*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o povezanim temama pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.

Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom zajamčeno je Ustavom RH te međunarodnim ugovorima, kao što su EKLJP (sloboda mirnog okupljanja) i Pakt o građanskim i političkim pravima (pravo na mirno okupljanje), dok Zakon o javnom okupljanju (ZJO) razrađuje način ostvarenja, kao i ograničenja tog prava. Javna okupljanja u smislu tog zakona su mirna okupljanja i javni prosvjedi, javne priredbe i drugi oblici okupljanja, a mirnim okupljanjem i javnim prosvjedom podrazumijeva se svako organizirano okupljanje više od 20 ljudi, koje se održava radi javnog izražavanja i promicanja političkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva.

Prilikom svakog javnog okupljanja važna je ravnoteža između prava na javno okupljanje kao građanskog ljudskog prava pojedinca u demokratskom društvu, s jedne strane, te prava i sloboda drugih i očuvanja javnog reda i mira, s druge strane. Prava i slobode drugih, na koja bi javna okupljanja mogla utjecati, u pravilu uključuju pravo na privatnost, pravo na mirno uživanje vlasništva, pravo na slobodu kretanja, a pod određenim uvjetima i pravo na osobnu sigurnost i slobodu te obiteljski život.

Neka javna okupljanja tijekom 2025. i postupanja MUP-a povodom njih ukazala su na nedovoljnu jasnoću i podložnost različitim tumačenjima pojedinih odredbi ZJO-a, posebice o obvezi prijave javnog okupljanja te prostorima na kojima se održavaju. Propitivane su i poruke koje su slane na nekim okupljanjima te njihov utjecaj na prava drugih skupina u društvu. Napokon, i dalje postoji prostor za bolje razumijevanje (protu)prosvjeda kao oblika slobode javnog okupljanja.

U 2025. godini, prosvjede su tako organizirali i prosvjedovali sindikati, udruge, inicijative te brojni građani: radnici, studenti, branitelji, roditelji i drugi, iz različitih razloga. Nezadovoljni uvjetima rada, između ostalih, prosvjedovali su dostavljači Wolt-a, radnici HT-a i INA-e, prosvjetni radnici, odgojitelj, obiteljski liječnici, fizioterapeuti te poljoprivrednici, a pomorci su prosvjedovali zbog procesuiranja kolega nakon nesreće na trajektu u kojoj su poginula trojica radnika. Organiziran je i prosvjed potrošačke udruge „Halo inspektore“ zbog povećanja naknade banaka, prosvjedovali su umirovljenici ukazujući na siromaštvo. Građani su bili pozivani i na opći bojkot trgovina i teleoperatera zbog visokih cijena. Građani i udruge su prosvjedovali zbog zagađenja okoliša, mora, zraka, buke, neugodnih mirisa, betonizacije i devastacije zelenih površina u lokalnim zajednicama, kao i zbog očuvanja prirodnih resursa. Studenti su prosvjedovali zbog podizanja iznosa školarine, zbog nasilja profesora koji je nakon prijava dobio samo opomenu pred otkaz te u podršku studentima u Srbiji. Građani su prosvjedima iskazivali neslaganje s ratnim događanjima, upotrebom umjetne inteligencije u vojne svrhe, kao i s ponovnim uvođenjem vojnog roka. Roditelji su prosvjedovali i zbog međuvršnjačkog nasilja i sve češćeg nasilnog djelovanja maloljetničkih skupina. Kao i ranijih godina, održani su Noćni marš, Povorka ponosa, Hod za život te u Rijeci Hod za slobodu.

U nastavku ukazujemo na pojedina javna okupljanja, vezano za koja su se pojavila različita pitanja te o kojima se raspravljalo u javnom prostoru, uključujući u pogledu prava na javno okupljanje i mirni prosvjed i njegovih ograničenja, odnosno tumačenja pravnog okvira te okupljanja vezano za koja smo postupali.

U 2025. godini u više gradova su nastavljena održavanja molitvenih okupljanja, svake prve subote u mjesecu, uz koja su se održavali (protu)prosvjedi. S tim u vezi postupali smo zbog neujednačenog postupanja policijskih službenika pri osiguravanju javnog reda i mira.

U Zagrebu je u siječnju 2025. godine redarska služba (protu)prosvjednike, koji su se okupili prije molitelja na mjestu molitvenih okupljanja, maknula s tog mjesta, a potom ih je policija identificirala i pretražila zbog sumnje u narušavanje javnog reda i mira. Početkom ožujka na splitskom peristilu ni redari niti policijski službenici nisu reagirali kada je dio molitelja ušao u dio prostora koji je bio zakupljen radi postavljanja umjetničke instalacije. Pritom umjetnici nije bio dozvoljen prolazak između molitelja, iako su se oni nalazili i na dijelu prostora na kojem se održavala umjetnička izvedba. MUP je istaknulo da je zadaća policije prvenstveno spriječiti moguće incidente i protupravna ponašanja, a ne isključivo reagirati na narušavanje javnog reda i mira. Ova dva slučaja ukazuju na razlike u postupanju policije pri zaštiti slobode govora i javnog nastupa, uključujući umjetničkog izražavanja, te sprječavanju ometanja na javnim okupljanjima. Naime, dok su u prvom slučaju (protu)prosvjednici fizički uklonjeni s područja na kojem su se nakon njihovog dolaska okupili molitelji, u drugom slučaju je moliteljima dozvoljen ulazak u prostor na kojem je prethodno postavljena umjetnička instalacija te se trebala održati umjetnička izvedba. Nakon toga je umjetnici zabranjen ulazak u prostor među molitelje, iako je dio navedenog prostora prethodno zakupljen kako bi umjetnica na istome postavila umjetničku instalaciju.

Zaprimali smo i pritužbe građana koji su (protu)prosvjede smatrali neprihvatljivima jer se glasnim bubnjanjem ometaju molitvena okupljanja. S obzirom na nedostatno razumijevanje (protu)prosvjeda kao oblika slobode javnog okupljanja, ukazujemo da sukladno praksi ESLJP-a i Ustavnog suda te Smjernicama Venecijanske komisije, kada se na određenom prostoru okupljaju skupine s različitim stajalištima, važno je omogućiti istovremeno održavanje prosvjeda i (protu)prosvjeda. Pritom ne znači da uopće ne smije doći ni do kakvog uznemiravanja okoline, ali ono ne smije biti pretjerano.

Nakon što je jedan od sudionika molitvenog okupljanja na trgu u Zagrebu gazio ruže koje su bile postavljene za ubijene žene, pokrenuta je peticija inicijative „Za Hrvatsku slobode“ ukazujući da poruke molitelja koje se šalju s trgova ugrožavaju žene te je traženo da se molitvena okupljanja maknu s glavnih gradskih trgova. Peticija s više od 61.000 u tome trenutku prikupljenih potpisa, predana je Hrvatskom saboru te je ista aktualizirala ne samo prikladnost prostora već osobito i poruka koje se bilo izravno ili neizravno šalju s molitvenih okupljanja. Policija je prekršajno prijavila muškarca koji je gazio ruže, radi remećenja javnog reda i mira.

U travnju 2025. policija je prekinula mirni prosvjed ispred Ministarstva vanjskih i europskih poslova te privela prosvjednike i protiv njih pokrenula prekršajni postupak. Naime, zbog događaja u Gazi te neslaganja s vanjskom politikom, 19 osoba je prosvjedovalo ispred zgrade Ministarstva te je njih 17 policija privela zbog remećenja javnog reda i mira jer su sjedeći na stepenicama blokirali jedan od ulaza u zgradu Ministarstva i odbili se razići. MUP je podnio optužne prijedloge radi remećenja javnog reda i mira, smatrajući da se u konkretnom slučaju ne radi o javnom okupljanju temeljem ZJO-a te je razlog postupanja policije bilo blokiranje ulaza u štićeni objekt. Do pripreme ovog Izvješća sud je u 11 postupaka donio nepravomoćne oslobađajuće presude, između ostaloga navodeći da je inkriminiran događaj počinjen u posebnim okolnostima tijekom mirnog prosvjeda, kojeg štiti Ustav RH i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, što je važno kod utvrđivanja koja ponašanja ulaze u krug prekršaja protiv javnog reda i mira. Sud je također naveo da se buka smatra uobičajenom na javnom okupljanju i da takvo postupanje prosvjednika samo po sebi ne može predstavljati prekršaj te da u postupanju prosvjednika koji su sjedili na stepenicama nije bilo nasilničkog djelovanja ili poticanja na nasilje ili bilo kojeg drugog oblika odbacivanja demokratskih načela, iako je bio privremeno otežan ili onemogućen ulazak u zgradu Ministarstva. Na prvostupanjske presude se MUP žalio te su predmeti na Visokom prekršajnom sudu.

U srpnju 2025. godine uhićeni su aktivisti na vojnom mimohodu u Zagrebu, koji su legli na cestu ispred vozila u simbolički krvavim majicama te postupamo po pritužbi zbog načina njihovog uhićenja. Tijekom njihova odvođenja od strane policije, neki promatrači mimohoda su aktivistima upućivali pogrdne riječi te poticali na nasilje. No policija ih nije identificirala, a kriminalističko istraživanje je i dalje u tijeku. U međuvremenu su aktivisti nepravomoćno osuđeni s obrazloženjem da su uznemiravali građane i oskvrnuli sjećanje okupljenih na poginule i nestale hrvatske branitelje. Aktivisti su u obrani iznosili da se radilo o prosvjednoj akciji kojom su izrazili političko neslaganje s povećanom militarizacijom društva i naoružavanjem. Sud je ocijenio da ponašanje aktivista nije imalo obilježja prosvjeda prema ZJO, da je za kvalifikaciju nekog ponašanja kao prosvjeda odlučno kako ono djeluje prema javnosti, kao i da ponašanje koje nema poruke, simbola, uzvika, natpisa, slogana ili slično, nije prosvjed u smislu ZJO-a. Na presudu je uložena žalba te je drugostupanjski postupak u tijeku.

Krajem ljeta su pojedine braniteljske udruge u više gradova prosvjedovale protiveći se održavanju kulturnih manifestacija, zbog čega su neke odgođene ili otkazane, uslijed straha od eskalacije sukoba i nasilja. U Benkovcu su braniteljske udruge onemogućile održavanje festivala „Nosi se“, pri čemu je verbalno napadnuta jedna od organizatorica, ujedno i novinarka. Prema navodima MUP-a, po prijavi održavanja oba okupljanja – kulturne manifestacije i prosvjeda, sačinjen je plan djelovanja radi osiguranja javnog reda i mira te nisu zabilježena protupravna ponašanja. Neposredno nakon ovog događaja, 12 braniteljskih udruga je prosvjedom zahtijevalo obustavu financiranja festivala „Fališ“ u Šibeniku, smatrajući da se ne radi o kulturnom već političkom događaju.

U Rijeci su aktivistkinje privremeno prekinule kazališnu plesnu predstavu izraelskog koreografa, iskazujući nezadovoljstvo događajima u Gazi te pozivajući na solidarnost s Palestinom. Prema javno dostupnim podatcima, policija je protiv jedne od aktivistkinja podnijela optužni prijedlog radi remećenja javnog reda i mira.

Početkom studenog je na rivi u Splitu u organizaciji Kluba navijača Torcide održano javno okupljanje, a prosvjednici su potom otišli pred Županijski sud te tražili puštanje na slobodu uhićenika koji su nekoliko dana ranije prekinuli održavanje manifestacije Dana srpske kulture. Obzirom da je prosvjed na rivi prijavljen samo dan prije održavanja, što je u suprotnosti s obvezom prijave propisanom ZJO-om, nametnulo se pitanje postupanja MUP-a kod nepravovremenog prijavljivanja javnog okupljanja.

Iako MUP zbog neprijavljivanja okupljanja sukladno ZJO podnosi optužne prijedloge protiv organizatora, u konkretnom slučaju to nije učinjeno, uz navode da nisu propisane sankcije za nepravovremeno prijavljivanje odnosno prijavu okupljanja izvan propisanog roka. S obzirom da je prema ZJO-u organizator dužan prijaviti mirno okupljanje i javni prosvjed pet dana prije početka održavanja, a  iznimno, najkasnije 48 sati prije, osim ukoliko se okuplja manje od 20 osoba, što se ne odnosi na konkretni slučaj, opisani slučaj može rezultirati različitim tumačenjima ZJO-a i nepridržavanjem pojedinih obveza koje su njime propisane.

U Zagrebu, Splitu i Rijeci održani su prosvjedi zbog nezadovoljstva prekomjernim useljavanjem stranih radnika, na kojima su iznošene i poruke kojima se upućivalo na mržnju i nesnošljivost prema stranim radnicima, što je zakonski uvjet da se javno okupljanje prekine ili zabrani. Policija je naknadno pokrenula prekršajni postupak protiv organizatora zbog izjava koje su iznošene na javnom okupljanju.

U Zagrebu, Rijeci i Zadru održani su antifašistički prosvjedi pod nazivom „Ujedinjeni protiv fašizma“. U Rijeci je prosvjednike napala organizirana skupina maskiranih muškaraca, protiv kojih je policija podignula optužne prijedloge. Prekršajni sud je osudio šestoricu muškaraca i jednog maloljetnika zbog fizičkog i verbalnog napada te zbog veličanja ustaškog režima i izrekao im novčane kazne od 3.300 do 4.200 eura.

U srpnju je u Zagrebu održan koncert (javna priredba) za koji je MUP izjavio da se radi o najzahtjevnijem osiguranju javnog okupljanja. Angažirana su 6.523 policijska službenika, 4.993 redara, 70 vatrogasaca te 26 hitnih službi, a u javnosti se raspravljalo o organizaciji jako velikih okupljanja na siguran način, za posjetitelje i ostale građane.

Udruga U ime obitelji obavijestila nas je o podnošenju tri kaznene prijave zbog krađe i uništavanja zastave manifestacije Hod za život te ometanja konferencije. Prema pribavljenim informacijama, državna odvjetništva su odbacila kaznene prijave, a MUP nije pokrenuo prekršajne postupke.

Krajem 2025. godine je u Zagrebu održano nekoliko prosvjeda ispred domova saborskih zastupnica i gradonačelnika, zbog neslaganja s njihovim političkim djelovanjem i stavovima. ZJO propisuje da se javna okupljanja mogu održati na svakom za to prikladnom prostoru. Pri tome se izrijekom navodi gdje se mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije održavati (a domovi/stambeni objekti nisu navedeni). U javnosti se raspravljalo jesu li prostori ispred domova javnih osoba, iako se radi o javnoj površini, prikladni za okupljanje. Saborske zastupnice ispred čijih se domova prosvjedovalo su uputile prijedlog izmjene zakona radi zabrane prosvjeda neposredno ispred stambenih objekata bez suglasnosti svih stanara. ZJO ne pojašnjava značenje prikladnog prostora za javno okupljanje. Pri tome se ocjena prikladnosti može razlikovati iz pozicije prosvjednika, iz pozicije građana koji nisu sudionici i koje prosvjed može ometati ili iz sigurnosnog aspekta koji procjenjuje policija. Stoga bi Zakonom o javnom okupljanju trebalo propisati što podrazumijeva prikladnost prostora, kako bi se preveniralo da javna okupljanja imaju za posljedicu ugrozu ili kršenje drugih prava građana, a čime bi se ujedno olakšalo postupanje policijskih uprava po prijavama mirnog okupljanja.

S obzirom na sve navedeno, a vezano za nedovoljnu jasnoću i podložnost različitim tumačenjima pojedinih odredbi Zakona, posebice o obvezi prijave javnog okupljanja, prostorima na kojima se održavaju te porukama koje je na njima dopušteno slati, preporučujemo pripremiti izmjene i dopune Zakona o javnom okupljanju.

ZJO propisuje zabranu održavanja prosvjeda najmanje 10 metara od zgrada Hrvatskog sabora i Vlade RH te najmanje 20 metara od Ustavnog suda RH. Trg sv. Marka je i dalje ograđen te zatvoren za javnost i slobodno okupljanje. Stoga su građanske inicijative povodom pete godišnjice postavljanja ograde, na dijelu trga izvan ograde, održale akciju simboličnog čitanja Ustava, kako bi istaknule da je RH zasnovana na demokratskim vrijednostima i slobodama.

Napokon, u Izvješću za 2024. godinu Vladi RH smo preporučili da javnosti obrazloži osnovne sigurnosne razloge ograđivanja Trga sv. Marka. U očitovanju na danu preporuka, MUP je naveo da je o privremenom ograničenju kretanja i prometovanja Trgom sv. Marka javnost obaviještena 13. listopada 2020. godine na internet stranicama Policijske uprave zagrebačke te da je odgovoreno na sve zaprimljene zahtjeve i upite građana, medijskih kuća, tvrtki i institucija. Ukazano je i da se dijelom Trga unutar tehničkih zapreka mogu kretati sve osobe kojima je to nužno radi pristupa štićenim objektima, koje imaju opravdani razlog radi dolaska do objekta u kojemu rade, obavljanja komunalnih i drugih poslova, sudjelovanja u vjerskim obredima u Crkvi sv. Marka te javnim okupljanjima, kao i osobe starije životne dobi i s poteškoćama u kretanju.

Iako je na dijelu Trgu, izvan štićenog prostora, omogućeno održavanje javnog okupljanja te je 2025. godine održano 332 javna okupljanja, od čega 54 prosvjeda, javnosti i daljnje nisu obrazloženi barem najopćenitiji sigurnosni razlozi iz kojih nije moguće slobodno se kretati i javno okupljati na dijelu Trga iza tehničkih zapreka, pri čemu je od napada koji je bio povodom ograđivanja prošlo šest godina.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu:

Izražavanje u javnom prostoru, Pravo na adekvatno stanovanje, Branitelji ljudskih prava, Policijski sustav, Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere i Pravo na rad.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.