*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o povezanim temama pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

• Kulturna autonomija
• Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima te među zaposlenima u upravi i pravosuđu
• Ravnopravna i službena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina
• Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina
• Pristup sredstvima javnog priopćavanja

Najizraženiji problemi u implementaciji prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i dalje su prisutni u područjima prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina te prava na adekvatnu zastupljenost među zaposlenima u upravi i pravosuđu. Najveći stupanj provedbe manjinskih prava ostvaruje se u području kulturne autonomije, za što se u državnom proračunu izdvajaju respektabilna sredstava. Međutim, istovremeno je tijekom 2025. došlo do sprječavanja održavanja i otkazivanja kulturnih događanja u organizaciji srpske nacionalne manjine, smanjenja sredstava namijenjenih izdavanju Samostalnog srpskog tjednika Novosti, a u javnom prostoru bilo je propitivanja i osporavanja prava na kulturnu autonomiju pripadnika srpske nacionalne manjine.

Kako bi se unaprijedila provedba manjinskih prava, Vlada RH je u svibnju osnovala Povjerenstvo za praćenje provedbe Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2024.-2028. godine, a u srpnju je donijela Izmjene  i dopune Operativnih programa.

S obzirom da realizacija manjinskih prava ne ovisi samo o Ustavu, međunarodnim ugovorima,  zakonima i drugim propisima, nego i o spremnosti društva u kojemu se trebaju ostvariti, te da se u osporavanjima ovih prava oslikava nerazumijevanje položaja pripadnika nacionalnih manjina i svrhe manjinskih prava, pučka je pravobraniteljica u više godišnjih izvješća ukazivala da je potrebno provesti medijsku kampanju na nacionalnoj razini s ciljem osvještavanja široke javnosti o doprinosu nacionalnih manjina hrvatskoj kulturi i društvenom razvoju. U mišljenjima Vlade RH o izvješćima pučke pravobraniteljice već dvije godine se navodi da se medijsku kampanju planira provesti, no kako to još nije učinjeno, preporuku ponavljamo.

Kulturna autonomija

Prema ocjenama manjinskih predstavnika, godinama se najviši stupanj provedbe UZPNM-a ostvaruje u području kulturne autonomije. Putem MKIM-a se financiraju središnje knjižnice nacionalnih manjina, knjižnična, izdavačka djelatnost i otkup knjiga, glazbena djelatnost i kulturno-umjetnički amaterizam, vizualne umjetnosti, međunarodna kulturna suradnja, zaštita kulturne baštine i slično. Putem Savjeta za nacionalne manjine financiraju se programi kulturne autonomije udruga i ustanova nacionalnih manjina, kao i one koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora o pravima nacionalnih manjina. Proračunska sredstva za kulturnu autonomiju koja raspoređuje Savjet godinama rastu – u 2025. godini bilo je osigurano 11 milijuna kuna, 13,33% više nego godinu ranije.

Tijekom 2025. godine otvoren je romski društveni dom u Slavonskom Brodu, u Zadru je otvoren srpski kulturni centar, a jedan takav manji centar obnovljen je u Puli. Osim toga, Vlada RH je u Izmjenama  i dopunama Operativnih programa navela da će se osigurati sredstva za višenamjenske domove u naseljima u kojima žive pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine, podržati osnivanje Ukrajinskog kulturno-informativnog centra u Zagrebu, osigurati financiranje izrade dokumentacije za izgradnju Židovskog kulturnog centra sa sinagogom u Praškoj ulici u Zagrebu, podržavati izgradnju društvenih domova u romskim naseljima, dovršiti izgradnju Europskog romskog kulturno-sportskog centra te podržati kupnju, izgradnju i opremanje Romskog obrazovnog centra u Zagrebu ili okolici, kao i osigurati sredstava za rad Romskog memorijalnog centra Uštica.

Vlada RH planira podržati uređenje, opremanje i rad postojećih te izgradnju i rad novih kulturnih i obrazovnih centara te društvenih domova za srpsku nacionalnu manjinu, koji su mjesto okupljanja, razvijanja kulturnog amaterizma, održavanja manifestacija i programa izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece te su pohvaljeni u  ECRI-jevom izvješću o Hrvatskoj iz ožujka 2025. godine. No neki i dalje srpske kulturne centre javno prozivaju da predstavljaju neprijateljske centre te sigurnosnu prijetnju RH.

U 2025. godinu došlo je do više slučajeva sprječavanja održavanja ili odgode kulturnih događaja u organizaciji srpske nacionalne manjine ili onih koji su imali poveznicu sa srpskom kulturnom baštinom, pa i javnog osporavanja prava srpske nacionalne manjine na kulturnu autonomiju.

Tako je u svibnju 2025. godine otkazan nastup Bošnjačkog kulturno-umjetničkog društva (BKUD) Sevdah iz Zagreba na Večeri bošnjačke kulture u Crikvenici jer su članovi ovoga društva prethodno u slobodno vrijeme, pri obilasku centra grada, u blizini spomenika hrvatskim braniteljima otplesali Užičko kolo. U medijima i na društvenim mrežama je izvođenje ovog srpskog narodnog plesa ocijenjeno činom izrugivanja hrvatskim braniteljima i narušavanjem časti i ugleda Crikvenice i njenih građana. U stvorenoj atmosferi BKUD Sevdah, koji među članovim ima osobe različitih nacionalnosti te izvodi plesove iz Hrvatske, BiH, Srbije i Makedonije, nije na kraju nastupio na Večeri bošnjačke kulture.

U studenom su deseci osoba s crnim kapuljačama na glavama upali u prostoriju i tako spriječili održavanje događaja u sklopu Dana srpske kulture u Splitu. Policija je, prema dostupnim informacijama, devetoricu muškaraca kazneno prijavila zbog nasilničkog ponašanja i povrede slobode izražavanja nacionalne pripadnosti. U Zagrebu su deseci maskiranih osoba odjevenih u crno došli pred Srpski kulturni centar, a događaj je osiguravala interventna policija. Otkazani su folklorni nastup u Ogulinu te književna večer u Vukovaru, koji su trebali biti održani u okviru iste manifestacije.

Protivljenja održavanju ovih događaja obrazlagana su neprimjerenošću održavanja kulturnih događaja srpske nacionalne manjine u studenom – mjesecu u kojemu su 1991. godine počinjeni veliki zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima te u kojemu se komemoriraju stradanja u Vukovaru i Škabrnji. Srpsko kulturno društvo Prosvjeta javno je pojašnjavalo da organizira Dane srpske kulture od 2006. godine, najčešće u studenom, jer je ovo društvo osnovano u tom mjesecu prije 80-ak godina, te da gotovo 20 godina nije bilo prigovora na vrijeme održavanja ove manifestacije.

Nacionalne manjine sukladno Ustavu RH, Okvirnoj konvenciji o pravima nacionalnih manjina i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina imaju pravo na kulturnu autonomiju i iskazivanje vlastite kulture. Istovremeno, pojedinci i skupine imaju pravo na slobodu mišljenja i pravo na javno okupljanje, koje mora biti mirno okupljanje, koje ne potiče na uporabu nasilja, nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju. Stoga, u demokratskom društvu, mora biti mjesta i za pijetet i poštovanje prema žrtvama Domovinskog rata i za uživanje prava na kulturnu autonomiju i iskazivanje vlastite kulture. Zabrinjava da su u 2025. godini, 30 godina od Domovinskog rata, osporavane mogućnosti održavanja događaja koje organizira srpska nacionalna manjina, a što je protivno jamstvu ravnopravnosti iz Ustava i UZPNM-a.

Rezultati istraživanja HRejtinga provedenog u studenom 2025. godine na tisuću ispitanika, s razinom pouzdanosti od 95%, pokazali su da 48,6% ispitanih smatra da se u hrvatskim gradovima trebaju održavati Dani srpske kulture, no i da se tome protivi (čak) 38,6 % ispitanih. Visok udio protivljenja ukazuje na zabrinjavajuću neinformiranost i/ili nespremnost prihvaćanja znatnog dijela društva da je očuvanje i iskazivanje vlastite kulture pravo pripadnika svih nacionalnih manjina, pa tako i srpske.

Nakon što su tijekom kampanje za parlamentarne izbore te pri formiranju vladajuće koalicije 2024. godine intenzivirani dugogodišnji zahtjevi za ukidanjem javnog financiranja Samostalnog srpskog tjednika Novosti, u travnju 2025. godine Savjet za nacionalne manjine je SNV-u za program Novosti odobrio 35% manje sredstava nego godinu ranije.

Predsjednik Savjeta je smanjenje obrazlagao navodima da se sredstvima „sufinanciraju programi kulturne autonomije, a ne dnevno-politički diskurs“ te da je „putem programa informiranja „Novosti“ vršen utjecaj na politička kretanja u Republici Hrvatskoj što nije sukladno namjeni odnosno promoviranju i ostvarivanju kulturne autonomije srpske nacionalne manjine za koju su putem Savjeta udruzi doznačena proračunska sredstva“. Pozvao se i na (nove) Kriterije financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina koji su donijeti na sjednici Savjeta i objavljeni u Narodnim novinama u studenom 2024. godine, te na Upute objavljene uz javni poziv. No u (novim) Kriterijima politički sadržaj nije propisan kao neprihvatljiv te uvjeti financiranja nisu bitno izmijenjeni u odnosu na prethodne Kriterije. Naime, iako je neprihvatljivost političkog sadržaja bila predviđena Nacrtom (novih) Kriterija, dokument koji je na kraju usvojen i objavljen u Narodnim novinama ne sadrži ovaj kriterij, već je on naveden tek u Uputama uz javni poziv, koje bi trebale biti tek dokument informativnog karaktera kojim se potencijalne prijavitelje obavještava o uvjetima propisanima Kriterijima.

Smanjenjem sredstava Novostima odstupilo se od dugogodišnjeg stajališta Savjeta da proračunska sredstva za ostvarivanje programa kulturne autonomije nacionalnih manjina priskrbljuju pripadnici nacionalnih manjina koji su porezni obveznici kao i svi drugi građani, te koji imaju pravo na slobodno, otvoreno i kritičko novinarstvo.

Dodatno, ovaj slučaj otvorio je i pitanje načina provedbe cijelog natječajnog postupka raspodjele sredstava udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za programe kulturne autonomije. Naime, Stručna služba Savjeta za nacionalne manjine tek je naknadno pregledala ostala manjinska izdanja, što ukazuje da je u samom procesu ocjenjivanja jedini medij koji je bio pregledan bio Novosti, čime su stavljeni u nejednak položaj u odnosu na druge medije, koji se također financiraju putem Savjeta za nacionalne manjine. Napokon, razvidno je da i neka druga manjinska izdanja sufinancirana sredstvima Savjeta također imaju političke sadržaje, odnosno ne bave se samo nacionalnim manjina već se bave društvom, državom i svijetom u kojem žive.

Okvirna konvencija o pravima nacionalnih manjina Vijeća Europe kao pravni instrument zaštite prava nacionalnih manjina djeluje u sinergiji s općim okvirom za zaštitu ljudskih prava Vijeća Europe, odnosno (Europskom) Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga je čl. 9. Okvirne konvencije o pravima nacionalnih manjina kojim se jamči sloboda izražavanja potrebno tumačiti u svjetlu čl.10. Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), iz čega slijedi da se standardi pluralizma, uredničke slobode i zaštite političkog govora primjenjuju i na manjinske medije. I OESS-ove Smjernice o nacionalnim manjinama i medijima u digitalnom dobu između ostaloga navode: „Osim što su uključivi, ovi deliberativni prostori moraju biti pluralistički. Moraju omogućiti snažnu javnu raspravu i izražavanje širokih gledišta i perspektiva, uključujući ona koja kritiziraju državu ili bilo kojeg člana društva, od većine ili manjina, ili koja neki čak mogu smatrati uvredljivima.“

Provedeni postupak potvrdio je proceduralne probleme u provedbi natječaja, s obzirom da se pri odlučivanju pozivalo na kriterije koji nisu bili navedeni u usvojenim Kriterijima financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina, već samo u pratećoj Uputi, kao i u načinu na koji je postupak vođen u odnosu na Novosti, koje su bile jedini medij koji je pregledan u procesu ocjenjivanja. Napokon, smanjenje sredstava potrebno je sagledati i u kontekstu slobode izražavanja, osobito slobode tiska, čija je svrha u demokratskim društvima i kritičko izražavanje o aktualnim problemima.

Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima te među zaposlenima u upravi i pravosuđu

Prema podacima MPUDT-a, pripadnici nacionalnih manjina su sukladno UZPNM-u, Zakonu o lokalnim izborima te statutima JLP(R)S, na lokalnim izborima 2025. godine imali pravo predložiti i izabrati kandidate za 67 zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, u ukupno 65 jedinica – 56 općina i gradova te devet županija, a izabrali su 56 zamjenika načelnika i gradonačelnika te  deset zamjenika župana, dok u Općini Tar Vabriga-Torre Abrega nije izabran zamjenik načelnika jer pravodobno nije predana niti jedna kandidatura.

U usporedbi s prethodnim lokalnim izborima održanima 2021. godine, na izborima 2025. godine postojala je mogućnost izbora jednog zamjenika manje, jer je 2021. birano 66 zamjenika čelnika u 65 JLP(R)S – 54 općina i gradova i 11 županija. Tada je izabrano 54 zamjenika načelnika i gradonačelnika te 12 zamjenika župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, čime je pravo na zastupljenost u izvršnim tijelima u cijelosti ostvareno.

U usporedbi s lokalnim izborima 2021. godine, pripadnici srpske nacionalne manjine izgubili su pravo na zastupljenost u izvršnim tijelima u Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji, Gradu Pakracu te općinama Dragalić, Podgorač i Viljevo.  S druge strane, za razliku od izbora 2021. godine, ovo su pravo ostvarili pripadnici srpske manjine u općinama Vojnić i Udbina, mađarske u Općini Kneževi Vinogradi, talijanske u Gradu Rovinju-Rovigno i Općini Grožnjan-Grisignana te romske u Međimurskoj županiji te općinama Jagodnjak i Mala Subotica.

Pri tome su dvije jedinice izmjenama statuta omogućile izbor pripadnika nacionalnih manjina u izvršno tijelo, unatoč padu udjela pripadnika manjine ispod zakonom propisanog praga – Općina Rasinja za srpsku te Bjelovarsko-bilogorska županija za srpsku i češku nacionalnu manjinu.

Predstavnici nacionalnih manjina 2025. godine imali su pravo i na izbor 273 člana predstavničkih tijela u ukupno 146 JLP(R)S, što je 14 članova i sedam jedinica manje nego 2021. godine, kada je bilo zajamčeno pravo izbora 287 članova predstavničkih tijela u 153 JLP(R)S. Na redovnim i dopunskim izborima 2025. godine izabrano je 259 članova predstavničkih tijela iz redova nacionalnih manjina, 14 manje od mogućeg broja, u 134 od 146 JLP(R)S u kojima je postojala mogućnost predlaganja i izabiranja, dok ih je, usporedbe radi, na izborima 2021. godine izabrano 278, devet manje nego je to bilo moguće, u 148 od 153 JLP(R)S.

U usporedbi s lokalnim izborima 2021. godine, predstavnici srpske manjine izgubili su pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu u općinama Jasenovac, Ivanska, Veliki Grđevac, Viškovo, Brinje, Crnac, Čačinci, Lukač, Voćin, Tovarnik, Fažana-Fasana, Petlovac i Vladislavci te gradovima Kutini, Sisku, Vinkovcima i Zagrebu, predstavnici romske u Općini Peteranec, predstavnici mađarske u Osječko-baranjskoj županiji te bošnjačke u Istarskoj županiji. S druge strane, na izborima 2025. godine po prvi su puta ovo pravo ostvarili pripadnici romske nacionalne manjine u općinama Cestica, Helbine i Domašinec te gradovima Đurđevcu i Murskom Središću, srpske u općinama Berek i Udbina, talijanske u Općini Grožnjan-Grisignana te bošnjačke u Općini Ston.

Na lokalnim izborima 2025. godine 33 JLP(R)S je imalo statutima propisano pravo na izbor pripadnika nacionalnih manjina u predstavničko tijelo iako to nije bila njihova zakonska obveza, ili je statutom imalo veća propisana prava od zakonskih.

Savjet za nacionalne manjine smatra da nije postignut zadovoljavajući napredak u odnosu na izbore 2021. godine, posebice jer u 12 od 75 jedinica, u kojima su trebali biti održani dopunski izbori jer na redovnima nije postignuta razmjerna zastupljenost manjinskih predstavnika, oni nisu održani jer nije zaprimljena niti jedna kandidacijska lista, da je izlaznost na dopunskim izborima bila izrazito slaba (7,56%), zbog čega smatra da je potrebna aktivnija medijska promidžba važnosti izlaska na izbore.

UZPNM-om je propisano da se pripadnicima nacionalnih manjina osigurava zastupljenost među zaposlenima u tijelima državne uprave i pravosuđu, vodeći računa o njihovom sudjelovanju u ukupnom stanovništvu na razini na kojoj je tijelo ustrojeno, no pripadnici nacionalnih manjina značajno su podzastupljeni u ovim tijelima. Udio pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu RH iznosi 6,2%, a prema posljednje dostupnim podacima MPUDT-a, na dan 31. prosinca 2025. godine u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade RH bilo je zaposleno 47.852 službenika i namještenika, od kojih su 1.361 ili 2,84% bili pripadnici nacionalnih manjina, a usporedbom s podacima iz posljednjih desetak godina razvidno je da je njihov udio značajno smanjen.

S danom 31. prosinca 2025. godine na sudovima je bilo 35 dužnosnika pripadnika nacionalnih manjina, četiri manje nego godinu ranije, koji čine 2.09% ukupnog broja dužnosnika. Među dužnosnicima u državnim odvjetništvima 20 je pripadnika nacionalnih manjina, jedan višenego godinu ranije, koji čine 2,86% ukupnog broja dužnosnika. Među zaposlenim službenicima, namještenicima i vježbenicima na sudovima je bilo 146 pripadnika nacionalnih manjina, dva manje nego godinu ranije, koji čine 2,34% ukupnog broja zaposlenih službenika, namještenika i vježbenika, dok ih je u državnim odvjetništvima među službenicima, namještenicima i vježbenicima bilo zaposleno 34, jedan manje nego godinu ranije, koji čine 2,56% ukupnog broja zaposlenih na ovim radnim mjestima.

Sukladno UZPNM, prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine 71 JLP(R)S – 50 općina i 13 gradova u kojima je udio pripadnika nacionalnih manjina u stanovništvu najmanje 15%, odnosno osam županija u kojima je on viši od 5%, dužne su osigurati zastupljenost nacionalnih manjina u upravnim tijelima, no prema posljednje dostupnim podacima, na dan 31. prosinca 2024. godine u 15 ovih jedinica nije bila ostvarena zakonom zajamčena zastupljenost.

Pri tome pojašnjavamo, a s obzirom na rašireno nerazumijevanje što znači pravo prednosti pri zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina, u popunjavanju radnih mjesta u upravi i pravosuđu pripadnici nacionalnih manjina imaju „prednost pod istim uvjetima“. Naime, ova prednost se primjenjuje samo ukoliko je kandidat koji je pripadnik nacionalne manjine i koji se pri prijavi na natječaj na ovo pravo pozvao, nakon testiranja i/ili intervjua na vrhu liste bodovno izjednačen s kandidatom koji nije pripadnik manjine ili koji je pripadnik manjine ali se na ovo pravo nije pozvao. Ukoliko ne dijeli najbolji rezultat s drugim kandidatom, nego je sam na vrhu bodovne liste, pozivanje na pravo prednosti zbog pripadnosti nacionalnoj manjini niti ne dolazi do izražaja. Dodatno, ukoliko je u tijelu državne uprave ili pravosudnom tijelu već postignuta razmjerna zastupljenost konkretne manjine, prednost se također ne primjenjuje.

Kako bi se mogao pratiti učinak pozivanja na pravo prednosti pri zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina, tadašnje Ministarstvo pravosuđa i uprave u okviru provođenja aktivnosti iz Operativnih programa Vlade RH za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020. uspostavilo je metodologiju praćenja ostvarivanja prava prednosti.

Kao i u prethodnom Izvješću, navodimo da je iz prikupljenih podataka razvidno da je učinak pozivanja na pravo prednosti pri zapošljavanju pod istim uvjetima simboličan. Kao što je vidljivo, temeljem prava prednosti iz UZPNM u 2025. godini niti jedna osoba nije zaposlena u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima vlade RH, a u periodu od 2019. do 2025. zaposleno je svega 5 osoba, od ukupno 13.364 zaposlenih. U pravosudnim tijelima temeljem prava prednosti iz UZPNM u 2025 godini također nije zaposlena niti jedna osoba, a u periodu od 2020. do 2025. zaposleno ih je 8, od ukupno zaposlenih 7.043 osoba.

Ravnopravna i službena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina

Sukladno Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH, prema rezultatima Popisa stanovništva 2021. godine 24 JLS, u kojima pripadnici pojedine nacionalne manjine čine više od trećine ukupnog stanovništva, u obvezi su statutom urediti ravnopravnu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine na svojem području. Na taj je način zajamčeno pravo na službenu uporabu svoga jezika i pisama pripadnicima srpske nacionalne manjine u općinama Biskupija, Borovo, Civljane, Donji Lapac, Dvor, Erdut, Ervenik, Gračac, Gvozd, Jagodnjak, Kistanje, Krnjak, Markušica, Negoslavci, Plaški, Šodolovci, Trpinja, Udbina, Vojnić i Vrhovine; pripadnicima češke u Općini Končanica; mađarske u Općini Kneževi Vinogradi, talijanske u Općini Grožnjan-Grisignana te pripadnicima romske nacionalne manjine u Općini Orehovica.

Mogućnost da manjinski jezik i pismo uvedu u ravnopravnu i službenu uporabu iako udio pripadnika nacionalne manjine ne doseže trećinu stanovništva jedinice, u najvećoj mjeri je iskorištena u pogledu talijanskog jezika u Istri. Tako je dvojezičnost, bilo za područje cijele jedinice bilo za pojedina naselja, uvedena u gradovima/općinama: Poreč-Parenzo, Pula-Pola, Buje-Buie, Novigrad-Cittanova, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago, Vodnjan-Dignano, Bale-Valle, Brtonigla-Verteneglio, Funtana-Fontane, Fažana-Fasana, Kaštelir-Labinci-Castelliere-S.Domenica, Ližnjan-Lisignano, Motovun-Montona, Raša, Tar Vabriga-Torre Sbrega, Višnjan-Visignano, Vižinada-Visinada, Vrsar-Orsera (talijanski); Vrbovsko i Kneževi Vinogradi (srpski); Daruvar i Dežanovac (češki), Bilje, Ernestinovo i Tordinci (mađarski), Grubišno Polje (češki i mađarski), Našice i Punitovci (slovački), te županije: Istarska (talijanski) i Bjelovarsko-bilogorska (albanski, češki, mađarski i srpski).

Jedinice u svojim statutima imaju ili općenitu odredbu o dvojezičnosti ili su u njima izrijekom propisana prava iz Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina koja se trebaju provoditi u jedinici. Jedino Općina Orehovica, u kojoj je udio pripadnika romske nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu prema Popisu stanovništva iz 2021. godine porastao iznad trećine, i dalje nema propisane odredbe o dvojezičnosti, a ne postoji pravni mehanizam koji bi jamčio da će zakonom propisana obveza uvođenja manjinskog jezika i pisama u službenu uporabu zaista biti provedena.

MPUDT navodi da jedinice koje imaju neko pravo uređeno statutom, a u praksi ga ne provode, navode da to ne čine jer nisu osigurani tehnički preduvjeti, spominju nedostatak financijskih sredstava i starost stanovništva, premali broj službenika koji bi prevodili dokumente, postepen pristup uvođenju prava, dogovor s vijećnicima da se materijali neće prevoditi, no navode da i da neovisno o tome na zahtjev stranke realiziraju pravo na dvojezičnost.

U vezi slabog uvođenja manjinskih jezika i pisama u službenu uporabu u jedinicama u kojima udio pripadnika manjina ne doseže trećinu stanovništva, podsjećamo da je u Izvješću Odbora stručnjaka donesenom 2024. godine u sedmom ciklusu praćenja provedbe Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, navedeno da je potrebno preispitati postojeći zakonski prag, kao i da manjinski jezik nije uveden u značajnom broju JLS u kojima, iako imaju manje od trećine pripadnika manjine, postoji dovoljan broj govornika manjinskog jezika. Tako je primjerice navedeno da je 31,34% pripadnika srpske manjine u Obrovcu, 21,42% u Kninu, 20,55% u Glini, 20,13% u Belom Manastiru, 20,08% u Dardi i 15,04% u Ogulinu; 22,17% Mađara u Dražu; 13,36% Slovaka u Iloku i 16,40% Rusina u Tompojevcima, kao i da je najveći udio Ukrajinaca u lokalnom stanovništvu u Bogdanovcima (7,77%). Navedeno je i da je važno da svaki manjinski jezik obuhvaćen III. dijelom Povelje (češki, mađarski, talijanski, rusinski, srpski, slovački i ukrajinski) bude u ravnopravnoj i službenoj uporabi u barem jednoj lokalnoj jedinici te da bi se radi toga centralne vlasti trebala obratiti JLS-ima i potaknuti ih, među ostalim i financijskom pomoći, da svojim statutima uvedu manjinski jezik u ravnopravnu i službenu uporabu.

U Izvješćima pučke pravobraniteljice od 2018. godine kontinuirano se ukazuje na izostanak realizacije postavljanja latinično-ćiriličnih prometnih znakova s nazivima naseljenih mjesta na ulazima i izlazima iz naselja u općinama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog manjinskog prava te sukladno Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te se daju preporuke da se ono provede.

Iako je MPUDT nakon Popisa stanovništva 2021. godine izradilo analizu lokalnih statuta te je nesporno da ovo pravo nije realizirano u općinama Borovo, Dvor, Markušica, Plaški, Vojnić i Trpinja, u kojima je u službenoj uporabi srpski jezik i ćirilično pismo, odnosno nije došlo do realizacije ovog prava. . Tako MMPI ponovno navodi kako Hrvatske ceste predlažu da se za cjelovito rješavanje predmetne problematike formira radna skupina koju bi činili predstavnici MMPI-a, MPUDT-a te upravitelja cesta, koja bi izradila Akcijski plan postavljanja dvojezičnih prometnih znakova s nazivima naselja, no MPUDT smatra da postavljanje ovih prometnih znakova nije u njihovoj nadležnosti te da doprinos može dati samo u dostavi ili pojašnjenju podataka u uređenosti statuta.

Na posebno tešku provedbu kada je riječ o srpskom jeziku i ćiriličnom pismu ukazuje i situacija u jednoj općini u kojoj pripadnici srpske manjine čine više od trećine ukupnog stanovništva. U predmetu u kojemu smo postupali po pritužbi zbog neprovođenja propisa vezanih za službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, načelnik je iskazao bojazan da bi isticanje ćiriličnog pisma u javnom prostoru izazvalo nemire među stanovništvom i susjednim općinama, posebice jer graniče s u Domovinskom ratu jako stradalom općinom.

Dodatno, navodimo i podatke o korištenju prava pripadnika nacionalnih manjina na osobne iskaznice na manjinskom jeziku i pismu, koje u daleko najvećoj mjeri koriste pripadnici talijanske manjine.

Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina

U odgoj i obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina ulažu se znatni napori, no Odbor stručnjaka je izrazio žaljenje što je kontinuirano obrazovanje od predškole do srednje škole dostupno samo na češkom, mađarskom, srpskom i talijanskom jeziku, te je naglasio važnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za razvoj jezičnih kompetencija.

U osnovnim školama podjednak broj djece, oko 3.280, početkom školske 2024./2025. godine pohađalo je model A (cjelokupna nastava se izvodi na manjinskom jeziku i pismu, uz obvezno učenje hrvatskog jezika) i model C (nastava se izvodi na hrvatskome jeziku uz dodatna dva do pet školska sata njegovanja manjinskog jezika i kulture), dok je nastava po modelu B (prirodna grupa predmeta na hrvatskome, a društvena na manjinskom jeziku) rijetka i pohađalo ju ukupno tek 20-ak učenika Srednjoškolskim obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina bilo je obuhvaćeno 1.514 učenika – 1.191 u modelu A, 27 u modelu B i 296 u modelu C obrazovanja.

Sve škole u kojima se održava nastava (i) na jeziku i pismu nacionalne manjine dio su hrvatskog obrazovnog sustava. Odabir hoće li djeca pripadnici nacionalnih manjina pohađati nastavu na hrvatskom jeziku ili neki od modela manjinske nastave ovisi isključivo o njihovim roditeljima. Sve manjinske modele nastave mogu pohađati svi učenici, bez obzira pripadaju li nacionalnoj manjini.

Prijenos osnivačkih prava na osnovnim školama u Borovu, Negoslavcima i Markušici s Vukovarsko-srijemske županije na istoimene općine, zatražen još 2015. godine, i dalje nije realiziran. Naime, Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2014. godine propisano je da JP(R)S po zahtjevu JLS dužna prenijeti osnivačka prava u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva JLS, ako se radi o školskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine i koja se nalazi na području JLS u kojoj je utvrđena ravnopravna službena uporaba manjinskog jezika i pisma.  Još 2019. godine tadašnje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Vukovarsko-srijemskoj županiji citiralo je odredbe navedenog Zakona prema kojemu je JP(R)S dužna prenijeti osnivačka prava i preporučilo da se na dnevni red županijske skupštine uvrste zahtjevi ovih općina, no to nije učinjeno. U Operativnim programima nacionalnih manjina 2024. – 2028. godine navedeno je da će Vlada „poduzeti mjere kojima će podržati prijenos osnivačkih prava nad osnovnim školama s jedinica područne (regionalne) samouprave na one jedinice lokalne samouprave za koje su ispunjeni zakonski i podzakonski uvjeti“, kao nositelji aktivnosti određeni su MZOM i JP(R)S, no nije precizirano koje će mjere Vlada poduzeti niti kako će podržati prijenos. Vukovarsko-srijemska županija je u srpnju 2025. godine od MZOM-a zatražila mišljenje o daljnjem postupanju, no MZOM joj nije odgovorilo.

Pristup sredstvima javnog priopćavanja

U izvješćima pučke pravobraniteljice kontinuirano se navodi da je zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima jedno od područja u kojemu se manjinska prava slabije ostvaruju.

Dostavljajući nam informacije za potrebu izrade ovoga Izvješća, Savjet za nacionalne manjine, koji prema UZPNM-u daje mišljenje i prijedloge o programima javnih radio postaje i javne televizije namijenjenih nacionalnim manjinama, te o tretiranju manjinskih pitanja u programima javnih radio postaja i javne televizije i drugim sredstvima priopćavanja, naveo je da u listopadu 2025. godine zbog nezadovoljstva ukupnom minutažom manjinskih tema te kvalitetom prikazanog sadržaja nije prihvatio već je samo primio na znanje Izvješće HRT-a o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u RH u 2024. godini.

Podsjećamo da je u Izvješću Odbora stručnjaka istaknuto da je nedovoljna prisutnost manjinskih jezika u medijima i dalje jedan od glavnih problema, a među preporukama za hitno djelovanje je i potreba osiguravanja dovoljnog trajanja, redovitosti i učestalosti emisija na javnoj televiziji za sve jezike obuhvaćene Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima.

No osim emisija na manjinskim jezicima, manjinski sadržaji trebali bi u većoj mjeri biti i dio općih programa HRT-a, čime bi se širile informacije i razumijevanje o i za nacionalne manjine u RH.

S obzirom da je u prethodnim izvješćima pučke pravobraniteljice bilo ukazano na nedostatne kadrovske kapacitete u redakciji za nacionalne manjine, HRT nas je izvijestila da zbog Plana konsolidacije rada i poslovanja tijekom 2025. godine nije bilo zapošljavanja u ovoj redakciji, no da je HRT, s ciljem povećanja broja novinara koji prate teme nacionalnih manjina, uputila poziv studentima novinarstva na Fakultetu političkih znanosti zainteresiranima za suradnju u emisiji Prizma i drugim programima namijenjenima nacionalnim manjinama, kako bi se osigurao dostatan novinarski kapacitet, te da se time istodobno omogućava uključivanje mladih novinara u rad redakcije.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu:

Pravo na rad, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Pravo na adekvatno stanovanje, Zločini iz mržnje, Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju, Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere i Izražavanje u javnom prostoru.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.