*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o problemima vezanima uz mlade pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.

U ovom poglavlju obrađuju se pitanja izrade nacionalne politike za mlade, obrazovanja o demokraciji, vladavini prava i ljudskim pravima, mladima kao počiniteljima nasilja, sudjelovanja mladih u odlučivanju, problemima mentalnog zdravlja i ovisnosti, te teškoća mladih u rješavanju stambenog pitanja i osamostaljivanja u RH. Dodatno, u poglavlju o umjetnoj inteligenciji više pišemo o obrazovanju mladih o UI, a o izazovima s kojima se mladi susreću u  visokom obrazovanju u poglavlju o obrazovanju.

U 2025. godini među mladima je veliku pažnju izazvalo ponovno uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja izmjenama Zakona o obrani. Temeljno vojno osposobljavanje trajati će dva mjeseca te se mladići upućuju na vojnu obuku u kalendarskoj godini kada navršavaju 19 godina, dok se djevojke mogu javiti dragovoljno. U određenim slučajevima, zakon propisuje odgodu služenja vojnog roka do 29 godine života, primjerice u slučaju studiranja. Zakonom je također propisana mogućnost isticanja prigovora savjesti onih obveznika koji zbog vjerskih ili moralnih nazora ne žele sudjelovati u vojničkim dužnostima. U tom su slučaju dužni civilno služiti, tri mjeseca u civilnoj zaštiti ili četiri mjeseca u jedincima lokalne samouprave. Nadležni područni ured za poslove obrane je dužan novaka pri uvođenju u vojnu evidenciju upoznati s pravom da na temelju prigovora savjesti može podnijeti zahtjev za civilnu službu te se o prigovoru treba odlučiti u roku od 30 dana, a protiv odbijajuće odluke je moguće pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom RH. O prigovoru savjesti više pišemo u poglavlju o vjeri.  Centar za ekonomsko obrazovanje je u rujnu 2025. godine organizirao prosvjed protiv obveznog vojnog roka na kojem je sudjelovala i MMH, a početkom 2026. godine Ustavnom sudu je podnijet prijedlog za ocjenom suglasnosti ovog zakona s Ustavom.

Uz to, udruge mladih i za mlade te JLP(R)S ukazale su na potrebu mladih za informiranošću, za sadržajima za mlade i za kvalitetnijom prometnom povezanošću ruralnih i priobalnih zajednica, kao i na važnost formalnog i neformalnog obrazovanja za mlade te savjetodavnih i preventivnih programa u zajednici.

Nacionalni program za mlade, krovna javna politika u području mladih, istekao je 2025. godine. Vlada RH tek je u prosincu 2025. godine pokrenula izradu novog Nacionalnog programa za razdoblje do 2029. godine, no nemamo informacija o tome je li osnovana radna skupina za njegovu izradu. Početkom 2026. godine MZOM je objavio rezultate evaluacije provedbe upravo isteklog strateškog dokumenta, iz čijih podataka proizlazi kako je, primjerice, 2024. godine svega trećina predviđenih mjera bila provedena, dok ostale ili nisu pokrenute ili su kasnile. Dodatno, u objavljenim tablicama nisu prikazane ciljne vrijednosti za promatranu godinu niti ostvarene vrijednosti pokazatelja rezultata već samo iznos utrošenih sredstava, što otežava praćenje provedbe.

Tijekom 2024. godine u javno savjetovanje upućen je prijedlog uvođenja modularne nastave u strukovno obrazovanje uz najavu izmjene statusa nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo (PiG) iz nastavnoga predmeta u modul. Prijedlog je izazvao reakcije nastavnika i stručne javnosti, a u javno savjetovanje uključila se i pučka pravobraniteljica, istaknuvši kako bi uklanjanje sadržaja koje pokriva PiG ili njegova obaveznoga statusa u školskome rasporedu u bitnome umanjilo mogućnost da ove učenice i učenici steknu niz znanja, stavova i vještina ključnih za osobni, građanski i društveni razvoj, kvalitetno i informirano sudjelovanje u društvenome životu, suočavanje s društvenim promjenama i razumijevanje ljudskih prava i društvene raznolikosti, što je naročito problematično jer strukovne škole pohađa oko 70% srednjoškolaca. Na kraju 2024. godine donijet je kurikul općeobrazovnih modula u strukovnim kurikulima na razinama 4.1 i 4.2, kojom je PiG ostao općeobrazovni predmet u četverogodišnjim strukovnim školama, no sa smanjenom satnicom, dok je kurikulom općeobrazovnih modula u strukovnim kurikulima na razinama 4.1 i 4.2 iz siječnja 2025. godine u trogodišnjim strukovnim školama transformiran u modul, a ovi se elementi nastave, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije, mogu izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni.

S obzirom da prelazak na modularnu nastavu u strukovnim školama kreće postepeno, odnosno da je u školskoj godini 2025./2026. započeo u prvim razredima, trenutno se ne može znati kakav će učinak imati na izvođenje općeobrazovnih predmeta čija je satnica smanjena ili su pretvoreni u module.

Prelazak na modularnu nastavu u strukovnim školama utječe i na način na koji se u njima trenutno izvodi Građanski odgoj i obrazovanje. Naime, od 2019. godine Građanski odgoj i obrazovanje izvodi se u RH u svim osnovnim i srednjim školama kao međupredmetna tema. Pri tome je satnica općeobrazovnih predmeta, u kojima se ove teme međupredmetno podučavaju, u strukovnim školama manja nego u gimnazijama, a i ranijih godina su istraživanja političke pismenosti srednjoškolaca pokazala da bolje rezultate postižu gimnazijalci nego učenici strukovnih škola (dok među njima lošije stoje učenici trogodišnjih). Stoga ponovno ukazujemo da navedene izmjene u trogodišnjim strukovnim školama mogu biti štetne za cjeloviti razvoj učenika kao politički pismenih i aktivnih građana, ali i za mogućnosti da, kao osobe koje će ranije stupiti u radni odnos i suočiti se s praktičnim životnim obvezama, u budućnosti budu sposobni zagovarati i štititi svoja i tuđa prava.

I Venecijanska komisija Vijeća Europe je obrazovanje za ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava uvrstila u svoje nove indikatore vladavine prava iz prosinca 2025. godine, ističući kako je kvalitetno građansko obrazovanje za sve, a posebno mlade, ključni dio institucionalnoga okvira zasnovanoga na vladavini prava, te ukazujući da je velika opasnost od regresije demokracije i vladavine prava ondje gdje građani nemaju povjerenja u pravosuđe i upravu i nisu svjesni važnosti poštovanja ljudskih prava i vladavine prava. I Europski štit demokracije, kojeg je EK predstavila u studenom 2025. godine, zaštitu demokracije te jačanje demokratske otpornosti građana, društava i institucija postavlja kao Unijine hitne ciljeve, te fokus stavlja i na jačanje društvene otpornosti i građanskog sudjelovanja kroz mjere u području građanskog obrazovanja i jačanja digitalne pismenosti, a kao jednu od mjera Komisija će razviti okvir kompetencija za EU građanstvo i usvojiti smjernice za jačanje građanskoga obrazovanja u školama.

U pogledu uloge obrazovnog sustava važno je uočiti da su izvor informacija za mlade danas mnogo češće negoli ranije društvene mreže, koje su pak često i izvor dezinformacija, govora mržnje i ostalih neprihvatljivih vidova komunikacije. Tako se, prema nalazima Eurobarometra/Ankete za mlade Europskoga parlamenta provedenoga krajem 2024. godine, 42% mladih u dobi 16-30 godina izjasnilo da kao izvore informacija o društveno-političkim temama koriste društvene mreže, njih nešto manje televiziju, potom online tisak i informativne platforme te prijatelje i obitelj, dok ih tek 11% takve informacije dobiva od učitelja ili ih čuje na fakultetskim predavanjima. Za mlade iz RH ovi su omjeri još nepovoljniji – na mreže ih se oslanja gotovo 50%, a na obrazovne institucije manje od 10%.

Istraživanje stavova građana RH o stranim radnicima za 2025. godinu Instituta za migracije i narodnosti pokazuje da je više je od polovice ispitanika u dobi 18-29 godina nezadovoljno njihovim prisustvom. Povoljnije rezultate nije pokazala niti analiza promjena u stavovima prema migrantima studenata pravnih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku u periodu 2019.-2024. godine, prema kojoj je socijalna distanca studenata-ispitanika 2024. u odnosu na 2019. godinu porasla prema gotovo svim skupinama migranata, a najviše prema doseljenicima iz Afrike i s Bliskog istoka, stranim radnicima, Romima, azilantima i tražiteljima azila, odnosno onima koje kulturalno smatraju od sebe najrazličitijima.

I Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe (ECRI) je u sklopu šestog ciklusa monitoringa stanja u RH u ožujku 2025. godine, između ostaloga, preporučila RH da pojača napore vezane uz podizanje javne svijesti o štetnosti govora mržnje, osobito među djecom i mladima.

Međutim, osim stavova i govora mržnje, sadržaji u obrazovnom sustavu važni su i radi prevencije nasilja, a da takvi sadržaji nedostaju pokazuju i različiti incidenti iz 2025. godine. U studenom su mediji izvještavali o skupinama mladih muškaraca koji su omatali kulturne događaje srpske nacionalne manjine, o napadu skupine mladića na učenike iz Zadra koji su posjetili Interliber u Zagrebu, fizičkom nasrtaju tridesetak mlađih muških osoba na učenike iz Splita na glavnom zagrebačkom trgu, kao i o napadu osamnaestogodišnjaka na snimatelja televizije N1 na istom mjestu. U 2025. godini se sve učestalije izvještavalo o fizičkim napadima na strane radnike, pri čemu se kao počinitelje često navodilo mlađe muške osobe, a tijekom godine izvještavalo se i prosvjedovalo i zbog fizičkih napada i maloljetničkog nasilja u zagrebačkom naselju Retkovec.

Statistički pregledi temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada MUP-a za period 2018.-2025. pokazuju trend porasta broja maloljetnih počinitelja kaznenih djela počevši od 2020. godine, kao i broja počinitelja u dobi 18-29 godina u razdoblju 2022.-2024. godine.

Da je nasilje u  vidljivom porastu, a posljedice zabrinjavajuće, može se iščitati i iz javne izjave preko 600 psihologinja i psihologa, sudionika 32. godišnje konferencije hrvatskih psihologa, u kojoj su izrazili duboku zabrinutost te istaknuli da toleriranje nasilja vodi njegovu porastu, a odrastanje u takvim okolnostima ugrožava mentalno zdravlje i dobrobit djece, mladih te cijelog društva.

Sve navedeno upućuje na ključnu važnost formalnoga i institucionaliziranoga obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Pri tome, iako je zaštita prava djece u nadležnosti pravobraniteljice za djecu, kroz svoj rad vidimo da građani ne znaju dovoljno o  vladavini prava, svojim pravima niti kako ih zaštiti te o ljudskim pravima i jednakosti kao vrijednostima, što je posljedica nedostatka ovakvih sadržaja u obrazovanju. Dodatno, škole su odgojno-obrazovne ustanove te ih upravo ova dvostruka funkcija čini važnim mjestima za obrazovanje o ljudskim pravima. U RH je građanski odgoj i obrazovanje kao zasebni predmet u izbornome statusu uvelo niz JLP(R)S, koje izvještavaju o zadovoljstvu njegovom provedbom i porastu uključivanja učenika. Međutim, važno je da ovi sadržaji, kvalitetno izvedeni i u dostatnoj satnici, budu dostupni svim učenicima bez obzira gdje žive.

Posljednji krug Međunarodne studije o građanskom obrazovanju među dvadeset i četiri obrazovna sustava uključuje i hrvatski. Premda hrvatski učenici obuhvaćeni istraživanjem (uzorak učenika osmih razreda osnovnih škola) pokazuju dobre rezultate, autori studije naglašavaju kako razlike u znanju variraju osjetno više unutar iste države, nego između uključenih država. Ovaj nalaz je u skladu s nalazima dosadašnjih nacionalnih istraživanja provedbe postojećeg modela građanskog odgoja i obrazovanja, koji pokazuju razlike u provedbi od škole do škole, ovisno o kapacitetima i motiviranosti ravnatelja i nastavnika, što je ujedno i argument za izmjenu modela i uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog i odvojenog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama. Ovakvu izmjenu godinama preporučujemo te preporuku i ove godine ponavljamo, s osobitom važnošću za strukovne škole, posebno trogodišnje. Nužno je i redovito provoditi evaluacije provedbe građanskog odgoja i obrazovanja na nacionalnoj razini i to i u osnovnim i u srednjim školama. Evaluaciju trenutnoga modela provedbe građanskog odgoja i obrazovanja i adresiranje postojećih nedostataka RH preporučio je i ECRI.

Iznova ukazujemo da relevantna istraživanja godinama ukazuju na nedostatnu političku participaciju mladih, ali i na njihov slab interes za uključivanje te nedostatna nastojanja da ih se uključi. Prepoznavši važnost glasa mladih, EK je sredinom 2025. godine, radi uključivanja perspektive i potreba mladih u europske politike, uspostavila Savjetodavni odbor mladih predsjednice EK. Koncem 2025. godine održano je prvo zasjedanje ovoga tijela, u kojem, kako su izvijestili mediji, jedino RH nije imala svoje predstavnike zbog održavanja lokalnih izbora i jer Savjet mladih RH nije bilo moguće oformiti do formiranja županijskih savjeta mladih, čiji ga predstavnici sačinjavaju (ovo tijelo naposljetku je oformljeno u veljači 2026. godine).

2021. godine Vlada RH je osnovala svoj Savjet za mlade, kao međuresorno savjetodavno tijelo sa zadaćom sudjelovanja u razvoju javnih politika za mlade. Mreža mladih Hrvatske (MMH), međutim, izvještava da ovo tijelo nije aktivno djelovalo 2025. godine, iako su bili raspisani javni pozivi za članove Savjeta tijekom 2024. i 2025. godine. Njegov su naziv i djelokrug, ističu iz MMH, izmijenjeni Odlukom o osnivanju Savjeta za razvoj politika za mlade Vlade RH u lipnju 2025. godine, no unatoč ponovljenim javnim pozivima za isticanje kandidata u narednim mjesecima, do siječnja 2026. godine novo tijelo nije uspostavljeno. Također, premda je među zadaćama MZOM-a i sastavljanje i objavljivanje izvješća o djelovanju savjeta mladih uspostavljenih na razini JLP(R)S-ova, izvješća za posljednje godine objavljena su s vremenskim odmakom. U ovim se izvješćima godinama ukazuje na nedostatan obuhvat mladih ovim mehanizmom participacije u odlučivanju, pa se tako u Izvješću o djelovanju savjeta mladih u 2024. godini navodi kako je te godine od 576 JLP(R)S-ova samo 16% imalo aktivne savjete mladih.

Pozitivni primjeri uključivanja mladih u život zajednice su primjerice gradovi Samobor, Rijeka, Križevci, Osijek, Opatija i Šibenik te Koprivničko-križevačka i Brodsko-posavska županija, koji su svoje programe za mlade usvojili prethodno provevši istraživanja o njihovim potrebama, dok Grad Varaždin provodi participativni proračun za mlade s ciljem uključivanja mladih u odlučivanje i njihovog aktivnog sudjelovanja u kreiranju i provedbi proračuna. Grad Šibenik objavljuje javni poziv kojim se osigurava jednokratna podrška ad hoc akcijama i inicijativama volontera ili neformalnim skupinama mladih u dobi 15-30 godina koje se žele javno angažirati u rješavanju problema značajnih za grad. Primjer dobre prakse je i Grad Rijeka, koji ima formalno ustrojenu koordinaciju gradskih službenika zaduženih za provedbu, koordinaciju i zagovaranje politika za mlade, čime se osigurava horizontalna povezanost svih upravnih odjela u provedbi politika za mlade.

Zbog različitih kriza posljednjih godina te posljedica koje su ostavile i na mlade, tema njihovog mentalnoga zdravlja jedno je od istaknutih javnozdravstvenih pitanja, o kojem smo izvještavali i ranijih godina. Prepoznato je to i lokalno, pa JLP(R)S-ovi izvještavaju o problemima mentalnog zdravlja i ovisnosti kao o temama koje su se pokazale važnima u njihovim istraživanjima potreba mladih u svrhu kreiranja regionalnih programa za mlade. Ovim temama posvećen je i veći broj znanstvenih istraživanja. U nekim istraživanjima objavljenima 2025. godine, mentalno zdravlje mladih promatrano je više godina radi stjecanja spoznaja o njegovoj povezanosti s okolinskim čimbenicima te o razvoju poteškoća mentalnog zdravlja protekom vremena.

Istraživanjem u sklopu Projekta YO-VID22: Youth Wellbeing And Support Structures Before, During And After The COVID 19 Pandemic, kojeg su od 2022. do 2025. godine proveli znanstvenici zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja i slovenski kolege, utvrđen je značajan pad zadovoljstva životom hrvatskih adolescenata od 2018. do 2023. godine, što indicira značajno smanjenje psihološke dobrobiti, a 2023. godine 25% ispitanika prijavljivalo je ozbiljne depresivne simptome, 20% ozbiljne simptome anksioznosti, a 30% ih je doživljavalo intenzivan stres.

I Institut društvenih znanosti Ivo Pilar proveo je istraživanje fokusirano na odnos stresa i različitih poteškoća mentalnog zdravlja u vremenskoj perspektivi. Rezultati ovog istraživanja, provedenog na gotovo 4.000 polaznika prvih ili drugih razreda gimnazija ili strukovnih škola u Zagrebu u više navrata od 2022. do 2024. godine, pokazuju velik broj adolescenata izloženih riziku od razvijanja depresivnog poremećaja, pri čemu ih je među djevojkama čak 22 do 30%, ovisno o krugu istraživanja.

U svibnju 2025. godine HZJZ je predstavio nalaze mentalnog zdravlja mladih iz posljednjeg kruga Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola, uzimanju droga i drugim oblicima ovisnosti među učenicima, koje se od 1995. godine provodi u 40-ak europskih država. Posljednji krug ovog istraživanja u RH je proveden na nacionalnom reprezentativnom uzorku od više od 3.000 šesnaestogodišnjih učenika i učenica, a iz rezultata proizlazi da ih je 2% pokazivalo teške i izrazito teške anksiozne smetnje, a oko 8% umjerene. 5,4% izvijestilo je o teškim ili izrazito teškim depresivnim smetnjama, 22,8% ih je barem jednom razmišljalo o samoozljeđivanju, a 7,7% je pokušalo samoubojstvo. Istraživačka je pretpostavka da je porast mentalnih smetnji započeo i prije pandemije, no da je u tome periodu postao uočljiv, a značajnom porastu depresivnih smetnji, koji je započeo prije 15-ak godina, prethodio je razvoj suvremene tehnologije i društvenih mreža. Istraživanjem je primijećen pad zadovoljstva odnosima s vršnjacima nakon 2017. godine, kojeg autori povezuju s rapidnim porastom korištenja pametnih telefona i društvenih mreža. Pritom je pozitivno što statistike povezane s depresivnim smetnjama kod mladih za 2024. godinu pokazuju vraćanje na pretpandemijsku razinu, a u razdoblju 2019.-2024. bilježi se blagi, ali značajni pad samoozljeđivanja i suicida.

Istraživanja konzistentno pokazuju značajno višu razinu smetnji kod mladih djevojaka, a ukazuju i na negativnu povezanost socioekonomskog statusa s dobrim mentalnim zdravljem, pa istraživači naglašavaju važnost širenja dostupnih i lako pristupačnih usluga za zaštitu mentalnog zdravlja mladih, pri čemu bi naglasak trebao biti na uslugama u zajednici i na školama, edukaciji ne samo zdravstvenog osoblja, nego i ostalih stručnjaka koji rade s mladima, uključujući nastavnike. Važne su pri tome intervencije ciljane na osobito ranjive skupine, kao što su djevojke i mladi u slabijem socioekonomskom položaju, ali i šire socioekonomske intervencije – poput stipendija, poticanja digitalne uključenosti, pomoći sa stanovanjem, karijernog savjetovanja i sl., usmjerenima na mlade u nepovoljnom socioekonomskom položaju.

U RH je posljednjih godina ojačala svijest o važnosti prevencije i zaštite mentalnog zdravlja mladih. Pozitivni primjeri na lokalnoj razini uključuju pokretanje savjetovališta namijenjenih i prilagođenih mladima koja usluge pružaju besplatno i bez uputnice, poput zagrebačkog Centra za mlade ili Savjetovališta za mlade u Samoboru. Uspostavi savjetovališta u Samoboru prethodilo je provođenje istraživanje o rizičnim i zaštitnim čimbenicima u različitim okruženjima iz perspektive mladih, kao i o rizičnim ponašanjima mladih u suradnji s civilnim društvom i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom te provedba edukacije o učinkovitoj prevenciji za donositelje odluka i praktičare koji djeluju u području prevencije, što je primjer dobre prakse. Ističemo i primjer Rijeke, koja je, nakon pilot-faze, od školske godine 2025.-2026. uvela zdravstveni odgoj u sve škole kojima je osnivač (25 škola, 500-tinjak učenika/ca polaznika/ca), s pozitivnim prvim dojmovima svih uključenih dionika, osobito učenika/ca, a isto razmatra još nekoliko gradova.

Na nacionalnoj je razini, kao odgovor na preporuku Ministarstvu zdravstva 2023. godine, da poveća broj predviđenih specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije na godišnjoj razini, dopunom Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje u srpnju 2023. godine utvrđen  dodatan broj  ovih specijalizacija, koji je naknadno još povećan. Dodatno, Odluka o donošenju nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. do 2029. godine iz područja dječje i adolescentske psihijatrije u navedenom razdoblju predviđa potrebu za sedamdeset specijalizacija, što pozdravljamo.

S druge strane, savjetovališta za studente na sveučilištima i fakultetima izvještavaju o nužnosti upućivanja dijela studenata s težim teškoćama u zdravstveni sustav, koji određene usluge, primjerice psihoterapiju, ne nudi u dostatnome obimu, a usluge u privatnome sektoru studentima su nerijetko nepriuštive. Stoga je potrebno znatno ojačati dostupnost ovih usluga u javnome zdravstvenome sustavu.

Nacrt Akcijskoga plana za implementaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja u zajednici do 2027. godine upućen je u javno savjetovanje u travnju 2025. godine. U njemu se prepoznaju potrebe mladih te su sadržane mjere usmjerene prema njima. No Izvješće o provedenome javnom savjetovanju, koje je trebalo biti objavljeno u srpnju 2025. godine, i dalje nije objavljeno niti je dokument usvojen. Još nije donesen ni Akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih, planiran Strateškim okvirom razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine, kojem je gotovo polovina rokova provedbe već istekla.

Zbog kontinuiranog porasta cijena nekretnina, ali i najamnina, posljednjih je godina problem (ne)održivosti stanovanja jedan od važnijih društvenih problema. U osobito se nepovoljnoj situaciji nalaze mladi pa je RH već godinama na vrhu ljestvice po kasnoj dobi u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom i zasnivaju vlastita kućanstva. Velik dio JLP(R)S-ova rješavanje stambenoga pitanja i osamostaljenje prepoznaje kao jedan od ključnih problema mladih na svome području.

Ovaj problem prepoznala je i EK, koja je u prosincu 2025. godine predstavila Europski plan priuštivog stanovanja. Prepoznajući mlade kao skupinu pogođenu stambenom krizom, zbog koje su prisiljeni živjeti u neadekvatnom ili prenapučenom smještaju, odgađati osamostaljenje ili proširenje obitelji, gube obrazovne ili poslovne prilike, EK je jednu mjeru usmjerila prema njima, potičući države članice na razvijanje i provedbu ciljanih programa za poboljšanje pristupa stanovanju za mlade, uključujući priuštivi najam i potpore za dijeljeni ili zajednički smještaj.

RH je 2024. godine donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine te Akcijski plan za njegovu provedbu u periodu 2025.-2027., u kojemu su mladi jedna od ciljanih skupina. Usvajanje ovih strateških dokumenata pratile su izmjene i donošenje niza propisa u području stanovanja, koje sadrže mjere usmjerene na mlade.

Tako je u travnju 2025. godine usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, koji, između ostaloga prednost pri kupnji stanova daje osobama koje nemaju na odgovarajući način riješeno stambeno pitanje, što uključuje i mlade. Krajem godine u savjetovanje je upućen i Nacrt Prijedloga zakona o priuštivom stanovanju, koji bi trebao doprinijeti rješavanju pitanja stanovanja mladih. Ovaj propis po prvi puta definira pojam priuštivog stanovanja i prepoznaje kao jednu od skupina za koje predviđa mjere (poput financijske potpore za kupnju prve stambene nekretnine, gradnju ili rekonstrukciju jednoobiteljskih kuća u gradskim, prigradskim i ruralnim naseljima uz pomoć isplate potpore u visini polovice iznosa PDV-a za gradnju kao i povoljnije kreditne linije i povoljnije cijene zemljišta za gradnju) za osobe mlađe od 45 godina.

O novitetima i potencijalnim učincima ovih propisa detaljnije pišemo u Poglavlju o pravu na stanovanje, a ovdje navodimo kako smo u javnom savjetovanju uputili i prijedloge koji se odnose na mlade. Predložili smo da Zakon o priuštivom stanovanju predvidi olakšice za studente koji zajednički stanuju u privatnome najmu, s obzirom da plaćanje privatne najamnine otegotno može utjecati na studente slabijeg socioekonomskog statusa i na daljnji tijek njihova studiranja. Predložili smo i da se mlade pri kupnji stana izuzme iz obveze učešća, odnosno propisivanje različitih postotaka učešća ovisno o dobi imajući u vidu realnu mogućnost, vrijeme ulaska na tržište rada, mogućnost štednje, uzdržavanja malodobne djece i sl. S obzirom da su navedeni propisi usvojeni nedavno ili su u procesu donošenja, njihovi će se učinci tek vidjeti, a posebice treba pratiti koliko će mjere priuštivog stanovanja obuhvatiti i ranjive skupine mladih. Za vidjeti je i hoće li zaživjeti inovativni modeli rješavanja stambenoga pitanja, poput stambenih zadruga, koji trenutno u RH nisu znatnije rašireni, a mladima bi potencijalno mogli biti od koristi.

U vezi stanovanja mladih potrebno je  spomenuti i nastojanja pojedinih JLP(R)S-ova. Tako primjerice Bjelovarsko-bilogorska županija sufinancira kamate na stambene kredite mladima i mladim obiteljima u stopostotnom iznosu do određene vrijednosti godišnje, a Grad Rovinj dodjeljuje dodatne bodove mladima za kupnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje. Grad Rijeka je krajem 2024. godine donio Odluku o priuštivom najmu stanova, prema kojoj osobe do 45 godina starosti imaju mogućnost povlaštenog najma, a slično planira i Grad Osijek.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu:

Pravo na zdravlje, Pravo na rad, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Sudska praksa u predmetima vezanima uz diskriminaciju, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Siromaštvo i ljudska prava, Pravo na adekvatno stanovanje, Umjetna inteligencija i Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.