*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
Više o povezanim temama pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.
Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:
- Jačanje učinkovitosti pravosuđa
- Pritužbe na rad pravosuđa
- Ovrha i stečaj potrošača
- Besplatna pravna pomoć
- Podrška žrtvama i svjedocima
Ovo poglavlje donosi pregled pojedinih aspekata učinkovitosti pravosuđa i izazova vezanih uz nastavak procesa njegove digitalne transformacije u 2025. godini. Uz to, prikazuje postupanje po pritužbama građana na rad pravosudnih tijela, stanje u vezi s ovrhama, stečajem potrošača i besplatnom pravnom pomoći te rad sustava podrške žrtvama i svjedocima.
Jačanje učinkovitosti pravosuđa
Tijekom 2025. godine nastavljene su reformske aktivnosti usmjerene na povećanje učinkovitosti pravosuđa, skraćivanje trajanja postupaka, jačanje javnosti i transparentnosti rada te smanjenje troškova. Među mjerama se ističu digitalizacija sustava, javna objava presuda i sustav anonimizacije sudskih presuda, primjena e-Komunikacije te aktivnosti usmjerene na brže rješavanje sudskih postupaka.
Da su ove reforme nužne potvrđuje i Izvješće EK o vladavini prava za 2025. godinu za RH, koje identificira više ključnih problema u području neovisnosti i odgovornosti sudbene vlasti, među kojima se ističu broj neriješenih predmeta i duljina trajanja sudskih postupaka. Iako je zabilježen blagi pad broja neriješenih predmeta županijskih sudova, i dalje postoji potreba za unaprjeđenjem učinkovitosti rada sudova. Istaknuti su izazovi u području učinkovitosti istraga i kaznenog progona u korupcijskim predmetima, kao i kvalitete sudskih postupaka i odluka. Ostvaren je napredak u provedbi preporuka iz prethodnih izvješća EK, osobito zakonodavnim izmjenama, no naglašeno je da se stvarni učinci tih izmjena u praksi tek trebaju u potpunosti procijeniti.
Razinu povjerenja građana u pravosuđe bilježi Flash Eurobarometar, a prema posljednjim podacima iz siječnja 2025. godine 27% ispitanika u RH neovisnost sudova i sudaca ocjenjuje pozitivno (“vrlo dobar” ili “dobar”), što je više nego prethodne godine kada ih je tu ocjenu dalo 23%. No, 65% ispitanika i dalje negativno ocjenjuje pravosudni sustav (“prilično loš” ili “vrlo loš”), nešto manje nego godinu ranije kada je taj stav imalo 69% ispitanih. Kao glavne razloge nepovjerenja navode uplitanje Vlade, političara te gospodarskih interesa. 54% ispitanika koji daju lošu ocjenu smatra da su glavni razlozi manjka neovisnosti sudaca uplitanje ili pritisak Vlade i političara. Uplitanje gospodarskih ili drugih posebnih interesa kao razlog navodi 47%, dok 30% ispitanika smatra da status i položaj sudaca ne jamče dovoljno njihovu neovisnost.
Za unapređenje pravosudnog sustava nužni su kvalitetniji propisi. U izvještajnom razdoblju se pristupilo izmjenama cijelog niza zakona te je proveden niz e-savjetovanja, primjerice glede Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnobilježničkim pristojbama, Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
Izmjenama Zakona o sudovima, Zakona o parničnom postupku te Zakona o kaznenom postupku pristupilo se prvenstveno radi provedbe presude Suda EU u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANNINVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024., odnosno radi revidiranja važećih normativnih rješenja kojima je uređena obvezatnost pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela. Reorganiziran je način praćenja i proučavanja sudske prakse, kao i europskih propisa te prakse Suda EU i ESLJP-a obveznim osnivanjem posebnih odjela u svim županijskim i visokim sudovima te propisivanjem prethodnog dostavljanja nacrta sudskih odluka odjelima za praćenje i proučavanje sudske prakse.
Jedan od izazova u pravosuđu jest i nepovoljna dobna struktura pravosudnih dužnosnika i sve kasniji ulazak u pravosudne dužnosti. Stoga je MPUDT osnovao radnu skupinu za revidiranje normativnih rješenja kojima je uređen postupak imenovanja sudaca općinskih, trgovačkih i upravnih sudova te zamjenika općinskih državnih odvjetnika. Predložena rješenja trebala bi doprinijeti ubrzanju imenovanja i ranijem ulasku u pravosudne dužnosti. Prijedlozi izmjena Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, kojima se stremi otkloniti nedostatke postojećeg sustava, uvršteni su u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2026. godinu, te su u trenutku pisanja ovog Izvješća u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
Na kraju 2024. godine u svim sudovima u RH bilo je 1.660 sudaca. Prema podacima DSV-a u 2025. godini je razriješeno 59 sudaca, od čega 26 radi navršenih 70 godina života, 31 na vlastiti zahtjev, a dva zbog smrti. Imenovano je 106 sudaca, od čega 70 na općinske sudove, 23 na županijske, jedan na trgovački sud, tri na Visoki upravni sud RH, pet na Visoki kazneni sud RH, te po dva suca na Visoki trgovački sud RH i Visoki prekršajni sud RH. Planom popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta te izmjenama i dopunama za 2025. godinu planirano je popunjavanje 115 sudačkih mjesta, slijedom čega proizlazi da bi se, nakon višegodišnjeg smanjenja broja sudaca, negativni trend mogao zaustaviti.
Nakon iznenadne smrti predsjednika Vrhovnog suda RH Radovana Dobronića u ožujku 2025. godine, u godinu dana (do zaključenja ovog Izvješća) nije izabrana čelna osoba najvišeg suda u RH.
U aktualnom postupku izbora predsjednika raspisana su tri javna poziva. Prvi javni poziv objavljen je u travnju 2025. godine, a na Općoj sjednici VSRH nitko od kandidata nije dobio pozitivno mišljenje. Drugi javni poziv raspisan je u srpnju 2025. godine, no na njega se prijavila samo jedna kandidatkinja koju predsjednik RH nije predložio Saboru. Treći javni poziv objavljen je u rujnu 2025. godine, nakon čega je DSV dostavilo predsjedniku RH tri valjane kandidature. Premda je na Općoj sjednici VSRH 28. listopada 2025. jedna kandidatkinja dobila pozitivno mišljenje te su svi kandidati saslušani pred Odborom za pravosuđe u prosincu 2025., točka glasanja i davanja prethodnog mišljenja o kandidatima je u više navrata skinuta s dnevnog reda saborskog Odbora za pravosuđe, zbog najave povezivanja izbora predsjednika Vrhovnog suda s izborom sudaca Ustavnog suda. U političkim istupima raspravljalo se o autonomiji (integritetu), kvaliteti i stručnosti kandidata. Poteškoće vezane uz ovaj postupak i javno iznošene poruke, kao i sama činjenica da je najviši sud RH već godinu dana bez čelne osobe, doprinose daljnjem produbljivanju negativne percepcije o pravosuđu u javnosti. Dodatno, Udruga hrvatskih sudaca reagirala je na izjave da će izbor predsjednika VSRH biti uvjetovan izborom sudaca Ustavnog suda RH, javno upozorivši da se stvara i potiče dojam o neprimjerenom utjecaju politike na sudbenu vlast te podsjećajući da je sudbena vlast prema Ustavu RH jedna od tri ravnopravne grane državne vlasti.
Tijekom 2025. imenovano je 12 predsjednika općinskih, četiri predsjednika upravnih, tri predsjednika županijskih sudova te predsjednici Visokog prekršajnog suda RH, Visokog kaznenog suda RH i Visokog trgovačkog suda RH. Međutim, na upražnjeno mjesto više od godinu dana nije imenovan predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu, a mediji objavljuju da je postupak tri puta zastao zbog komplikacija u ocjenjivanju iste kandidatkinje, što je spriječilo DSV da donese konačnu odluku.
Prema podacima DSV-a, u 2025. godini je protiv sudaca pokrenuto 11 stegovnih postupka, u kojima ih je osam proglašeno krivima, jedan sudac je oslobođen stegovne odgovornosti, a dva postupka su obustavljena. Zbog stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti proglašeno je krivim šest sudaca, a dva zbog stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti i stegovnog djela nepostupanja po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Tri suca su udaljena od obnašanja sudačke dužnosti i to jedan zbog stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti, a dva zbog stegovnog djela nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način.
U 2025. godini DSV je zaprimio 41 zahtjev za pokretanje kaznenog postupka protiv sudaca, od čega su dva zahtjeva usvojena, 33 odbijena, jedan je odbačen, a u radu ih je još pet.
DSV je u 11 predmeta svaka tri mjeseca produljivao udaljenje od obnašanja sudačke dužnosti, i to u osam predmeta jer su protiv sudaca započeti kazneni postupci (zbog kaznenih djela primanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, krađa, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, trgovanja utjecajem, povrede djetetovih prava i prijetnje), a u tri jer su suci udaljeni od obnašanja sudačke dužnosti u stegovnom postupku.
2025. godine je usvojena Konvencija VE za zaštitu odvjetničke profesije (CETS No. 226), prvi međunarodni pravno obvezujući instrument koji osigurava zaštitu odvjetnika i slobodu obavljanja odvjetničke profesije. Do kraja 2025. godine Konvenciju je potpisalo 24 države VE, među kojima 18 država članica EU, a stupit će na snagu kada ju ratificira najmanje osam potpisnica, uključujući šest država članica VE. RH je Konvenciju potpisala 14. listopada 2025. godine, čime je potvrdila predanost jačanju vladavine prava i neovisnosti odvjetništva. Hrvatski sabor je 27. lipnja 2025. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, kojim su dodatno ojačana procesna jamstva i prava odvjetnika te položaj Hrvatske odvjetničke komore.
Disciplinsko tužiteljstvo HOK-a je u 2025. godini zaprimilo 1.041 disciplinsku prijavu, 48% više nego 2024. godine, kada ih je bilo 702. U 718 predmeta pokrenut je disciplinski postupak, 225 prijava je odbačeno, dok su po 73 prijave izvidi u tijeku. U 63 presude utvrđena je disciplinska odgovornost za težu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva, od čega je u 37 predmeta izrečena novčana/ kazna, u 11 ukor, a u 15 disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetništva.
Tijekom 2025. godine Disciplinsko tužiteljstvo HOK-a je zaprimilo dvije disciplinske prijave protiv dvije strane odvjetnice iz država članica EU koje obavljaju odvjetničku službu pod nazivom zanimanja iz svojih matičnih država članica, a povodom kojih je provođenje radnji u tijeku.
Na dan 31. prosinca 2025. godine u Imenik stranih odvjetnika koji u RH mogu obavljati odvjetničku službu pod nazivom zanimanja iz svoje matične države upisano je 16 odvjetnika iz država članica EU, dakle isto kao i godinu ranije. Radi se o odvjetnicima iz država članica EU s poslovnim nastanom u RH. Međutim, HOK niz godina upozorava na da je čl. 36. e. Zakona o odvjetništvu propisano da se ne smije zahtijevati upis u odgovarajuće registre odvjetnika iz država članica EU koji povremeno i privremeno pružaju odvjetničke usluge. Također upozorava da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu iz srpnja 2025. godine propisano da se odredbe kojima je regulirano obavljanje odvjetničke službe stranih odvjetnika na odgovarajući način primjenjuju i na odvjetnike iz država članica OECD-a. HOK smatra da postoji realna mogućnost da odvjetnici iz tih država, koji nisu upisani u imenike stranih odvjetnika HOK-a, primjerice sastavljaju ugovore i pružaju pravne savjete, pa i u situacijama kada im je u matičnim državama zabranjeno obavljanje odvjetništva ili nisu osigurani od profesionalne odgovornosti, o čemu HOK ne može imati spoznaja, jer nije obaviještena o njihovom djelovanju niti smije od njih tražiti bilo kakve dokaze. U trenutku pisanja ovog Izvješća u e-savjetovanju su izmjene i dopune Zakona o odvjetništvu, u kojima se dodaje posebna odredba koja će izričito propisati da odvjetnička društva iz države članice EU mogu u RH osnivati druga odvjetnička društva i pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, pravu EU, međunarodnom pravu i pravu RH.
HOK je u pogledu informacija o neovlaštenom pružanju pravne pomoći, temeljem nadležnosti iz čl. 6. Zakona o odvjetništvu, u dva slučaja dostavio državnim odvjetništvima obavijest o postojanju osnova sumnje u počinjenje kaznenog djela nadripisarstva.
HOK ističe da podupire digitalizaciju i prati dinamične promjene koje se događaju u ovom području te razmatra mogućnost primjene novih tehnologija u odvjetništvu, vodeći pritom računa o zaštiti odvjetničke tajne i poštujući potrebu da čovjek ostane u središtu pravosudnog sustava.
HJK nas je izvijestila da javnobilježnička mjesta u Iloku i Visu tijekom 2025. godine nisu bila popunjena, a u Korčuli i Glini su imenovani javni bilježnici, pri čemu je javna bilježnica u Glini započela s radom 15. siječnja 2026. godine, dok javni bilježnik u Korčuli još nije stupio na dužnost. Stoga problem neravnomjerne dostupnosti javnih bilježnika ni nakon višegodišnjeg upozoravanja nije riješen.
Shvaćajući važnost komuniciranja sudova s javnošću, Pravosudna akademija je u 2025. godini održala pet jednodnevnih radionica za pravosudne dužnosnike i savjetnike u pravosudnim tijelima na temu „Načini komunikacije s medijima i društvene mreže“, na kojima su sudjelovala ukupno 72 polaznika. Radi slabog interesa Pravosudna akademija više ne organizira radionice za urednike i novinare, a HND niti ove godine nije organiziralo radionice na temu komunikacije novinara i sudova. Iako se prema izvješću HND-a pučkoj pravobraniteljici može zaključiti da se novinarstvo susreće s nizom izazova i problema, bilo bi korisno osigurati provođenje edukacija urednika i novinara u području pravosuđa.
MPUDT je i 2025. godine nastavilo ulagati u digitalizaciju pravosuđa s ciljem postizanja učinkovitosti pravosudnog sustava, smanjenja broja neriješenih predmeta i skraćivanja trajanja sudskih postupaka.
Digitalizacija je usmjerena i na olakšavanje komunikacije između građana, poslovnih subjekata i državnih tijela te na veću dostupnost pravosudnih usluga i informacija u digitalnom obliku.
Od 1. siječnja 2025. godine u primjeni je sustav ANON, koji omogućuje anonimizaciju, indeksaciju, objavu i pretraživanje sudskih odluka. Ovakav sustav anonimizacije sudskih odluka primarno predstavlja dio procesa digitalizacije pravosuđa, iako pojedina rješenja mogu uključivati elemente automatizirane obrade podataka, o čemu pišemo i u poglavlju o uporabi umjetne inteligencije. Također, na većini digitalnih pravosudnih usluga poput e-Komunikacije, e-Ovrhe, e-Predmeta, e-Oglasne ploče, e-Uvjerenja da se ne vodi kazneni/prekršajni postupak te sustava Uređena zemlja, dostupni su i virtualni asistenti (chatbotovi). Prema navodima MPUDT-a, u njihovom radu nisu uočeni značajniji problemi jer korisnici u svakom trenutku mogu zatražiti pomoć putem korisničke podrške.
Pitanja digitalizacije i moguće uporabe umjetne inteligencije u pravosuđu, uključujući njezinu primjenu u okviru Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), koji omogućuje povezivanje i razmjenu podataka između zemljišnoknjižnog i katastarskog sustava, kao i najavljeni projekt „Predvidive sudske odluke“, usmjeren na analizu sudske prakse, identifikaciju obrazaca odlučivanja i jačanje ujednačenosti sudske prakse te predvidivosti sudskih odluka, detaljnije se obrađuju u poglavlju ovog Izvješća posvećenom uporabi umjetne inteligencije.
Prema podatcima MPUDT-a, trenutno je 93.166 korisnika uključenih u e-Komunikaciju, koji se sada više ne vode u internom registru MPUDT-a, nego se ovlasti za rad u e-Komunikaciji postavljaju kroz e-Ovlaštenja.
Iako je digitalizacija pravosuđa ispravno prepoznata kao nužnost, istovremeno je potrebno osigurati jednaku dostupnost pravosuđa na tradicionalne načine, zbog građana koji iz različitih razloga ne koriste ili ne mogu koristiti digitalne tehnologije.
Pritužbe na rad pravosuđa
„Neovisno o činjenici što je riječ o sudskom postupku, a obraćam se adresatima koji ne čine sudsku vlast, isto činim isključivo radi zaštite mojih prava i interesa pa vam isto dostavljam na znanje…Dodatno ističem da je u navedenom sudskom postupku prvi puta u povijesti hrvatskog pravosuđa rješenjem raspravnog suca izuzeta javnost iz parničnog predmeta radi raskida ugovora i naknade štete i to temeljem prijedloga tuženika, nakon što se na ročištu pojavio novinar kao zainteresirana javnost, a koji prijedlog je sud usvojio u roku od nekoliko dana od zaprimljenog prijedloga tuženika temeljeći svoje rješenje na jednostranoj odluci tuženika o poslovnoj tajni koji dokument je tuženik donio nakon što je ovaj parnični postupak pokrenut po tužbi tužitelja. Kako su moja prava kao stranke i građanina Republike Hrvatske ozbiljno ugrožena moram ih štititi na svaki dopušteni civilizirani način pa stoga to činim i ovim putem.“
Pučka pravobraniteljica, sukladno zakonom propisanim ovlastima i načelu neovisnosti sudbene vlasti, u pravilu nije nadležna postupati po pritužbama u predmetima u kojima je u tijeku sudski postupak, niti može utjecati na ishod ili tijek odlučivanja sudova.
Tijekom 2025. godine zaprimili smo 359 pritužbi iz područja pravosuđa, odnosno 63% više nego 2024. godine, kada ih je bilo 220. Ovaj se broj odnosi na pritužbe iz područja pravosuđa (308) i pritužbe vezane uz ovršne postupke (51).
Od ukupnog broja pritužbi, njih 156 odnosilo se na rad sudova, čak 93% više nego 2024. godine. Najviše pritužbi (82) se odnosilo na nezadovoljstvo ishodom sudskog postupka, 48 na nepotrebno odugovlačenje postupka, 25 na zlouporabu položaja, a jedna na obavljanje poslova sudske uprave.
Građani su nam se najčešće obraćali pritužbama koje se odnose na meritum te zamolbama za intervenciju u sudske postupke zbog sumnje u nepristranost suda i pošteno suđenje. Odgovarali smo im da su prema Ustavu sudovi samostalni i neovisni u postupanju i donošenju meritornih i procesnih odluka te smo ih upućivali na korištenje redovnih i izvanrednih pravnih sredstava.
Osim pisano, građani su se često obraćali i usmeno, tražeći pravna mišljenja, pravne savjete ili zastupanje. Takvi upiti upućuju i na nedostatke u sustavu besplatne pravne pomoći, osobito dostupnosti sekundarne pravne pomoći, o čemu detaljnije pišemo u posebnom potpoglavlju ovog poglavlja.
Povodom predstavki na dugotrajnost sudskih postupaka strankama su pružane opće pravne informacije o mogućnostima podnošenja požurnica sudu, predstavki predsjedniku suda ili MPUDT-u te o podnošenju zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. U slučajevima pritužbi na nepotrebno odugovlačenje sudskog postupka, primjerice zbog dugotrajnijeg nezakazivanja ročišta ili neupućivanja predmeta drugostupanjskom sudu, tražili smo očitovanja predsjednika sudova o razlozima takvog postupanja.
Pritužbe zbog dugotrajnosti sudskih postupaka odnosile su se, primjerice, na postupke smetanja posjeda, radne sporove, zemljišnoknjižne i ostavinske postupke, ali i zamolbe za ubrzanje prekršajnog postupka i donošenje presude prije zastare. Zaprimili smo pritužbu zbog dugotrajnosti postupka radi osnivanja/ukidanja nužnog prolaza, koji se pred Općinskim sudom u Dubrovniku vodi već 21 godinu, zbog odugovlačenja kaznenog postupka u kojemu se okrivljenik dulje vrijeme nalazi u istražnom zatvoru, zbog nezakazivanja rasprave i posljedične dugotrajnosti parničnih postupaka, postupaka za razvod braka, nasljednopravnih sporova te upravnih sporova. U jednom slučaju građanin je ukazao da postupanje različitih tijela i sudova, uključujući i postupanje Ustavnog suda po ustavnoj tužbi, sveukupno traje već 30 godina.
Iz pritužbi na meritum sudskih odluka, rad sudaca te način vođenja sudskih postupaka, razvidno je nepovjerenje u pravično suđenje, pravilnost i zakonitost donesenih odluka, a povremeno se navodi i sumnja na korupciju.
Primjerice, jedna je stranka zatražila zaštitu od „ozakonjene otimačine“, smatrajući da je radnjama sudaca i odvjetnika njenoj majci oduzeta vrijedna nekretnina, radi čega je podnijela kaznenu prijavu USKOK-u. Zaprimljena je i pritužba na navodne povrede prava pred Županijskim sudom te na pravnu nesigurnost i nepravično suđenje, nakon što je stranci prema čl. 105. st. 5. Zakona o zemljišnim knjigama odbijena žalba na rješenje o odbačaju prigovora jer ju je izjavila osobno, a ne putem javnog bilježnika ili odvjetnika.
Pojedini građani tražili su i da pučka pravobraniteljica ocijeni jesu li u sudskim postupcima povrijeđena njihova ljudska ili druga zakonska prava, iako su protiv presuda već podnijeli žalbe te su se predmeti nalazili u drugostupanjskom postupku. Zaprimljene su i pritužbe na neujednačenu sudsku praksu, pri čemu su podnositelji navodili da se zbog takvog postupanja osjećaju diskriminirano.
Zaprimili smo na znanje predstavku upućenu MPUDT-u u vezi s navodnim proceduralnim pogreškama u radu integriranog sustava za upravljanje sudskim predmetima e-spis, odnosno sustava e-Predmet. Podnositeljica je navela da u sustavu nije bila evidentirana kao umješač u parničnom postupku pred Općinskim sudom u Rijeci. MPUDT je povodom predstavke provelo postupak i o ishodu obavijestilo stranku.
Zaprimljena je i pritužba, odnosno dopuna zahtjeva za pristup informacijama upućena MPUDT-u, kojom su zatražena pojašnjenja o razlozima dodjele žalbenog predmeta u radnom sporu Županijskom sudu u Dubrovniku, uz tvrdnju da je takva dodjela u neskladu s algoritmom sustava e-Spis.
Također je zaprimljeno nekoliko pritužbi na rad stalnih sudskih vještaka, primjerice zbog nedostavljanja nalaza i mišljenja u roku, načina komunikacije i ponašanja vještaka prema strankama te zbog odustajanja vještakinje od dopune nalaza i mišljenja nakon proteka više godina od provedenog vještačenja.
Prema podacima MPUDT-a, tijekom 2025. godine zaprimili su 1.324 predstavke i pritužbe građana, od čega se 1.064 odnosilo na rad sudova, a 260 na rad državnog odvjetništva. U 455 predstavki građani su izrazili nezadovoljstvo meritumom sudskih odluka, dok se 458 odnosilo na odugovlačenje postupka. 87 pritužbi se odnosilo na neprimjereno ponašanje suca, radi čega su zatražena izvješća predsjednika sudova. Nadalje, 98 predmeta ustupljeno je drugim ustrojstvenim jedinicama MPUDT-a, u 211 zatražena je dopuna podataka od stranaka, dok u 15 predmeta nije bilo osnove za postupanje zbog neprimjerenog sadržaja podnesaka.
Tijekom 2025. godine zaprimili smo 77 pritužbi na rad državnog odvjetništva, što je 71% više nego 2024. godine. Najčešće su se odnosile na dugotrajnost postupanja po kaznenim prijavama, izostanak informacija o statusu predmeta, nezadovoljstvo odgovorima na predstavke te nezadovoljstvo odlukama državnog odvjetništva, najčešće zbog donošenja rješenja o odbačaju kaznene prijave. Građani su nam dostavljali i kaznene prijave, no u pravilu samo na znanje, pri čemu su ih istodobno dostavljali i tijelima kaznenog progona.
Od 260 predstavki podnijetih MPUDT-u na rad DORH-a, u 52 stranke su izrazile nezadovoljstvo državnoodvjetničkim odlukama, a u 54 predmeta zatraženo je izvješće Glavnog državnog odvjetnika. 154 kaznene prijave koje je MPUDT zaprimio do 31. prosinca 2025. godine proslijeđene su DORH-u.
Zaprimili smo 14 pritužbi na rad odvjetnika i HOK-a, dvije više nego 2024. godine. Pritužbe su se odnosile na navodne propuste u zastupanju, izostanak komunikacije s odvjetnicima, neobavještavanje stranaka o sudskim odlukama te nezadovoljstvo postupanjem odvjetničkih društava. U pojedinim slučajevima građani su tražili i nadzor nad radom HOK-a. Podnositelji su u svim predmetima obaviješteni o nadležnostima pučke pravobraniteljice te su im pružene odgovarajuće opće pravne informacije. MPUDT je 2025. godine zaprimilo šest pritužbi na rad odvjetnika, a suradnju s HOK-om ocijenilo je zadovoljavajućom.
Pet pritužbi zaprimili smo na rad javnih bilježnika i HJK, jednako kao i 2024. godine. Odnosile su se na javnobilježničke naknade, korištenje elektroničkih sustava te postupanje po prijavama protiv javnih bilježnika. Podnositeljima su pružene opće pravne informacije, a pritužbe su prema potrebi ustupljene HJK-u i MPUDT-u. HJK je 2025. godine zaprimila 37 pritužbi na rad javnih bilježnika, pri čemu u većini stegovnih predmeta nije utvrđena osnovanost prijava. Od 37 pritužbi, stegovno tužiteljstvo HJK-a donijelo je prvostupanjsku odluku u 23 predmeta, od čega u 21 nije utvrdilo osnovanost prijava, dok je u dva temeljem prigovora prijavitelja Upravni odbor HJK donio odluku o podnošenju prijedloga županijskim državnim odvjetništvima radi pokretanja stegovnih postupaka. Najveći broj pritužbi odnosio se na postupanje u povjerenim poslovima, osobito u ostavinskim i ovršnim predmetima. MPUDT je 2025. godine zaprimilo 26 predstavki na rad javnih bilježnika i vršitelja dužnosti javnih bilježnika, no nije bilo nadzora njihovog rada.
Ovrha i stečaj potrošača
„Podigao sam tužbu protiv banke 2019. god… i na osnovu financijskog vještačenja na kojem je i temeljena tužba prestao sam s daljnjim uplatama prema banci . Tužio sam banku za preplaćeni, a time i otplaćeni cijeli kredit. Banka je tri mjeseca nakon moje tužbe aktivirala zadužnicu i blokirani su mi računi za preostali iznos kredita (prema njihovoj evidenciji). Moja žalba na isto je u konačnici odbijena 2020.god (postoji presuda).
Fina je obustavila naplatu 2023. po službenoj dužnosti zbog proteka vremena, ali je banka ponovno nakon 3 mjeseca opet pustila istu i blokirala mi račune koji su blokirani i danas jer sudski postupak još uvijek traje.
U međuvremenu je pokrenuta i ovrha na nekretnini, ali je žalba na istu uvažena i ovrha je stopirana do okončanja postupka tj. do donošenja pravomoćne presude.
Nije mi jasno kako je moguće da je blokada računa dopuštena u ovom slučaju. Smatram da je pokretanje ovrhe u ovakvim okolnostima pravno i materijalno neutemeljeno jer se time zaobilazi sud i ozbiljno narušavaju moja temeljna prava, osobito pravo na pravično suđenje i financijsku sigurnost.
Sukladno svemu navedenom molim Vas da ispitate zakonitost provedbe ove ovrhe i poduzmete mjere u okviru ovlasti.“
U 2025. godini zaprimili smo 51 pritužbu zbog ovrhe i 36 pritužbi zbog kupoprodaje i servisiranja neprihodonosnih kredita, odnosno blokada računa. Iako po ovim pritužbama najčešće nismo ovlašteni postupati, važne su nam zbog praćenja primjene propisa iz područja ovršnog prava te preporuka za njihovo daljnje unapređenje.
Kao i prethodnih godina, dužnici su nam se obraćali radi pravne pomoći u vezi s ovršnim postupcima koji su u tijeku ili im prijete, a nerijetko i nakon njihova dovršetka. Dio ovršenika priznavao je postojanje obveza, ali su isticali da ih ne mogu podmiriti. Budući da se često ne snalaze u važećim propisima, informirali smo ih o dostupnim pravnim sredstvima, mogućnosti ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć te o mogućnosti pokretanja postupka stečaja potrošača. Ovršenike kojima je prijetilo iseljenje iz nekretnine u kojoj stanuju, upućivali smo i na pravo na stambeno zbrinjavanje propisano Ovršnim zakonom.
Tijekom 2025. godine podneseno je svega sedam zahtjeva za naknadu troškova stambenog zbrinjavanja ovršenika, šest manje nego 2024. godine, što upućuje na potrebu boljeg informiranja o ovoj mogućnosti. Ovršnim zakonom propisano je pravo na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja koju priznaje HZSR. Naknada se priznaje od dana predaje nekretnine kupcu, isplaćuje se mjesečno, najduže do 18 mjeseci, u visini ugovorene najamnine, ali najviše do 500% osnovice za izračun iznosa drugih prava iz sustava socijalne skrbi.
Prema podacima FINA-e, u Očevidniku nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku u 2025. godini su bile upisane ukupno 3.774 nekretnine, od kojih je 528 kuća i 207 stanova. Provedene su 842 elektroničke javne dražbe, od kojih je 378 završilo valjanim ponudama.
„Obraćam Vam se zbog nepravilno izvršene ovrhe od strane FINA-e te ljubazno molim provjeru izvršene ovrhe i sredstava koja su mi ovrhom skinuta, a zakonom su izuzeta:
Naime, u primanjima za 11. mjesec primila sam sljedeće neoporezive i izuzete stavke:
Božićnica- neoporezivo …… EUR
Bonus-neoporezivo ….. EUR
Naknada za topli obrok ….. EUR
Naknada za prijevoz …. EUR (ne nalazi se na platnoj listi ali sjeda na račun zasebno)
Sve navedeno je jasno označeno na platnoj listi koju dostavljam u privitku maila kao dokaz. Unatoč tome, puni iznos mojih primanja je ovršen.
Molim vaše posredovanje i savjet kako da FINA vrati nepravilno ovršena sredstva sukladno čl 172 Ovršnog zakona i propisima o apsolutno izuzetim primanjima.“
| Preporuka 121. (ponovljena)
Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, da izradi sveobuhvatnu analizu ovršnog sustava i na temelju nje izradi prijedlog novog Ovršnog zakona |
U vezi preporuke da izradi sveobuhvatnu analizu ovršnog sustava i na temelju nje izradi prijedlog novog Ovršnog zakona, MPUDT je navelo da prikuplja podatke o provedbi Ovršnog zakona u praksi te da će, ako se pokaže potreba za njegovim usklađivanjem s drugim zakonima, predložiti izradu novog Ovršnog zakona. Cilj bi bio pojednostaviti i povećati učinkovitost ovršnog postupka, smanjiti troškove te istodobno ojačati zaštitu dostojanstva ovršenika i osigurati učinkovitu zaštitu vjerovnika. Međutim, budući da MPUDT nije navelo koje je konkretne aktivnosti poduzelo u tom smjeru, preporuku ponavljamo kako bi se stvorila jasna podloga za izradu prijedloga novog Ovršnog zakona, osobito imajući u vidu da njegova izrada nije predviđena Planom zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu.
Građani su nam se prituživali i na postupanje agencija za naplatu potraživanja, odnosno pružatelja usluga servisiranja kredita. Najčešće su osporavali visinu potraživanja i upozoravali na nepotpune informacije o visini dugovanja te isticali potrebu za pravnom pomoći, a u manjoj mjeri i na neprimjerenu komunikaciju pružatelja usluga. Sukladno Zakonu o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja (ZNUPSKP), upućivali smo ih na mogućnost podnošenja pritužbe HNB-u u slučajevima naplate potraživanja po osnovi kredita, odnosno Financijskom inspektoratu Ministarstva financija, kada se radilo o naplati drugih potraživanja.
Prema podacima HNB-a o primjeni ZNUPSKP-a, tijekom 2025. nije zaprimljen nijedan zahtjev za izdavanje odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita. U javno dostupnom Registru ovlaštenih pružatelja usluga servisiranja kredita nalazi se osam pružatelja sa sjedištem u RH te dva pružatelja iz drugih članica EU koji su 2025. godine upisani radi prekograničnog pružanja usluga servisiranja kredita na području RH.
„Molim vas da mi pomognete u rješavanju problema naime ja sam … otplatila dug prema … banci prije par godina međutim nova lihvarska kuca … tvrdi da nisam i ponovo mi šalju dug po istoj ovrsi koju sam ja otplatila tvrdeći da oni nisu sa mnom mogli stupiti u kontakt od 2015. godine.“
HNB je tijekom 2025. godine zaprimila 174 pritužbe dužnika, 64 više nego 2024. godine. Najčešće su podnošene zbog neosnovane naplate potraživanja (52 pritužbe, odnosno 42,6%) te na uznemiravanje ili neprimjerenu komunikaciju s dužnicima (12 pritužbi, odnosno 9,8%). Osnovanima je ocijenjeno 16 pritužbi, pri čemu se većina odnosila na naplatu duga za koji vjerovnik nije imao pravo zahtijevati ispunjenje. U tim bi slučajevima, nakon očitovanja prema HNB-ovu zahtjevu, pružatelji usluga obično opozvali naplatu i otpisali dugovanje. Ostali uočeni propusti su bili manjeg značaja te su promptno ispravljeni.
Radi boljeg informiranja dužnika, osobito potrošača, HNB priprema pregled najčešćih pitanja i odgovora o kupoprodaji i servisiranju neprihodonosnih kredita, koji će biti objavljen na mrežnim stranicama HNB-a, što pozdravljamo. Također je u listopadu 2025. godine kreditnim institucijama upućena okružnica o obvezi dostavljanja potpunih i razumljivih informacija dužnicima o namjeri kupoprodaje potraživanja, uključujući detaljan prikaz strukture duga (glavnica, kamate, troškovi i druge naknade).
Financijski inspektorat Ministarstva financija tijekom 2025. godine se očitovao na 20 pritužbi građana u vezi primjene ZNUPSKP-a, četiri više nego 2024. godine, pri čemu su osnovanima ocijenjene samo dvije. U jednom slučaju subjektu nadzora je dano pisano upozorenje, a u drugom je vjerovnik otpisao dug zbog malog iznosa dugovanja i dobi dužnika. U pritužbama građani najčešće navode da dug ne postoji, da je već podmiren ili da je nastupila zastara.
„Na moju molbu društvo … odgovara da je … društvu … ustupio tražbinu koju je banka imala prema mojoj pokojnoj majci zajedno sa svim sporednim pravima i potraživanjima, sve sukladno članku 80. Zakona o obveznim odnosima. Ugovorom o cesiji preneseno je potraživanje koje je nastalo između … i pokojne majke sklapanjem ugovora o kreditnoj kartici te da ne mogu udovoljiti mom zahtjevu za uvid u sadržaj Ugovora o kupoprodaji plasmana jer isti predstavlja poslovnu tajnu.“
Prema podacima o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, broj građana s blokiranim računima i dalje se smanjuje, no njihov ukupan dug raste. Na dan 31. prosinca 2025. godine bilo je blokirano 196.807 građana s dugom od 2,99 milijarde eura, što znači da ih je bilo 2.358 manje, ali uz povećanje duga za 0,06 milijarde eura u odnosu na 2024. godinu.
Koliko je teško izaći iz začaranog kruga ovrha govori podatak da i dalje prevladavaju dugotrajne blokade te je dulje od godinu dana bilo blokirano 75,3% (148.186) potrošača s 92,6% ukupnog duga. Na njihov težak socioekonomski položaj ukazuje i podatak da je 77.018 građana bilo blokirano jer nisu mogli podmiriti dug čiji iznos ne prelazi 1.327 eura (10.000 kuna). Iznos njihovog duga u 2025. godini je smanjen s 39,5 milijuna eura na 38,9 milijuna eura.
U 2025. godini je zaprimljeno 217 prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača, što je 32 više nego godinu ranije. Time se petu godinu zaredom bilježi blagi rast broja prijedloga, iako je on i dalje nerazmjeran broju blokiranih građana. Doneseno je 28 rješenja o otvaranju i zaključenju postupka stečaja potrošača, pet rješenja o zaključenju postupka te 25 rješenja o oslobođenju od preostalih obveza. Provedbom redovnog postupka deblokirano je sedam potrošača, od kojih je dvoje ponovno blokirano.
Tijekom 2025. godine su podnijeta 18.894 prijedloga za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača, a njegovom provedbom deblokirana su 4.942 potrošača, od kojih su 1.685 ponovno blokirana.
Prema navodima FINA-e, nije zabilježen porast broja upita građana o redovnom i jednostavnom postupku stečaja potrošača. Glavni razlozi zbog kojih se građani ne odlučuju na redovni postupak su nedovoljno poznavanje samog instituta, načina pokretanja i učinaka postupaka, kao i strah od gubitka nekretnine ili druge imovine ili primanja te od upravljanja imovinom od strane povjerenika tijekom razdoblja provjere ponašanja. Iako se građanima pojašnjava da u jednostavnom postupku ne dolazi do unovčavanja nekretnine te da se postupak odnosi samo na dio obveza evidentiranih u očevidniku koji vodi FINA, mnogi su i dalje protiv njegove provedbe.
Interes za ove postupke je i dalje nizak pa je MPUDT zaprimilo tek nekoliko desetaka upita, dok smo mi zaprimili pet zamolbi za pravnu pomoć, u kojima smo građanima pružili opće pravne informacije.
S obzirom na i dalje visoku razinu prezaduženosti građana, važno je utvrditi uzroke slabog interesa za ove postupke te razviti mjere koje bi većem broju prezaduženih građana omogućile novi financijski početak. U tom smislu nužna je i sveobuhvatna analiza strukture dužnika i uzroka prezaduženosti, kao temelj za osmišljavanje ciljanih mjera prevencije i izlaz iz prezaduženosti te sprječavanje socijalne isključenosti.
Besplatna pravna pomoć
Svrha besplatne pravne pomoći je omogućiti socijalno ugroženim građanima potrebne pravne informacije i zastupanje pred sudovima, odnosno zaštitu prava koje im jamče Ustav i zakoni i pristup pravdi, čime se doprinosi socijalnoj pravdi, zaštiti ljudskih prava i vladavini prava.
Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći su propisana dva oblika BPP-a – primarna i sekundarna. Primarnu pružaju ovlašteni pružatelji (udruge, pravne klinike i upravni odjeli u županijama) i obuhvaća pravno savjetovanje, sastavljanje podnesaka i zastupanje pred javnopravnim tijelima, ESLJP-om i međunarodnim organizacijama te pravnu pomoć u izvansudskom rješavanju sporova. Sekundarna pravna pomoć, uz odvjetničko zastupanje u zakonom propisanim područjima, obuhvaća i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i vještačenja te oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.
Građani se često obraćaju pučkoj pravobraniteljici tražeći pravni savjet i zastupanje pred sudovima i državnim tijelima. Budući da nismo nadležni pravno savjetovati i zastupati građane, upućujemo ih na ovlaštene pružatelje BPP-a. Međutim, ovo pokazuje i da ih dio i dalje nije dovoljno upoznat s nadležnostima pučke pravobraniteljice, ali niti s uvjetima i načinom ostvarivanja besplatne pravne pomoći. Stoga pozdravljamo aktivnosti MPUDT-a, koje je u 2025. godini distribuiralo brošure, letke i plakate s osnovnim informacijama o sustavu besplatne pravne pomoći upravnim odjelima u županijama, HZSR-u i njegovim županijskim i područnim uredima, HZZO-u i HZMO-u i njihovim područnim uredima, ovlaštenim pružateljima i pravobraniteljskim institucijama. Također, u razdoblju od rujna do studenog provedena je radijska kampanja tijekom koje je na Hrvatskom radiju i osam lokalnih postaja tri puta dnevno emitiran radio spot o sustavu BPP-a. Radi pristupa građana lošijeg imovnog stanja sustavu besplatne pravne pomoći, potrebno je i dalje kontinuirano informirati širu javnost o ovome sustavu, jer oni koji ne znaju da imaju pravo na besplatnu pomoć i kako ju mogu ostvariti, neće ju ni ostvarivati.
Međutim, trenutno je najveći problem glede besplatne pravne pomoći da je ona dostupna samo najsiromašnijima. Naime, imovinski uvjeti za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći podrazumijevaju da ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva mjesečno ne prelaze po članu iznos proračunske osnovice (trenutno iznosi 441,44 eura), te da ukupna vrijednost imovine podnositelja zahtjeva ne prelazi 60 proračunskih osnovica (26.486,40 eura). Propisani imovinski cenzus dulje vrijeme nije usklađen sa stvarnim troškovima života i socioekonomskim stanjem te ne odražava realne potrebe građana.
„…Ja sam bila poslala zahtjev da mi daju odvjetnika, ali su napisali da ga ne mogu dobiti jer mi je mirovina oko 500 eura i nisam u toj kategoriji… pa kako ću ja od moje mirovine platiti odvjetnika i sud kad ne mogu ni hranu kupiti…“
Zbog ovako postavljenog imovinskog cenzusa mnogi su građani slabijeg imovnog stanja realno onemogućeni u realizaciji sekundarne pravne pomoći, iako se nalaze u lošim financijskim okolnostima te ne mogu platiti troškove odvjetnika i ostale sudske troškove.
Stoga bi pri donošenju izmjena ZBPP-a, planiranih za 2026. godinu, nužno bilo revidirati imovinske uvjete za ostvarivanje sekundarne BPP, odnosno ne vezati ih isključivo uz iznos proračunske osnovice, već procjenu imovinskog statusa podnositelja zahtjeva i članova kućanstva temeljiti na iznosu prihoda koje ostvaruju, odnosno dostatnosti za financiranje pravnog savjetovanja i/ili zastupanja u sudskim postupcima.
| Preporuka 122.
Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, da pri izradi prijedloga izmjena i dopuna Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći revidira imovinske uvjete za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći |
Tijekom 2025. zaprimili smo pritužbe građana nezadovoljnih rješenjima upravnih odjela u županijama kojima su odbijeni zahtjevi za sekundarnu pravnu pomoć, zbog čega su tražili da pučka pravobraniteljica provede nadzor nad radom upravnih odjela. S obzirom da je rješenje o zahtjevu za BPP upravni akt, ono se može preispitivati isključivo u upravnom postupku pred drugostupanjskim tijelom, odnosno MPUDT-om, protiv čije odluke se može pokrenuti upravni spor.
Osim sekundarne pravne pomoći propisane ZBPP-om, BPP odvjetnici mogu pružati i prema Zakonu o odvjetništvu, prema kojemu HOK može imenovati punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu. No to obuhvaća zastupanje na sudu ili pred drugim tijelom, ali ne i isključivo pravno savjetovanje bez zastupanja. BPP se time osigurava socijalno ugroženim osobama i žrtvama Domovinskog rata radi ostvarenja prava u vezi s njihovim položajem. U 2025. godini HOK je zaprimio 255 molbi za odobravanjem BPP-a, koja je odobrena u 104 slučaja.
U Uredbi o vrijednosti iznosa za utvrđivanje vrijednosti boda za izračun naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2025. godinu, vrijednost boda je povećana s 1,25 na 1,70 eura, što je 36% više nego u Uredbi za 2024. godinu. Izmijenjen je i uvjet za ostvarivanje naknade za izbivanje iz pisarnice kod putovanja odvjetnika na ročište na općinskom sudu radi zastupanja korisnika sekundarne pravne pomoći. Naime, Uredba za 2024. godinu je propisivala pravo na naknadu ako je mjesto ureda odvjetnika udaljeno najmanje 45 km od mjesta na kojem se održava ročište, dok je Uredbom za 2025. godinu udaljenost smanjena na 30 km.
| Preporuka 123.
Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, da pružateljima primarne pravne pomoći izradi službene iskaznice za zastupanje korisnika pred javnopravnim tijelima |
Nastavno na rad pružatelja primarne pravne pomoći, pojedine udruge su ukazale na poteškoće pri zastupanju korisnika ove pravne pomoći pred javnopravnim tijelima. Naime, pri zastupanju građana u upravnim postupcima se od zaposlenika udruga ponekad traži dokaz o ovlaštenju za zastupanje. Udruge tada dostavljaju izvadak iz Registra pružatelja primarne pravne pomoći MPUDT-a, koji sadrži popis svih ovlaštenih osoba s njihovim osobnim podacima. Time se iznose osobni podaci zaposlenika pružatelja primarne pravne pomoći, koji nisu relevantni za konkretni postupak. Problem bi se mogao riješiti uvođenjem službenih iskaznica koje bi izdavalo MPUDT, radi legitimacije ovlaštenih pružatelja pred javnopravnim tijelima, kako je već učinjeno za djelatnike udruga koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima.
U 2025. godini završeno je trogodišnje financiranje ovlaštenih pružatelja primarne pravne pomoći, koje je uvedeno 2023. godine, čime je postavljen financijski okvir za osiguravanje održivosti sustava primarne pravne pomoći. Međutim, neki pružatelji su ukazali na kašnjenje pri isplati sredstava. Prva rata je isplaćena u ožujku 2025. godine, druga u srpnju, dok je MPUDT treću ratu isplatilo krajem listopada i u studenom, iako su pružatelji pravovremeno, do 30. srpnja, dostavili polugodišnje izvješće, kao preduvjet za isplatu.
Natječaj za novo trogodišnje financiranje udruga i pravnih klinika, od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2028. godine, objavljen je krajem prosinca 2025. te je ukupno planiran iznos za svaku godinu 1.007.500,00 eura.
Iako su novim natječajem povećana ukupna sredstva, nepromijenjen je maksimalni iznos po projektu od 50.000,00 eura godišnje. Pri tome je u proteklom trogodišnjem razdoblju maksimalni iznos ostvarilo oko 30% pružatelja, dok je ostalima dodijeljeno od 12.000,00 do 45.000,00 eura. Budući da iz dodijeljenog iznosa udruge moraju podmiriti plaću pravnog savjetnika, administrativne i režijske troškove te troškove terenskog rada, sredstva su i dalje nedostatna za osiguravanje financijske stabilnosti pružatelja, naročito onih koji ne dobivaju maksimalan iznos.
Također, u područjima u kojima nema upravnih odjela u županijama građani se obraćaju udrugama koje pružaju besplatnu pravnu pomoć, ponajprije zbog njihove teritorijalne dostupnosti i neposredne prisutnosti u lokalnim zajednicama, što im omogućuje blizak kontakt s ranjivim skupinama stanovništva. Osim što premošćuju razlike u teritorijalnoj dostupnosti upravnih odjela u kontekstu pružanja primarne pravne pomoći, udruge imaju i izravan uvid u svakodnevne potrebe i životne okolnosti građana.
Stoga bi trebalo razmotriti povećanje maksimalnog i ostalih iznosa po pojedinom projektu imajući u vidu kriterije poput rezultata i kontinuiteta rada pružatelja, terenski rad u područjima gdje nema drugih pružatelja i sl. U novom trogodišnjem natječaju je navedeno da će pružatelji koji pružaju primarnu pravnu pomoć na većem području, imaju podružnice u drugim mjestima ili djeluju u zajednicama s nižim stupnjem razvijenosti, imati prednost pri financiranju, no nisu predviđena dodatna sredstva za takve aktivnosti.
Iako je ZBPP-om propisana mogućnost financiranja projekata BPP-a od strane JLP(R)S-a, u 2025. godini samo ih je manji broj financijski podržao pružatelje, poput Slavonskog Broda, Karlovca, Vukovara i Zagreba. Razumijevajući da nemaju sve JLP(R)S jednake mogućnosti, ipak bi unutar postojećih proračunskih planiranja trebale razmotriti dodjelu sredstava pružateljima ili ih podržati na drugi način, primjerice smanjenjem troškova zakupa, komunalne naknade i sl., kako bi se osigurala veća dostupnost BPP-a u lokalnim zajednicama.
Ispunjena je preporuka pučke pravobraniteljice iz Izvješća za 2024. godinu te je MPUDT imenovalo članove Povjerenstva za BPP, čija je konstituirajuća sjednica održana 29. rujna 2025. godine. Izmjenama Poslovnika o radu Povjerenstva, kojim se uređuje način rada Povjerenstva, omogućeno je održavanje online sjednica u svrhu njihovog redovitijeg održavanja.
Nastavno na ponavljanu preporuku pučke pravobraniteljice o potrebi provedbe specijaliziranih edukacija za službenike upravnih odjela u županijama koji pružaju primarnu pravnu pomoć, DŠJU je u suradnji s MPUDT-om u 2025. godini provela sedam radionica u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci, na kojima je sudjelovalo 122 polaznika. Na radionicama se, sukladno preporukama pučke pravobraniteljice iz Izvješća za 2024. godinu, raspravljalo i o kriterijima za procjenu „konkretnih životnih okolnosti“ pri odlučivanju o zahtjevima za sekundarnu pravnu pomoć i kriterijima za pružanje primarne pravne pomoći od strane upravnih odjela u županijama. S obzirom da su nas upravni odjeli obavijestili da su radionice bile izuzetno korisne, DŠJU i MPUDT bi trebali nastaviti s njihovom provedbom. Također, MPUDT je u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci educirao i djelatnike HZSR-a, HZMO-a i HZZO-a na temu „Sustav besplatne pravne pomoći i komunikacija s tražiteljima besplatne pravne pomoći“.
| Preporuka 124.
Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, da provodi edukacije pružatelja primarne pravne pomoći o komunikaciji s pripadnicima ranjivih društvenih skupina koji su korisnici besplatne pravne pomoći |
Pojedini pružatelji primarne pravne pomoći ukazuju na izazove u radu s korisnicima u vrlo nepovoljnim životnim okolnostima, prema kojima je nužan osobito pažljiv i individualiziran pristup. Stoga bi bilo korisno da MPUDT organizira edukacije pružatelja primarne pravne pomoći o komunikaciji s pripadnicima ranjivih društvenih skupina.
Nakon konzultacija održanih 2024. godine u Splitu s pružateljima BPP-a s područja Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije, u 2025. godini u Rijeci i Osijeku održali smo konzultacije s pružateljima s područja Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Istarske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije. Prisustvovali su im službenici upravnih odjela u županijama koji rade na poslovima BPP-a i predstavnici pružatelja primarne pravne pomoći.
U 2025. godini smo sudjelovali na dvodnevnoj radionici „Sustav besplatne pravne pomoći – aktualnosti“ te na sastanku „Sustav besplatne pravne pomoći – informiranje javnosti i javnopravnih tijela o mogućnostima unapređenja pristupa građana besplatnoj pravnoj pomoći“, koje je organiziralo MPUDT. Izlagali smo na Okruglom stolu „Osiguranje dostupnosti i efikasnosti sustava besplatne pravne pomoći“ na Pravnom fakultetu u Splitu te Okruglom stolu „Između prava i povjerenja: izazovi provedbe besplatne pravne pomoći i medijacije u lokalnim zajednicama“ kojeg su u Vukovaru organizirali Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Udruga žena Vukovar.
Iz Izvješća o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2024. godini proizlazi da je u 2024. godini zabilježen pad broja zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći za 10,83% u odnosu na 2023. godinu. Najveći pad je zabilježen u Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj županiji te Gradu Zagrebu, dok je porastao je broj podnesenih zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći u Zagrebačkoj, Međimurskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Istovremeno je došlo do smanjenja broja pružene primarne pravne pomoći od strane udruga i pravnih klinika, dok istovremeno upravni odjeli u županijama bilježe povećanje broja pružene primarne pravne pomoći za 46,02 %. Neki od mogućih razloga ovih brojčanih razlika su nizak imovinski cenzus za ostvarenje prava na BPP i nedovoljna informiranost građana o sustavu BPP-a, iako je MPUDT tijekom 2025. godine intenziviralo aktivnosti javnog informiranja o sustavu besplatne pravne pomoći. Stoga bi bilo korisno, osobito prije pristupanja najavljenim izmjenama zakona o BPP-u, detaljno analizirati uzroke koji su doveli do porasta/smanjenja pružene primarne pravne pomoći od strane pojedinih pružatelja, te porasta/smanjenja zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć po pojedinim županijama, a kako bi se otklonile sve eventualne zapreke za ostvarenje prava na BPP.
| Preporuka 125.
Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, da izradi analizu uzroka porasta/smanjenja pružene primarne pravne pomoći od strane različitih pružatelja, te uzroka razlika u broju podnesenih zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć po pojedinim županijama |
Podrška žrtvama i svjedocima
U sklopu širenja sustava podrške žrtvama i svjedocima u RH tijekom 2025. godine osnovan je Odjel za podršku žrtvama i svjedocima na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu. U Odjelu je zaposlen samo jedan službenik, a podrška se pruža u jednom uredu, bez zasebne čekaonice za žrtve i svjedoke. Istodobno, iako je osnivanje takvog odjela na Županijskom sudu u Dubrovniku, jedinom županijskom sudu u RH koji ga još nema, bilo najavljeno za 2025. godinu, on još nije osnovan, već je navedeno da će se osnovati kada se osiguraju potrebni prostorni preduvjeti.
S obzirom da je svrha ovih odjela pružanje emocionalne podrške žrtvama i svjedocima, informiranje o njihovim pravima i tijeku kaznenog i prekršajnog postupka te ublažavanje stresa povezanog sa svjedočenjem i boravkom na sudu, njihovo postojanje i učinkovito funkcioniranje na svim nadležnim sudovima od ključne je važnosti.
Kao što je već isticano u prethodnim izvješćima, pojedini postojeći odjeli i dalje nemaju zasebne čekaonice, zbog čega žrtve i svjedoci raspravu čekaju na hodnicima zajedno s okrivljenicima, što za neke žrtve može biti izrazito traumatično. Takva praksa nije u skladu s Direktivom 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, koja naglašava potrebu da se prema žrtvama postupa s poštovanjem, na primjeren, stručan, nediskriminirajući, ali i osjećajan način te da im se osiguraju odgovarajuće informacije, potpora i zaštita.
Ponovno ukazujemo i na nedovoljnu tehničku i prostornu opremljenost sudova audio-video uređajima, zbog čega često nije moguće svjedočenje ili davanje iskaza bez boravka u istoj prostoriji s okrivljenikom, na što ukazuju i OCD-i koji pružaju podršku na sudovima. Budući da se, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, kao mjera zaštite najčešće predlaže ispitivanje uporabom audio-video tehnologije (video-link), potrebno je daljnje tehničko opremanje sudova i daljnje educiranje za korištenje takvom opremom.
Osim toga, žrtve i svjedoci kaznenih djela i prekršaja mogu tijekom postupka biti izloženi opasnosti da počinitelj sazna njihove osobne podatke pa je stoga potrebno osigurati njihovu zaštitu, radi prevencije daljnje viktimizacije.
Odjeli su pružili podršku za više od 6.300 osoba te su, na zahtjev tijela koja provode pojedinačnu procjenu, sudjelovali u pribavljanju podataka potrebnih za provođenje postupka i izradu odgovarajućih preporuka. Prema podacima MPUDT-a, tijekom 2025. provedena je pojedinačna procjena za 4.353 žrtve te je određeno skoro 8.000 mjera. Ovi podaci ukazuju na pozitivne pomake, budući je pojedinačna procjena ključan instrument za utvrđivanje stvarnih potreba i interesa žrtve. Pritom je osobito važno aktivno uključiti žrtve u sam proces procjene kako bi se pri donošenju odluka i procjeni rizika uzele u obzir njihove osobne karakteristike, životne okolnosti, posljedice kaznenog djela koje trpe i ostale važne okolnosti.
Individualizirani pristup posebno je važan kod ranjivih skupina žrtava, poput žrtava nasilja u obitelji, seksualnog nasilja, trgovanja ljudima, terorizma, organiziranog kriminala te zločina iz mržnje.
Tijekom 2025. godine na području 17 županija u RH podršku su obavljali OCD-i kroz program MPUDT-a „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“. Njihov rad osobito je važan na područjima sudova na kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. U Mrežu još nisu uključene Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija te Grad Zagreb, no od 1. siječnja 2026. najavljeno je njezino proširenje i na Primorsko-goransku županiju, što pozdravljamo.
Prema podacima OCD-a Ženska soba, koja koordinira deset partnerskih organizacija, pružena je podrška za 1.373 korisnika te 11.736 različitih usluga. Među njima se izdvajaju 282 pratnje na sud u ulozi osobe od povjerenja, 131 pratnja na policiju, državno odvjetništvo i/ili područne urede HZSR-a, 78 usluga savjetovanja socijalnih radnica te 31 terenski posjet.
Tijekom 2025. godine MPUDT je započelo izradu novog Pravilnika o radu odjela za podršku žrtvama i svjedocima. Javno savjetovanje provedeno je od 15. rujna do 14. listopada 2025. godine, a Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama 23. ožujka 2026. te će stupiti na snagu 31. ožujka 2026. godine. U e-savjetovanju smo podržali donošenje Pravilnika te je prihvaćen naš prijedlog da se podrška pruža i žrtvama drugih prekršaja, a ne samo kaznenih djela te prekršaja nasilja u obitelji. Predviđeno je da se Odjel o potrebi pružanja podrške obavještava prema procjeni suca i naravi prekršaja, čime se osigurava da žrtve nasilja u obitelji i drugih prekršaja, uključujući one s elementima mržnje, mogu dobiti odgovarajuću podršku.
Krajem 2025. godine MPUDT je na svojim službenim internetskim stranicama objavilo ažurirane letke i vodič za žrtve i svjedoke kaznenih i prekršajnih djela na hrvatskom i engleskom jeziku, na koje i mi upućujemo žrtve prilikom davanja opće pravne informacije u pojedinim predmetima.
„Poštovani, prateći svakodnevno medije čujem da su uloženi maksimalni napori da se zaštite žrtve nasilja, a ja kao žrtva nasilja nisam zaštićena, niti su zaštićene druge žrtve nasilja, jer se svakodnevno u medijima i portalima, objavljuju presude Suda, u kojem je opisano nasilje, a u istima je vidljivo mjesto počinjenja, ulica počinjenja, bez kućnog broja. …Smatram da objavama presuda samo štetite žrtvama nasilja, da javnost to doživljava na drugačiji način, a pogotovo u malim sredinama, gdje svako svakoga poznaje i potom se prepričavaju priče koje žrtve nasilja dodatno žigošu.
Molim Vas za pomoć i zaštitu!!“
Izmjenama i dopunama ZKP-a iz 2024. godine dodatno su unaprijeđeni položaj i zaštita žrtava kaznenih djela, među ostalim priznavanjem prava na tajnost osobnih podataka. Ovo je pravo posebno važno u kontekstu uvođenja sustava ANON, koji omogućuje automatsku i poluautomatsku obradu sudskih odluka, uključujući anonimizaciju, ekstrakciju metapodataka i tematsku klasifikaciju.
| Preporuka 126.
Nadležnim sudovima, da se sudske odluke anonimiziraju uzimajući u obzir pravo žrtava na zaštitu osobnih podataka |
Prema pojašnjenju MPUDT-a, sustav ANON kod prvostupanjskih odluka automatski provodi anonimizaciju i postavlja indekse te ih, po isteku roka od 15 dana od otpreme odluke, javno objavljuje u anonimiziranom obliku. Kod drugostupanjskih odluka i odluka viših sudova, anonimizaciju dodatno provjeravaju i po potrebi dopunjuju djelatnici suda prije objave. Prvostupanjski sudovi također mogu označiti posebno osjetljive odluke kako bi se prije objave dodatno provjerila njihova anonimizacija. U slučaju zaprimljenih pritužbi, odluke se povlače iz javne tražilice, ispravljaju i ponovno objavljuju.
Stoga je u daljnjem razvoju ovog sustava potrebno voditi računa da se sudske odluke anonimiziraju uzimajući u obzir i pravo žrtava na zaštitu osobnih podataka.
Osim o pravima žrtava kaznenih djela i prekršaja, potrebno je voditi računa i o pravima osoba koje sudjeluju u postupku kao svjedoci. Prema podacima Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, na besplatnu liniju Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela (NPC) – 116 006, tijekom 2025. godine zaprimljeno je 115 poziva svjedoka (oko 5% ukupnih poziva), dok se Mreži podrške i suradnje obratilo 79 svjedoka (oko 7%). Većina slučajeva zbog kojih su se svjedoci obraćali odnosi se na rodno utemeljeno nasilje, što upućuje na potrebu za osiguravanjem podrške ne samo žrtvama, već i svjedocima u emocionalno i socijalno složenim situacijama. Dio svjedoka obraća se kada je postupak pred sudom već u tijeku, no velik je i broj poziva svjedoka prije prijave nadležnim tijelima, koji se najčešće informiraju o načinima prijave kaznenog djela ili prekršaja, pri čemu im je anonimnost posebno važna.
„Tijekom ispitivanja kao svjedok nije mi bio osiguran službeni prevoditelj, iako ne govorim i ne razumijem hrvatski jezik. Bez razumijevanja sadržaja, bila sam prisiljena potpisati dokumente koji mi nisu prevedeni. Ispitivanje se odnosilo na optužbu protiv… Odbila sam davati izjave protiv njega jer smo u civilnoj zajednici kao izvanbračni supružnici.
Policija nije uzela u obzir da nemam nikakve pritužbe prema…, da smatram naš odnos građanskopravnim i obiteljskim te da mi nije nanio značajnu fizičku ni psihičku štetu.
Te činjenice nisu unesene u zapisnik koji sam bila prisiljena potpisati.
Molim da ispitate ovaj slučaj, utvrdite odgovornost nadležnih osoba i preporučite mjere kojima će se ubuduće osigurati poštovanje prava stranih državljana i svjedoka.“
Svjedoci koji se nalaze u sudskoj fazi postupka najčešće traže informacije o svjedočenju pred sudom, svojim pravima i obvezama, naknadi putnih troškova te moraju li koristiti godišnji odmor ili druga prava iz radnog odnosa radi dolaska na sud. Česti su i upiti kako obavijestiti sud o nemogućnosti odazivanja sudskom pozivu.
Prema Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, žrtve kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom imaju pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna. Obradu zahtjeva provodi Služba za podršku žrtvama i svjedocima MPUDT-a, a o zahtjevima odlučuje Odbor za novčane naknade žrtvama kaznenih djela. U 2025. godini od 37 zahtjeva, u potpunosti ili djelomično ih je usvojeno osam, u iznosu od 4.723,47 eura, što je znatno manje nego prethodne godine kada je od 47 zahtjeva potpuno ili djelomično usvojeno 12, u iznosu od 22.566,09 eura. Zahtjevi se najčešće odnose na kaznena djela ubojstva, ubojstva u pokušaju i nanošenja teške tjelesne ozljede.
Vlada RH je u prosincu 2025. godine izmijenila sastav Odbora, a u Planu zakonodavnih aktivnosti MPUDT-a za IV. tromjesečje 2026. predviđene su izmjene Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela. Planira se proširenje sustava naknada i na žrtve kaznenog djela trgovanja ljudima, što je važan iskorak u unaprjeđenju zakonskog okvira koji je na snazi od 2013. godine.
U daljnjim zakonodavnim aktivnostima potrebno je uzeti u obzir i obveze iz Direktive (EU) 2024/1385, Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, čiji je rok za transponiranje 14. lipnja 2027. godine. Direktiva, među ostalim, predviđa jačanje zaštite žrtava i pristup pravosuđu te propisuje obvezu državama članicama preispitati postupanje zdravstvenih djelatnika kod prijavljivanja kaznenih djela nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kod pojedinačne procjene potrebe žrtava izričito prepoznavanje nekih od rizičnih čimbenika za ponavljanje nasilja (identifikacija rizika), proširenje postupka pojedinačne procjene potreba žrtava na potporu (ne samo zaštitu) što će iziskivati i zakonsko reguliranje upućivanja žrtava na Službe za potporu, zatim širenje ovlasti policije na izdavanje hitnih naloga za udaljavanje, izradu programa rane intervencije za počinitelje i osumnjičenike, kao i mjere za uklanjanje spolno eksplicitnog sadržaja na internetu (što će iziskivati i izmjene ZKP-a).
Prema Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2025. godinu, , žrtve kaznenih djela u RH mogu zatražiti preispitivanje odluke kojom im se odbija pružiti zaštitna mjera, dok neki drugi pravni lijekovi, dostupni žrtvama u pojedinim državama članicama EU (poput financijske pomoći ako počinitelj ne plati naknadu o kojoj je donesena presuda, preispitivanja odluke kojom se odbija pružiti prevođenje ili tumačenje i dr.), nisu dostupni žrtvama u RH.
| Preporuka 127.
Pravosudnoj i policijskoj akademiji, da kontinuirano provode edukacije sudaca, državnih odvjetnika i policijskih službenika o pravima žrtava i pojedinačnoj procjeni žrtava kaznenih i prekršajnih djela |
Pozdravljamo edukacije koje je tijekom 2025. godine organizirala Pravosudna akademija o pravima žrtava i pojedinačnoj procjeni njihovih potreba, no takve bi se edukacije trebale provoditi kontinuirano. Na temu „Pojedinačna procjena žrtve“ provedene su tri jednodnevne radionice za kaznene suce i sudske savjetnike općinskih i županijskih sudova te državne odvjetnike, zamjenike i državnoodvjetničke savjetnike općinske i županijske razine, za ukupno 29 polaznika. Održano je i pet jednodnevnih radionica na temu „Prava žrtava kaznenih djela i prekršaja iz područja nasilja u obitelji“ za kaznene i prekršajne suce i sudske savjetnike općinskih i županijskih sudova te zamjenike i državnoodvjetničke savjetnike općinske i županijske razine, za ukupno 58 polaznika. Provedene su i četiri radionice na temu „Promicanje temeljnih prava žrtava u praksi sudova RH i praksi ESLJP-a (s posebnim osvrtom na nasilje prema ženama i obitelji)“ za kaznene i prekršajne suce i savjetnike općinskih i županijskih sudova, državne odvjetnike, zamjenike i državnoodvjetničke savjetnike općinske i županijske razine te stručne suradnike izvanpravne struke na sudovima, za ukupno 67 polaznika.
Osim učinkovite individualne procjene žrtve te prevencije sekundarne viktimizacije, važno je i okončanje sudskog postupka u razumnom roku. Uvažavajući opterećenost sudaca brojem predmeta te okolnost da neke stranke zlouporabljujući procesna sredstva produljuju sudske postupke, njihova dugotrajnost može biti naročito otegotna za žrtve, ali i svjedoke koji također mogu biti traumatizirani viđenim i doživljenim.
Prema Izvješću predsjednika VSRH o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu, prosječno trajanje općinskih kaznenih prvostupanjskih predmeta bilo je 670 dana, što je 46 dana kraće nego 2023. godine, dok su prvostupanjski predmeti na županijskim sudovima trajali 263 dana, 27 dana kraće nego u 2023. godini. Istodobno je produljeno trajanje odlučivanja o žalbama na županijskim sudovima, kao i procijenjeno vrijeme rješavanja predmeta na Visokom kaznenom sudu RH.
Na nacionalnoj razini trebalo bi razmisliti o izraditi strategije za prava žrtava, koja bi povezala sve relevantne dionike i osigurala sustavan pristup zaštiti i podršci žrtvama, u skladu s pristupom predviđenim Strategijom EU-a za prava žrtava (2020.–2025.).
Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu:
Pravo na dobro upravljanje, Pravo na rad, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Siromaštvo i ljudska prava, Zločini iz mržnje, Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju, Postupanje Europskog suda za ljudska prava, Zaštita prijavitelja nepravilnosti, Umjetna inteligencija, Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, Izražavanje u javnom prostoru i Zatvorski sustav.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
