1 neovisna institucija

5 mandata za zaštitu ljudskih prava

U Ustavu Republike Hrvatske izrijekom smo navedeni kao institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava.

Propisi koji reguliraju naš rad:

Misija

Društvo u kojem se poštuju, promiču i štite ljudska prava, u kojem je državna uprava pravična, učinkovita i pristupačna, a svaki pojedinac ima jednake mogućnosti.

Vizija

Neovisan rad na zaštiti i promicanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, suzbijanju diskriminacije, sprečavanju mučenja djelovanjem nacionalnog preventivnog mehanizma i zaštitom prijavitelja nepravilnosti. Institucija koja svoje ciljeve ostvaruje izgradnjom autoriteta i povjerenja.

Načini djelovanja institucije

1.

neovisna i sveobuhvatna analiza stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj (nije izvješće o radu) koja je pripremljena na temelju velikog broja izvora, uključujući odgovore institucija i naše postupanje po pritužbama građana, a sadrži preporuke za jačanje prava građana.

2.

postupanje u predmetima pokrenutima po pritužbama građana i na vlastitu inicijativu, primanje stranaka vezano za predmete, upućivanje preporuka, mišljenja, prijedloga i upozorenja te praćenje njihove provedbe.

3.

davanje mišljenja i predlaganje rješenja kod donošenja, izmjena i dopuna zakona i drugih propisa te izrade strateških dokumenata, uključujući i sudjelovanje u radnim skupinama te sudjelovanje na raspravama saborskih odbora.

4.

NPM obilasci mjesta gdje se nalaze ili bi se mogle nalaziti osobe lišene slobode ili ograničene slobode kretanja (zatvori i kaznionice, detencijski centri, psihijatrijske ustanove, policijske postaje), obilasci mjesta gdje se nalaze pojedine skupine čija prava i slobode štitimo (domovi za starije, izdvojena romska naselja, ruralna područja, područja pogođena potresom i druga).

5.

održavanje edukacija o ljudskim pravima (koordinacija Centra za edukaciju o ljudskim pravima i jednakosti pri instituciji), suradnja s institucijama (Hrvatski sabor, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, institucije posebnih pravobranitelja), nevladinim organizacijama, akademskom zajednicom i drugima, proaktivna i redovita komunikacija s javnošću putem organizacije i sudjelovanja na javnim događajima, kroz medijske aktivnosti i vlastite kanale komuniciranja, provedba istraživanja.

6.

mogućnost strateškog parničenja (udružna tužba, umješači), pokretanja prekršajnih postupaka te podnošenja kaznenih prijava, suradnja s Uredom zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava i Odborom ministara Vijeća Europe u vezi izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava.

7.

izvještavanje ugovornih tijela UN-a o primjeni relevantnih međunarodnih konvencija te sudjelovanje u UPR procesu u okviru Vijeća za ljudska prava UN-a, suradnja s Vijećem Europe, Agencijom EU za temeljna prava, suradnja te razmjena iskustava i informacija sa srodnim institucijama u okviru međunarodnih mreža iz područja zaštite ljudskih prava i jednakosti.

Povijest institucije

1990.

Prvim Ustavom RH institucija pučkog pravobranitelja uvedena je u pravni sustav i djeluje po mandatu ombudsmana.

1992.

Sabor Republike Hrvatske donio je prvi Zakon o pučkom pravobranitelju.

1993.

Sabor Republike Hrvatske za prvog pučkog pravobranitelja izabire Branka Babca te institucija započinje s radom.

1996.

Sabor Republike Hrvatske za pučkog pravobranitelja izabire Antu Klarića.

2004.

Hrvatski sabor za pučkog pravobranitelja izabire Juricu Malčića.

2008.

Međunarodni koordinacijski odbor za nacionalne institucije za ljudska prava pri Vijeću za ljudska prava UN-a akreditira pučkog pravobranitelja kao nacionalnu instituciju za ljudska prava, s najvišim stupnjem neovisnosti (status A), što je drugi mandat institucije.

2009.

Pučki pravobranitelj postaje središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u RH, što je treći mandat institucije.

2010.

Hrvatski sabor mijenja Ustav RH, čime se jača uloga pučkog pravobranitelja u promicanju i zaštiti ljudskih prava.

2012.

Hrvatski sabor donosi novi Zakon o pučkom pravobranitelju koji proširuje nadležnosti institucije u odnosu na zaštitu i promicanje ljudskih prava.

2012.

Pučki pravobranitelj postaje i Nacionalni preventivni mehanizam za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, što je četvrti mandat institucije.

2013.

Hrvatski sabor za pučku pravobraniteljicu izabire Loru Vidović.

2014.

Prvi područni uredi institucije otvoreni su u Rijeci i Osijeku.

2015.

Otvoren je područni ured u Splitu.

2019.

Pučki pravobranitelj postaje tijelo nadležno za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti (zaštita tzv. zviždača), što je peti mandat institucije.

2021.

Hrvatski sabor za pučku pravobraniteljicu izabire Tenu Šimonović Einwalter.

Našoj se instituciji pritužbom može obratiti svatko tko:

Savjet za ljudska prava pučkog pravobranitelja savjetodavno je tijelo koje razmatra i predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava i sloboda, osigurava kontinuiranu suradnju s dionicima te razmatra druga pitanja od značaja za rad pučkog pravobranitelja. Sastoji se od po dva predstavnika iz redova civilnog društva, nacionalnih manjina, akademske zajednice i medija, a njegov sastav i osnivanje regulirani su Zakonom o pučkom pravobranitelju.

Mreža antidiskriminacijskih kontakt točaka sastavljena je od organizacija civilnog društva s ciljem osnaživanja borbe protiv diskriminacije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Organizacije civilnog društva biraju se na temelju javnog poziva u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije.

Sporazum o međuinstitucionalnoj suradnji sklopljen je između institucije pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za djecu, pravobranitelja za ravnopravnost spolova i pravobranitelja za osobe s invaliditetom s ciljem učinkovitijeg i koordiniranog djelovanja. Sklopljen je u skladu sa Zakonom o pučkom pravobranitelju i sukladno načelima komplementarnosti, međusobnog uvažavanja i djelotvornosti u zaštiti i promicanju ljudskih prava.

Napomena: Kao temeljni naziv institucije u ovom materijalu koristi se onaj naveden u Ustavu RH (muški rod), osim u dijelovima koji se odnose na čelnu osobu institucije, kada se taj naziv prilagođava.

Institucija pučkog pravobranitelja je neovisna i samostalna institucija koja djeluje putem pet mandata.

Zagreb
A: Savska cesta 41
T: 01 4851 855

Osijek
A: Hrvatske Republike 19
T: 031 628 054

Split
A: Mažuranićevo šetalište 8a
T: 021 682 981

Rijeka
A: Ciottina ulica 23
T: 051 563 786