*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o problemima vezanima uz obrazovanje pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.

Pravo na obrazovanje jedno je od ljudskih prava koje izravno utječe na participaciju pojedinca u društvenom, političkom, gospodarskom i kulturnom životu. Pravobraniteljica za djecu bavi se primarno osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem jer u njemu sudjeluju djeca, dok je naš fokus na državnoj maturi, koju u pravilu polažu već punoljetni srednjoškolci i visokom obrazovanju. U ovom se poglavlju bavimo problemima u provedbi državne mature, pravima studenta, neusklađenost između sustava obrazovanja i tržišta rada, problemima pri priznavanju inozemnih kvalifikacija studenata koji su studirali u trećim zemljama.

Vezano uz polaganje državne mature, u 2025. godini su nam se obratili djelatnici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanja obrazovanja (NCVO) koji su se pritužili vezano uz nepravilnosti u provedbi ispita i bodovanju. Naime, ukazali su da se prema Pravilniku o polaganju državne mature, odluke u drugom stupnju donose na prijedlog prvostupanjskog tijela, a ne samostalno, što je protivno ZUP-u. Naveli su i da se na odluku NCVO-a o opravdanosti prigovora ne može uložiti žalba, iako ona može imati utjecaj na tijek i konačni ishod čitavog ispita državne mature. Pučka pravobraniteljica je još 2023. godine, pri izmjenama Pravilnika o polaganju državne mature, s obzirom na to da je čl. 18. Ustava RH izrijekom propisano da pravo na žalbu može biti isključeno samo u slučajevima određenim zakonom i ako je osigurana druga pravna zaštita, preporučila MZOM-u da se Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi urede postupak podnošenja prigovora na nepravilnosti u provedbi ispita državne mature i bodovanja ispita te pravo na žalbu.

U odnosu na visoko školsko obrazovanje, prema Pregledu obrazovanja i osposobljavanja EK za 2025. godinu, u RH raste broj osoba koje nastavljaju školovanje kroz sustav visokoškolskog obrazovanja, no i dalje je stopa stjecanja visokog obrazovanja ispod prosjeka EU, s razlikama prema spolu, regiji i razini urbanizacije. Porastao je udio mladih koji su 2024. godine završili visoko obrazovanje, no s 39,4% i dalje je ispod prosjeka EU koji iznosi 44.2%. Fakultete češće završavaju mladi koji žive u gradovima tako da je njihov udio među mladima koji su završili visoko obrazovanje viši za 21,9 % od onih koji žive u ruralnim područjima. Velike su i regionalne razlike, a najviše odskače Grad Zagreb koji sa stopom stjecanja visokog obrazovanja od 56,8% dvostruko premašuje primjerice Panonsku regiju gdje je ona 26,4%.

Temeljem sporazuma između Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Rektorskog zbora RH definirana su Pravila o uvjetima, postupku prijave, provedbi ispita za upis i rangiranju kandidata na studije. Njima su uvedene naplate oportunitetnih troškova kandidatima koji se, nakon što su ostvarili pravo upisa i dobili upisni broj, nisu upisali na određeni studij.

Prema informacijama prikupljenim od fakulteta i visokih učilišta za pripremu ovog Izvješća, naplata oportunitetnih troškova zbog nepopunjenog upisnog mjesta nije ujednačena. Iznosi njihove naplate također se razlikuju. Na nekim fakultetima oni se ne naplaćuju ako se radi o studijskim programima koji se ne financiraju iz sredstava državnog proračuna, na nekima se ne naplaćuju ako upisna kvota nije popunjena, no u nekim slučajevima naplata ne ovisi o popunjenosti upisne kvote te se naplaćuju svima koji su odustali od upisa. Neki fakulteti ih ne naplaćuju ukoliko nakon drugog upisnog roka ostanu nepopunjena upisna mjesta pa se zbog slabog interesa studij na kraju niti ne izvodi, pojedini su ih naplaćivali i nakon drugog upisnog roka dok pojedini nakon drugog upisnog roka oportunitetne troškove ne naplaćuju jer ne postoji treći upisni rok na koji bi se prijavljivali kandidati koji su u drugom roku odustali od upisa.

S obzirom da je naplata oportunitetnih troškova novina koje se primjenjuje od upisa u akademskoj godini 2025./2026. zaprimili smo nekoliko pritužbi vezano uz njihovu naplatu, ali postupci su još u tijeku.

Tijekom 2025. godine zaprimili smo pritužbu na odredbe Odluke Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o utvrđivanju kvota i kriterija za upis u I. godinu sveučilišnog diplomskog studija Geodezije i geoinformatike u ak. god. 2025./2026. Iako ZVOZD jamči ravnopravnost svih pristupnika, Odlukom je propisano da samo studenti koji su i prijediplomski studij Geodezije završili na zagrebačkom Geodetskom fakultetu ne moraju polagati prijamni ispit i polagati razlikovne ispite da bi upisali diplomski studij. Iako se, prema navodima iz pritužbe, prijediplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike na splitskom sveučilištu odvija po istom programu kao na zagrebačkom, prvostupnici inženjeri geodezije i geoinformatike sa splitskog sveučilišta moraju za upis diplomskog studija na zagrebačkom sveučilištu položiti ispit provjere znanja i razlikovne ispite. Ispitni postupak je još u tijeku no ukazujemo kako je jedna od glavnih odrednica bolonjskog sustava visokog obrazovanja mobilnost studenata.

Dodatno, prituživali su nam se studenti koji se redovito školuju u drugim državama EU, a koji su gubili zdravstveno osiguranje zbog prijave privremenog odlaska, a o čemu više pišemo u poglavlju o pravu na zdravlje.

Čl. 77. ZVOZD-a studentima jamči pravo na podnošenje pritužbe na povrede prava iz ovog Zakona, no njime nije razrađen ovaj postupak. Stoga smo i tijekom 2025. godine zatražili informacije o tome jesu li visoka učilišta ili njihove sastavnice svojim aktima razradila taj postupak, no većina ih i dalje nema jedinstveno razrađen sustav podnošenja pritužbi. Nadležno tijelo i postupak razlikuju se ovisno o sadržaju pritužbe, a uređeni su pravilnicima o studijima i studiranju, o stegovnoj odgovornosti studenata, o zaštiti dostojanstva studenta, etičkim kodeksom ili drugim aktima. Kao tijela kojima se pritužba podnosi navedeni su studentski pravobranitelji, dekan, studentski zbor, etičko povjerenstvo, povjerenstvo za nastavu i studente, a spominju se i sandučići za ubacivanje prigovora.

U odnosu na studentske pravobranitelje, visoko učilište ima studentskog pravobranitelja kojeg imenuje studentski zbor na vrijeme od jedne godine, a mandat mu se može jednom ponoviti. Studentski pravobranitelj prima pritužbe studenata koje se odnose na njihova prava i raspravlja o njima s nadležnim tijelima visokog učilišta, savjetuje studente o načinu ostvarivanja njihovih prava te može sudjelovati u stegovnim postupcima protiv studenata radi zaštite njihovih prava. Prema informacijama sa stranica Sveučilišta u Zagrebu, čak 54% studenta ne zna da li postoji studentski pravobranitelj na njihovom fakultetu, 44% ih smatra da su malo upoznati sa svojim studentskim pravima dok njih 46% smatra da su imali osjećaj da su im povrijeđena studentska prava, ali nisu poduzeli ništa.

Imajući u vidu da na dostupnost i priuštivost visokog obrazovanja utječu i socijalno porijeklo i socijalni status studenta, veliki broj JLP(R)S-ova stipendira izvrsne studente, studente slabijeg imovnog stanja i one koji se školuju u deficitarnim zanimanjima. Iako su u pravilu relativno niske, stipendije usmjerene na studente slabijeg imovnog stanja povećavaju njihove šanse za nastavak obrazovanja. Sveučilišta i pojedini fakulteti također provode mjere radi osiguravanja podrške socijalno osjetljivim skupinama studenata, uglavnom onima slabijeg imovnog stanja, s invaliditetom ili studentima roditeljima.

Stanovanje studenata u vrijeme studija jedan je od većih izdataka pa je mogućnost smještaja u studentske domove izrazito važna, a iako ga nema dovoljno, ohrabruje porast kapaciteta.

Tijekom 2025. godine zaprimili smo informaciju o novousvojenoj praksi Studentskog centra u Splitu na čijoj je službenoj web stranici oglašena mogućnost smještaja u studentski dom i dodatnih osoba koje to pravo u natječaju nisu ostvarile. Njima se, po cijeni od 100 eura mjesečno, nudi smještaj na pomoćnom ležaju u sobi, a prednost imaju članovi istog kućanstva. Iako smo od MZOM-a u nekoliko navrata tražili odgovor vezano uz navedenu praksu, nismo ga dobili.

Tijekom 2025. godine objavljeni su rezultati petog nacionalnog istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata i studentica, koji prate njihove sociodemografske karakteristike, radne ishode, prostornu mobilnost i profesionalni status godinu dana nakon završetka studija te je važan doprinos unaprjeđenju zapošljivosti, prilagođavanju studijskih programa i podršci u prijelazu iz obrazovanja na tržište rada. Rezultati pokazuju da izvanredni studenti na stručnim studijima čine većinu onih koji su se zaposlili prije završetka studija. Navedenu skupinu karakterizira nepovoljnija socioekonomska slika i slabiji prethodni školski uspjeh. Međutim, u prvoj godini po završetku studija oni imaju nižu stopu nezaposlenosti, stabilniji radno pravni status i više prihode od onih koji se po završetku školovanja prvi puta zapošljavaju. Ukupna stopa zaposlenosti visokoobrazovanih kadrova je visoka te je u 2024. godini iznosila 85,9%. Rezultati pokazuju da studenti tehničkih i biomedicinskih znanosti postižu najviše stope zapošljavanja i imaju najmanje poteškoća pri pronalasku posla, dok se studenti društvenih i humanističkih znanosti suočavaju s nešto duljim razdobljem traženja posla.

Problem zapošljavanja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva nije riješen ni 2025. godine. Kvalifikacija magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike godinama nije prepoznata na nacionalnoj razini i za nju ne postoje jasne smjernice i opis poslova koji bi oni mogli obavljati. Preporuku u vezi reguliranja statusa magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike smo uputili MZOM-u i Ministarstvu zdravstva u Izvješću za 2024. godinu. MZOM je i ranije bilo upoznato s problematikom za koju smatra da je u nadležnosti MZ-a. S obzirom da je MZ navelo da je u tijeku izrada Nacrta prijedloga zakona o djelatnostima u zdravstvu, ponovno ukazujemo na potrebu reguliranja zakonskog statusa i položaja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike u zdravstvenom sustavu.

Bolnice ukazuju kako bi stručnjaci navedenog profila mogli obavljati dio poslova koji se obavljaju u bolničkim laboratorijima i da u sustavu postoji potreba za njihovim radom. Dio bolnica, mahom većih, koje već imaju zaposlene magistre medicinsko- laboratorijske dijagnostike, navodi da bi njihovo zapošljavanje u sustavu predstavljalo iskorak u jačanju kadrovskih kapaciteta u bolničkim laboratorijima. No dio bolnica ističe da magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike predstavljaju obrazovnu nadogradnju prvostupnika laboratorijske dijagnostike kao stručnjaka koji već rade u bolničkim laboratorijima i da ne mogu zamijeniti magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine zbog čega njihova prisutnost u laboratorijima nije potrebna.

Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, umjesto odgovarajuće vrste i razine obrazovanja koju oni moraju imati, propisuje konkretne akademske i stručne nazive i studijske programe i/ili smjerove na kojima se oni stječu, i to samo one koji se izvode na visokim učilištima u RH. Stoga smo MZOM-u uputili mišljenje da se takvim pristupom onemogućava pristup javnoj službi svima koji su završili programski gotovo identičan studij drugačijeg naziva, kao i onima koji su ga završili u inozemstvu. Umjesto studijskih programa točno određenog programa, Pravilnikom bi trebalo definirati profil kvalifikacije i kompetencije koje su nužne za obavljanje učiteljskog posla. MZOM je naveo da će ovo razmotriti pri izradi novog zakona kojim će se regulirati odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi.

Obratio nam se i pritužitelj koji je bio u radnom odnosu i istovremeno studirao u statusu redovnog studenta. Nakon što je nakon 19 godina rada ostao nezaposlen nije mogao ostvariti novčanu naknadu za nezaposlene uz obrazloženje da je temeljem čl. 10. Zakon o tržištu rada (ZTR) status redovnog studenta prepreka za prijavu u evidenciju nezaposlenih osoba i da redoviti studenti ne mogu ostvariti novčanu naknadu za nezaposlene. S obzirom na to da čl. 79. ZVOZD-a izrijekom propisuje da student u redovitom statusu može biti u radnom odnosu, obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, MRMSOSP-u i HZZ-u smo ukazali na neusklađenost ZVOZD-a i ZTR-a te preporučili da se, uz uvažavanje pravnih načela za rješavanje proturječnosti između pravnih normi, poduzmu radnje potrebne za rješavanje konkretnog slučaja i sustavno rješavanje uočene zakonske kolizije. Postupak je u tijeku, no MRMSOSP je navelo da je za izmjenu sporne odredbe ZTR-a potrebno dokazati da redoviti student kojem je prestao radni odnos može kao nezaposlena osoba aktivno tražiti posao.

Zbog visine troškova priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija u reguliranim profesijama, Hrvatskom saboru smo prilikom rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (ZRPPISK) ukazali da je potrebno regulirati i troškove priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u reguliranim profesijama. To je posebno važno jer se radi o profesijama koje su deficitarne u RH, poput medicinskih sestara, liječnika ili socijalnih radnika. Za razliku od postupka vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u nereguliranim profesijama u kojem je određen široki krug osoba koje su oslobođene od plaćanja troškova postupka, poslovi priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u reguliranim profesijama su temeljem javne ovlasti preneseni na strukovne komore koje samostalno određuju i visinu naknada za troškove tog postupaka. ZRPPISK-om nije propisano da da bi strukovne komore bile dužne osloboditi od plaćanja navedenih naknada pripadnike pojedinih društvenih skupina, pa one to nisu ni učinile. Visine naknade među komorama su različite i u pravilu premašuju iznose određene za postupke priznavanja i vrednovanja obrazovnih kvalifikacija u nereguliranim profesijama. Svi koji bi u postupcima priznavanja i vrednovanja inozemnih kvalifikacija u nereguliranim profesijama bili oslobođeni plaćanja naknade, u postupcima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije u reguliranim profesijama moraju platiti naknadu koja zajedno s troškovima dopunskih mjera nerijetko prelazi nekoliko tisuća eura. U takvim okolnostima su pripadnici ranjivih skupina, poput siromašnih čiji dohodak ne prelazi iznos neoporezivog dohotka, prognanika, izbjeglica i drugih, potencijalno izloženi neizravnoj diskriminaciji temeljem imovnog stanja jer ne mogu pokriti troškove postupka priznavanja svoje kvalifikacije, a što je preduvjet i za uključivanje na tržište rada.

U području obrazovanja odraslih lakši pristup usavršavanju ili prekvalifikaciji omogućavaju vaučeri, koji bi trebali doprinijeti dostizanju nacionalnog cilja da do 2030. godine barem 55% odraslih svake godine sudjeluje u nekom programu osposobljavanja. Na Sveučilištu u Rijeci uspostavljeno je i Sveučilište za treću dob čije edukativne programe mogu pohađati osobe starije životne dobi.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu:

Pravo na zdravlje, Pravo na rad, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Mladi, Siromaštvo i ljudska prava, Pravo na adekvatno stanovanje, Prava nacionalnih manjina, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju i Umjetna inteligencija.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.