*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o povezanim temama pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.

I u 2025. godini građani su se najviše prituživali na sporost i/ili potpuno ignoriranje inspekcije povodom prijava, neažurnosti pri provedbi nadzora građevinske inspekcije, manjak kontrolnih nadzora izrečenih mjera te dugotrajnosti izvršenja rješenja o uklanjanju bespravno sagrađenih objekata.

„…Obzirom na neprimjereno dug period od kada sam po prvi put Državnom inspektoratu-građevinskoj inspekciji prijavila nezakonito izgrađenu građevinu u izgradnji (još 6. listopada 2023.), pisala požurnice, obratila se vama te pisala Sektoru za unutarnji i kontrolno-instruktivni nadzor i još se nikakav postupak nije pokrenuo, molim vas za pomoć… …sumnjam da se navedena građevina gradi protivno zakonima RH odnosno bez valjane dozvole za gradnju ili bez potvrđenog glavnog projekta čime ne poštuje zakone RH ali i direktno narušava kvalitetu umirovljeničkog (fizičkog i mentalnog zdravlja) života mog supruga i mene…”

 Iz zaprimljenih pritužbi, kao i podataka DIRH-a, vidljivo je da građani i dalje prijavljuju nezakonitu gradnju, posebice kada takvi objekti ugrožavaju njihova prava, javni interes i sigurnost. U 2025. godini DIRH je zaprimio 9.053 prijave zbog građenja, od čega je 3.596 novih prijava mogućeg bespravnog građenja. Inspektori su obavili 3.644 nadzora, dok ih je u zaštićenim i izvangrađevinskim područjima obavljeno 1.209. Od 2.200 prijava u 1.120 slučajeva je proveden inspekcijski nadzor, što ukazuje da su prijave građana o mogućoj nezakonitoj gradnji važan izvor informacija za pokretanje postupka po službenoj dužnosti. Istodobno, dio prijava odnosio se i na radove koji ne predstavljaju nezakonitu gradnju ili nisu u nadležnosti građevinske inspekcije.

Izmjenama Zakona o građevinskoj inspekciji 2024. godine su proširene ovlasti upravnih tijela JLS pa je komunalnim redarima omogućeno preuzimanje veće odgovornosti, koja uključuje obustavu gradnje i brže reagiranje na bespravnu gradnju. S obzirom da je komunalnih redara mnogo više nego građevinskih inspektora, takvo rješenje može doprinijeti bržem reagiranju na očite povrede propisa, osobito u početnim fazama građenja, čime se mogu spriječiti teže i dugotrajnije posljedice u prostoru. Međutim, učinkovitost ovog modela ovisi o kadrovskim kapacitetima, stručnoj osposobljenosti i organizaciji komunalnog redarstva pojedine JLS, a konkretnija ocjena bit će moguća tek nakon određenog vremena primjene. Građani su ukazivali i na nejasnu podjelu nadležnosti između komunalnih redara i građevinske inspekcije, koja može dovesti do prebacivanja odgovornosti i dugotrajnosti postupanja. Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta od strane komunalnog redara, donesen u ožujku 2025. godine, trebao bi olakšati postupanje komunalnih redara.

Građani se često obraćaju pučkoj pravobraniteljici navodeći da su prijavili nezakonitu gradnju, međutim da nisu dobili obavijest DIRH-a o svojoj prijavi.

DIRH navodi kako građevinska inspekcija godišnje zaprima između 4.000 i 6.000 prijava mogućeg nezakonitog građenja i drugih povreda propisa o gradnji i prostornom uređenju. No, prema Zakonu o državnom inspektoratu inspekcijski se nadzori tek iznimno provode po prijavama, i to ne prema redoslijedu njihovog zaprimanja, već se planiraju prema kriteriju zaštite javnog interesa. Nadzori se u pravilu pokreću po službenoj dužnosti, prema prioritetima iz ZDI (građenje u posebno zaštićenim područjima, izvan građevinskog područja,  građenje javnih zgrada i građevina, građenje višestambenih zgrada i dr.) te sukladno Godišnjem programu i Godišnjem planu rada Inspektorata.

Pri tome građevinska inspekcija ne obavještava sve prijavitelje o postupanju, već samo one po čijim prijavama je postupano i to nakon obavljenog nadzora i utvrđivanja svih odlučnih činjenica, a što je propisano Zakonom o državnom inspektoratu.

S obzirom na veliki broj prijava nezakonite gradnje, na to da se prema zakonu inspekcijski nadzori tek iznimno provode po prijavama, a s čim građani često nisu upoznati, kao i na to da građevinska inspekcija ne obavještava sve prijavitelje o postupanju (već samo one po čijim prijavama je postupano i to nakon obavljenog nadzora i utvrđivanja svih odlučnih činjenica), s čim građani često također nisu upoznati, niti ne čudi veliki broj pritužbi glede neodgovaranja od strane građevinske inspekcije.

Navedeno nije u skladu s načelima dobrog upravljanja, prema kojima je važno da tijela javne vlasti primjereno, jasno i razumljivo komuniciraju s javnošću, uključujući o tome što građani mogu ili ne mogu od njih očekivati. Stoga je pozitivno što će DIRH provesti raniju preporuku iz izvješća pučke pravobraniteljice o potrebi boljeg informiranja građana te planiraju u 2026. godini na svojim mrežnim stranicama objaviti upute i obrazloženja prijaviteljima, uključujući prava koja imaju kao podnositelji prijava i predstavki građevinskoj inspekciji. Pri tome je potrebno da te informacije odgovore na neizvjesnost zbog nedostatka informacija s kojom su građani suočeni, što i nalažu načela dobrog upravljanja.

Nakon provedenih inspekcijskih postupaka građevinska inspekcija je izdala 576 mjera uklanjanja nezakonitih građevina i 309 mjera obustave daljnjeg građenja. Utvrđene su povrede propisa o gradnji u 20 kampova te su donesena rješenja o uklanjanju 677 nezakonito izgrađenih mobilnih kućica, glamping šatora i drugih objekata za iznajmljivanje. Ukupno je uklonjeno 586 građevina, od čega je DIRH uklonio 218, a 368 sami investitori. Dio tih objekata izgrađen je u izvangrađevinskim, poljoprivrednim i šumskim područjima, gdje ishođenje akata za građenje nije ni moguće. Podneseno je 111 optužnih prijedloga, 105 kaznenih prijava te su izdana 64 prekršajna naloga. Od ukupnog broja kaznenih prijava, 73 je zbog gradnje u zaštićenim područjima, a 32 zbog uklanjanja ili oštećenja službenog znaka zatvorenog gradilišta.

Izricanje novčanih kazni radi prisiljavanja na izvršenje rješenja u praksi nije dovoljno odvraćajuće jer se izriču samostalnim rješenjima, protiv kojih je moguće voditi samostalne upravne sporove, što može znatno produljiti postupak, osobito ako sud odgodi izvršenje do okončanja spora. S obzirom na preopterećenost Službe za izvršenje inspekcijskih rješenja, potrebno je pojednostaviti i ubrzati postupak uklanjanja putem treće osobe. Trenutačni postupak uključuje provedbu javne nabave i odabir izvođača, izradu troškovnika, isključenje s komunalne infrastrukture, obavještavanje policije, dostavu rješenja te mogućnost odgodnog učinka u slučaju podnošenja upravne tužbe protiv inspekcijskog rješenja, što sve usporava izvršenje. Trenutno je za izvršenje spremno približno 500 pravomoćnih rješenja u kojima su izrečene sve novčane kazne ili je utvrđeno da građevina ne može ostati u prostoru. Pri tome je nužno voditi računa o ustavnosudskoj praksi koja zahtijeva provođenje testa razmjernosti prije uklanjanja, osobito kada je riječ o nekretnini koja je jedini dom.

Radi zaštite javnog interesa i ekonomičnosti postupanja, uklanjanje se ne provodi po redoslijedu izvršnosti rješenja, već prema prioritetima koji uključuju značaj lokacije, broj nezakonitih građevina na određenom području, ugrozu sigurnosti i gradnju u zaštićenim područjima. Međutim, događa se da pojedina izvršna rješenja ostanu neprovedena do nastupa zastare izvršenja, koja nastupa nakon 10 godina, što čini cijelo postupanje nesvrsishodnim. Stoga je potrebno ubrzati provedbu rješenja o uklanjanju, osobito onih koja su izvršna duže vrijeme kako ne bi dolazilo do nastupa zastare izvršenja.

U području javnih politika i tijekom 2025. godine je prevladavao diskurs očuvanja prostora i borbe s bespravnom gradnjom koje su pratile opsežne zakonodavne izmjene. Iako je cilj bio unaprijediti sustav, dio stručne javnosti i OCD-a izrazio je zabrinutost zbog nedovoljnog uvažavanja primjedbi u javnim savjetovanjima, čime je otvoreno pitanje stvarnog dosega participacije javnosti u odlučivanju o prostoru kao ograničenom i posebno zaštićenom javnom dobru.

U prosincu 2025. godine usvojeni su novi zakoni iz područja prostornog uređenja, gradnje i energetske učinkovitosti u zgradarstvu, koji su stupili na snagu 1. siječnja 2026. godine. Najviše prijepora izazvale su odredbe Zakona o prostornom uređenju koje omogućuju investitorima da, u slučaju nedonošenja urbanističkog plana uređenja u roku od tri godine, građevinsku dozvolu zatraže izravno od ministarstva, zatim odredbe o prestanku važenja postojećih prostornih planova i donošenju novih u roku od pet godina, kao i o mogućnosti realizacije određenih projekata neposredno na temelju zakona (primjerice sunčanih elektrana i projekata priuštivog stanovanja), čak i ako su u suprotnosti s važećim prostornim planovima. Pred USRH je početkom 2026. pokrenuta i ocjena suglasnosti Zakona o prostornom uređenju s Ustavom vezana za pitanje razgraničenja nadležnosti u području prostornog uređenja, osobito u pogledu toga što pripada u djelokrug rada JLS, a što u ovlasti države.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama predviđaju se značajne promjene dosadašnjeg sustava legalizacije, a njegovo se donošenje očekuje u 2026. godini. Njime se predlaže ukidanje roka za podnošenje zahtjeva, uz zadržavanje ograničenja da se mogu ozakoniti samo zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine. Objekti izgrađeni nakon toga, kao i oni unutar planiranih infrastrukturnih koridora, neće se moći legalizirati. Postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju predviđa se u potpunosti digitalizirati putem sustava eDozvola.

Zaključno, 2025. godinu su u području graditeljstva obilježili intenzivni normativni zahvati i nastojanja jačanja institucionalnog okvira zaštite prostora, uz određene pozitivne pomake u području rada komunalnog redarstva i građevinske inspekcije. Istodobno, iskustva građana ukazuju na izazove u primjeni propisa, neujednačenost postupanja nadležnih tijela i potrebu snažnijeg osiguranja pravne sigurnosti i zaštite prava pojedinaca. Daljnji napori trebaju biti usmjereni na povećanje transparentnosti, dosljednu provedbu propisa, uvažavanje javnog interesa te svakako i jačanje i kadrovskih kapaciteta građevinske inspekcije, koji su i dalje nedostatni s obzirom na veliki opseg i djelokrug rada.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu:

Pravo na dobro upravljanje, Pravo na adekvatno stanovanje i Imovinskopravni odnosi.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.