkog zlostavljanja ili uznemiravanja na radnom mjestu, neovisno o tome je li ono uzrokovano nekom od zabranjenih diskriminacijskih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije ili ne, odnosno može biti posljedica osobnih ili grupnih stavova, obrazaca, ponašanja ili preferencija. Mobing uključuje sustavno psihičko zlostavljanje i ponižavanje radnika s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, a radnik ima pravo na sudsku zaštitu od takvog uznemiravanja.“

Budući da je u planu izmjena ZOR-a radi usklađivanja s praksom sudova o pravu na godišnji odmor, to je prilika i za zakonsko uređenje zaštite radnika od mobinga, na koju potrebu ukazuje i znatan broj pritužbi koje zaprimamo zbog mobinga radnika.

„Obraćam vam se s dubokim osjećajem osobne iscrpljenosti, zabrinutosti i potrebe da se moje riječi konačno čuju i razumiju. Ovo pišem ne kao prigovor, već kao iskrenu molbu-iznutra, od žene, majke i dugogodišnje djelatnice koja voli svoj posao i ljude s kojima radim. Pojavom privremene kolegice došlo je do narušavanja radne klime-kroz stalne komentare, insinuacije, omalovažavanja i zadiranja u moj privatni život. U više navrata imala sam osjećaj da se potiče strategija „zavadi pa vladaj“, jer je komunikacija s upravom vrlo jednostrana, a djelatnici se doživljavaju više kao broj, nego kao ljudi. Zbog svega se osjećam jadno, povrijeđeno, iscrpljeno, ali i nažalost-nevidljivo. Ovakvo stanje izravno utječe na moju svakodnevicu kod kuće. Ne tražim povlastice, ne tražim kažnjavanje bilo koga, tražim zaštitu dostojanstva, sigurnost da će se moji osjećaji uzeti ozbiljno i iskrenost da se unutar tvrtke može komunicirati s povjerenjem, a ne sa strahom. Zahvaljujem vam unaprijed što ćete ovo pročitati s pažnjom i uvažavanjem i nadam se da će moj glas pronaći put do onih kojima je stalo do ljudi, a ne samo do brojki.“

Kontinuirano raste broj pritužbi zbog mobinga i povrede dostojanstva radnika, osobito u javnim službama. U njima se navodi da su radnici izloženi neprimjerenoj komunikaciji, ponižavanju, vrijeđanju, izrugivanju, pozivima za vrijeme privremene nesposobnosti za rad da se što prije vrate na posao, izostavljanju iz grupne komunikacije, uskraćivanju ili oduzimanju službenih zadaća, dodatnoj kontroli koja se ne poduzima prema ostalim radnicima i slično.

Pritužitelji često nisu upoznati s relevantnim odredbama ZOR-a, Zakona o zaštiti na radu i Kaznenog zakona, kao ni koja su im pravna sredstva na raspolaganju. Postupajući po pritužbama radnicima pružamo informacije da ZOR ne definira mobing, ali se u praksi radi o sustavnom psihičkom zlostavljanju ili uznemiravanju radnika od strane pojedinca ili grupe tijekom određenog vremena. Poslodavcima smo davali preporuke da provode edukacije zaposlenih, osobito onih koji sudjeluju u provođenju postupka za zaštitu dostojanstva, o tajnosti podataka i suzbijanju mobinga te zaštiti dostojanstva radnika, kako bi se potaknulo razumijevanje, tolerancija i uvažavanje svih zaposlenika.

Iako pritužitelje upućujemo i na mogućnost sudske zaštite dostojanstva na radu, često tome nisu skloni zbog dugotrajnosti sudskih postupaka, niskih odšteta i nedostatka sredstava za odvjetnika. Stoga unatoč zlostavljanju radnici često ostaju u štetnom radnom okruženju, završavaju na dugotrajnom bolovanju ili prekidaju radni odnos uz neizvjesnost pronalaska novog posla, ponekad s ozbiljnim posljedicama po zdravlje.

„Obraćam Vam se s prijavom protiv ravnateljice zbog mobinga i ozbiljne pvorede mojih radnih i ljudskih prava kao zaposlenice škole… smatram da je ova respresija nadamnom izravni oblik mobinga s ciljem ušutkavanja zaposlenice koja je pokušala zaštititi djecu i profesionalno djelovati u skladu s kurikulomom i zakonom i Etičkim kodeskom učitelja…“

Sindikati iz područja obrazovanja ukazali su i na narušene međuljudske odnose među zaposlenicima. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama ukazao je da se u 2025. godini povećao broj zahtjeva za zaštitu dostojanstva od postupanja ravnatelja srednjih škola, ali da je teško očekivati da osobe imenovane za rješavanje pritužbi, koje je ravnatelj imenovao, objektivno utvrde uznemiravanje.

Sindikat hrvatskih učitelja ukazao je da zaštita dostojanstva radnika često ne funkcionira jer osobe imenovane za razmatranje pritužbi, koji su obično kolege iz škole, ne žele biti uključene u konflikt među zaposlenicima. Sindikat stoga ističe potrebu za medijacijom, prevencijom i rješavanjem sukoba, često između ravnatelja i radnika.

Kontinuirano pratimo problematiku zlostavljanja na radu i posljedice na radnike te MRMSOSP-u redovito upućujemo preporuke za cjelovito normativno uređenje zaštite od zlostavljanja na radu. Vlada RH je još u Mišljenju na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2014. godinu predlagala rješavanje zaštite od zlostavljanja radnika kolektivnim ugovorima, kako je to učinjeno u drugim članicama EU. U 2016. godini je resorno ministarstvo zagovaralo rješavanje problema kroz koordinirane međuresorne mjere i aktivno uključivanje zainteresiranih dionika. Iako resorno ministarstvo za zaštitu zlostavljanja na radu smatra važnim i mjere prevencije stresa regulirane Zakonom o zaštiti na radu, za njihovo kršenje nisu propisane sankcije pa je upitna njihova učinkovitost.

Vlada RH je u Mišljenju na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu navela da je zaštita dostojanstva radnika od uznemiravanja djelomično unaprijeđena izmjenama čl. 134. ZOR-a, propisivanjem obveze imenovanja dvije osobe različitog spola kod poslodavca koji zapošljava više od 75 radnika, radi rješavanja pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2023. godine. Navodi se i da ovu osjetljivu tematiku treba dodatno analizirati i doraditi u okviru budućih izmjena ZOR-a, pri čemu će se dodatna zaštita radnika razmotriti pri transponiranju novih europskih direktiva u ZOR. Naime, do lipnja 2026. godine potrebno je uskladiti ZOR s Direktivom (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja i Direktivom (EU) 2024/2831 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platforme.

Udruga Mobbing, koja pruža besplatnu pravnu i psihološku pomoć radnicima, evidentirala je 818 prijava mobinga u 2025. godini, 14 manje nego u 2024. godini. No porastao je broj slučajeva horizontalnog mobinga, između radnika na hijerarhijski jednakom položaju, s 19 u 2023. godini i 129 u 2024. na 145 u 2025. godini. Udruga godinama zagovara zakonsko definiranje i zabranu zlostavljanja na radu.

Radi sveobuhvatne zaštite od uznemiravanja, ponovno ističemo potrebu ratificiranja Konvencije Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190, koja postavlja standarde za suzbijanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada te određuje mjere koje trebaju poduzeti države, predstavnici poslodavaca i radnika. U Izvješćima pučke pravobraniteljice za 2022., 2023. i 2024. godinu Vladi RH je preporučena ratifikacija Konvencije. U Mišljenju na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu Vlada RH je navela da službena odluka o ratifikaciji još nije donesena, ali i da ZOR već sadrži odredbe o sprječavanju uznemiravanja na radu, neovisno o ratifikaciji.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu:

Pravo na dobro upravljanje, Pravo na zdravlje, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Radna prava stranih radnika, Prava starijih osoba, Diskriminacija temeljem dobi, Mladi, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja,  Siromaštvo i ljudska prava, Graditeljstvo, Prava hrvatskih branitelja, Prava nacionalnih manjina, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju, Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere, Pravosuđe, Izražavanje u javnom prostoru, Pravo na javno okupljanje, Pravo na privatnost, Umjetna inteligencija, Branitelji ljudskih prava, Zaštita prijavitelja nepravilnosti, Zatvorski sustav i Osobe s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji..