*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o povezanim temama pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.

Prema Kaznenom zakonu, zločin iz mržnje je kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzima se kao otegotna okolnost (ako Kaznenim zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje). Njihova pojavnost značajan je indikator mržnje, ali zapravo i predrasuda prema manjinskim skupinama. Praćenje i usporedba podataka o zločinima iz mržnje omogućuje donošenje zaključaka o učestalosti i povodu ovih kaznenih djela, što je bitno za njihovo prepoznavanje, adekvatno sankcioniranje te osmišljavanje mjera prevencije.

Prema Protokolu o postupanju u slučaju zločina iz mržnje, podatke o ovom kaznenim djelima prikupljaju MUP, DORH i sudovi, MPUDT objedinjuje podatke o sudskim predmetima, dok ULJPPNM prikuplja i objavljuje podatke nadležnih tijela o zločinima iz mržnje. Obzirom da svi slučajevi mogućih zločina iz mržnje, koji budu prijavljeni MUP i/ili DORH-u ne budu u konačnici procesuirani, a niti svi procesuirani slučajevi ne završe pravomoćnom osuđujućom presudom, statistički podaci ovih tijela o prijavljenim, odnosno procesuiranim i utvrđenim slučajevima zločina iz mržnje se razlikuju.

Do dovršetka izrade ovog Izvješća nisu bili dostupni objedinjeni službeni podaci o zločinima iz mržnje za 2025. godinu. Naime, donošenjem Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje 2021. godine, uvedene su izmjene u rokovima i vremenskim intervalima u kojima nadležna tijela prikupljaju i ULJPPNM-u dostavljaju podatke o ovim kaznenim djelima. S obzirom da se podaci iz Protokola za drugu polovicu izvještajne godine prikupljaju početkom iduće godine, oni nam se u pravilu ne dostavljaju na vrijeme kako bismo u Izvješće pučke pravobraniteljice unijeli aktualne podatke za izvještajnu godinu. Prema odgovoru ULJPPNM-a, statistički podatci o zločinima iz mržnje za 2025. godinu biti će prikupljeni, obrađeni i javno dostupni do kraja ožujka 2026. godine.

Stoga u nastavku obrađujemo objedinjene podatke o zločinima iz mržnje u 2024. godini, dostavljene od ULJPPNM-a, koji prema Protokolu objedinjava i objavljuje statističke podatke o tim kaznenim djelima na svojoj mrežnoj stranici. Za 2025. godinu navodimo podatke MUP-a, koji su nam jedini poznati podaci o (mogućim) kaznenim djelima za 2025. godinu.

Kao što smo naveli u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, MUP je u toj godini evidentirao 75 mogućih kaznenih djela zločina iz mržnje, koje smo analizirali u tome Izvješću.

Državno odvjetništvo je u 2024. godini postupalo u 25 predmeta, u kojima je moguće počinjeno 39 ovih kaznenih djela motiviranih mržnjom i to: prijetnja (23), nasilničko ponašanje (4), oštećenje tuđe stvari (3), povreda djetetovih prava (2), teška tjelesna ozljeda (2), tjelesna ozljeda (1), nasilje u obitelji (1), povreda ugleda RH (1), terorizam (1) i protupravno oduzimanje slobode (1). Time je nastavljen porast ovih kaznenih djela. Naime, državno odvjetništvo je u 2022. godini postupalo zbog sumnje na počinjenje 17 kaznenih djela zločina iz mržnje, a u 2023. godini povodom 33 kaznena djela (u 22 predmeta.)

Prema podacima MPUDT-a dostavljenim ULJPPNM-u, u 2024. godini doneseno je 19 pravomoćnih osuđujućih presuda, i to 13 za kazneno djelo prijetnje, po dvije za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari i nasilničkog ponašanja te po jedna za kaznena djela povrede djetetovih prava i nasilja u obitelji. Nacionalno podrijetlo bilo je motiv u čak 14 presuda, vjeroispovijed u dvije, a rasna pripadnost odnosno boja kože, spolna orijentacija i ostalo u po jednoj presudi.

Kao što smo naveli, za 2025. godinu raspolažemo samo podacima MUP-a o ovim (mogućim) kaznenim djelima, koji je zabilježio 75 kaznenih djela zločina iz mržnje, dakle jednak broj kao i 2024. godine. Evidentirano je 27 kaznenih djela prijetnji, 16 kaznenih djela nasilničkog ponašanja, 12 kaznenih djela oštećenja tuđe stvari, šest kaznenih djela teške tjelesne ozljede, četiri kaznena djela nasilja u obitelji, četiri kaznena djela razbojništva, tri kaznena djela tjelesne ozljede, te po jedno kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, povrede slobode izražavanja nacionalne pripadnosti i teške krađe. Čak 50 kaznenih djela bilo je motivirano nacionalnim podrijetlom, 10 spolnom orijentacijom, osam rasnom pripadnošću/bojom kože, četiri vjeroispoviješću i tri invaliditetom žrtve.

Ocjena stanja glede pojavnosti zločina iz mržnje u 2025. godini značajno je otežana nedostatkom podataka, odnosno dostupnošću isključivo podataka MUP-a, no temeljem dostupnih podataka ipak su mogući određeni zaključci o trendovima. Pri tome statistički podatci MUP-a, koji je u 2025. godini zabilježio 75 kaznenih djela (mogućih) zločina iz mržnje, jednako kao i 2024. godine, za sada ne upućuju na značajnije pogoršanje stanja u 2025. godini. Međutim, iz postupanja DORH koje je u 2022. postupalo zbog 17 djela, u 2023. zbog 33 te u 2024. godini zbog 39 kaznenih djela vidi se porast broja djela kroz godine.

Istovremeno, pregled višegodišnjih podataka MUP-a pokazuje dugoročni trend rasta broja situacija koje policija evidentira kao moguće slučajeve zločina iz mržnje (unatoč godišnjim oscilacijama). Prema podacima MUP-a, 51 kazneno djelo zločina iz mržnje je zabilježeno u 2019. godini, 87 u 2020. godini, 101 u 2021. godini, što je bilo najviše do tada, a potom se bilježi pad na 55 kaznenih djela u 2022. godini, te zatim ponovni porast na 85 kaznenih djela u 2023. te po 75 u 2024. i 2025. godini. Pritom treba napomenuti da su do 2022. godine u statistiku bila uključena i kaznena djela javnog poticanja na nasilje i mržnju, koja se od 2023. godine više ne evidentiraju u toj kategoriji. Unatoč oscilacijama, prema Izvješću o radu policije u 2024. godini, usporedba dvaju petogodišnjih razdoblja (od 2015. do 2019. te od 2020. do 2024. godine) pokazuje porast kaznenih djela zločina iz mržnje za 136,9%.

Policija taj rast povezuje s većom osviještenosti policijskih službenika i većim povjerenjem građana i udruga koji prijavljuju takva kaznena djela. Iako to zasigurno utječe na porast evidentiranih kaznenih djela zločina iz mržnje, razloge njihovog povećanja također treba sagledavati i šire, kroz društvene pojave te osobito moguće prelijevanje govora mržnje, o kojem više pišemo u poglavlju o slobodi izražavanja, u zločine iz mržnje. Istovremeno, potrebno je sagledavati i ponašanja i nasilje koji ne ulaze u službenu evidenciju zločina iz mržnje, a prema dostupnim pokazateljima su u porastu.

U izvješćima pučke pravobraniteljice za 2023. i 2024. godinu ukazali smo na napade na strane radnike, o kojima mediji redovito izvještavaju, a koji su nastavljeni i u 2025. godini. Riječ je o verbalnim i fizičkim napadima na javnim mjestima, a u nekim slučajevima i o djelima koja uključuju elemente imovinskih kaznenih djela. Ponekad se radi o uvredama i/ili fizičkom nasilju za koje je razvidno da je motiv iskazivanje netrpeljivosti. Pri napadu na dostavljače, često im napadači, nakon što ih sruše s bicikla ili skutera, oduzmu mobitel, torbu s hranom ili čak bicikl. Ponekada im zadaju udarce te ih vrijeđaju zbog njihove rase, boje kože ili druge osobine U takvim slučajevima pri klasifikaciji nezakonitog postupanja trebalo bi uzeti u obzir cjelokupno ponašanje napadača kako bi se utvrdio stvarni motiv napada, nakon kojega je uslijedilo i oduzimanje imovinske koristi. Naime, kada se napad kvalificira kao imovinsko kazneno djelo, u pravilu se ne procesuira kao zločin iz mržnje jer se imovinska korist smatra primarnim motivom napada. Međutim, moguće je i da su neki od napada koji su kvalificirani kao imovinska kaznena djela počinjena upravo zbog rase, boje kože ili druge osobine stranog radnika te je oduzimanje imovinske koristi bilo tek posljedica napada, ne i primarni ili jedini motiv. Stoga bi bilo dobro sagledati koliko je napada kvalificiranih kao imovinska kaznena djela bilo počinjeno prema stranim radnicima druge rase ili boje kože te kakvo je ponašanje okrivljenika prethodilo i uslijedilo nakon oduzimanja imovinske koristi.

Izvješće o radu policije za 2024. godinu navodi porast zločina iz mržnje motiviranih rasnom pripadnošću žrtve, osobito kroz napade na strane radnike, te se navodi da su u 2024. zabilježena 22 kaznena djela na njihovu štetu. S obzirom na broj stranih radnika koji živi i radi u RH i porast netrpeljivosti, potrebno je kontinuirano ulagati napore u suzbijanje predrasuda te u integraciju stranih radnika, o čemu više pišemo u poglavlju o rasnoj ili etničkoj diskriminaciji.

U poglavlju o nasilju nad starijima posebno opisujemo oblike nasilja kojima su izložene starije osobe, u obitelji, ali institucijama i u društvu te naglašavamo potrebu za boljim praćenjem i evidentiranjem kako bismo razumjeli obrasce, slabosti sustava podrške i izazove u pristupu pravosuđu, s ciljem razvoja učinkovitih društvenih odgovora.

Ukazujemo kako je 2024. godine usvojena Preporuka Vijeća ministara o suzbijanju zločina iz mržnje VE, kojom je „zločin iz mržnje” definiran kao kazneno djelo počinjeno s elementom mržnje na temelju jedne ili više stvarnih ili percipiranih osobnih karakteristika ili statusa, pri čemu „mržnja” uključuje i pristranost, predrasude ili prezir. Osobne karakteristike ili status uključuju, ali nisu ograničene na rasu, boju kože, jezik, vjeru, nacionalnost, nacionalno ili etničko podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rod, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i izražavanje te spolne karakteristike.

No, kao što smo prethodno pojasnili, u RH je Kaznenim zakonom propisana zatvorena lista osobina koje su motiv počinjanja zločina iz mržnje – rasna pripadnost, boja kože, vjeroispovijest, nacionalno ili etničko podrijetlo, jezik, invaliditet, spol, spolno opredjeljenje ili rodni identitet druge osobe. Dakle, Kaznenim zakonom nije prepoznata dob kao osobina žrtve zločina iz mržnje. Prema MPUDT-u,  definicija zločina iz mržnje je usklađena sa zahtjevima Okvirne odluke Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenog 2008., o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima. Ujedno, vezano za osnovu dobi navode da Kazneni zakon kod niza kaznenih djela propisuje posebnu ranjivost žrtve zbog njezine dobi kao kvalifikatornu okolnost koja rezultira strožom zapriječenom kaznom (npr. kod kaznenog djela tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, osobito teške tjelesne ozljede, prijetnje, teških kaznenih djela protiv spolne slobode).

Ipak, vezano za osnovu dobi ukazujemo da navedeno nije isto, a posebice ne simbolički – u pogledu poruke i prepoznavanja pristranosti, predrasuda ili prezira prema starijima. I Agencija za temeljna prava EU se zalaže za proširenje zaštićenih osobina, odnosno obuhvaćanje svih diskriminacijskih osnova iz čl. 14. EKLJP-a, odnosno iz čl. 21. Povelje o temeljnim pravima EU-a, među kojima je i dob.

Također, glede same koncepcije i definicije zločina iz mržnje ukazujemo da se Okvirna odluka Vijeća odnosi samo na rasističke motivirane zločine iz mržnje te da su se države članice EU oko definicije u njoj dogovorile još 2008. godine, a da su te iste države sudjelovale u kreiranje nove, šire, koncepcije zločina iz mržnje usvajanjem Preporuka Vijeća ministara o suzbijanju zločina iz mržnje VE, šesnaest godina kasnije. Razlog za to je što se kroz godine uvidjelo da je fokus samo na ‘mržnju’ preuzak te je, upravo zbog djela koja se čine, a motivirana su predrasudama, no zbog takve uske definicije nisu bila kvalificirana kao zločini iz mržnje, potrebno u definiciju zločina iz mržnje izrijekom uključiti i motiviranost predrasudama odnosno ‘pristranost, predrasude ili prezir’. Stoga  predlažemo izmijeniti definiciju zločina iz mržnje za sve zločine iz mržnje, po svim osnovama, tako da obuhvati i pristranost, predrasude ili prezir te ujedno proširiti listu karakteristika koje su obuhvaćene Kaznenim zakonom glede zločina iz mržnje, na način da se izrijekom obuhvati i dob.

Radna skupina za praćenje zločina iz mržnje, čiji smo član, zadužena je za koordinaciju prikupljanja podataka o zločinima iz mržnje, praćenje i analizu njihove pojavnosti, koordinaciju međuresorne suradnje te izradu preporuka za unaprjeđenje sustava borbe protiv zločina iz mržnje. Posebna vrijednost Radne skupine je što uz predstavnike tijela nadležnih za borbu protiv zločina iz mržnje, akademske zajednice te pučke pravobraniteljice, uključuje i organizacije civilnog društva koje se bave temom zločina iz mržnje.

S obzirom da sva nadležna tijela dostavljaju statističke podatke o zločinima iz mržnje ULJPPN-u te se isti obrađuju polugodišnje, sastanci Radne skupine su prilika za njihovo iznošenje i analizu, što je korisno za sve njezine članove. No, to ne ostavlja dovoljno prostora za raspravu o aktualnim pitanjima i razmjenu informacija, čemu bi doprinijelo češće održavanje sastanaka od Protokolom propisana minimalno dva godišnje. Naime, bilo bi dobro da barem jedan sastanak Radne skupine godišnje bude posvećen isključivo razmjeni informacija o aktualnim događajima koji su vezani uz zločine iz mržnje što bi doprinijelo i boljem razumijevanju statističkih podataka koje prikupljaju nadležna tijela, a ULJPPNM objedinjuje i objavljuje.

Godinama ističemo važnost kontinuirane edukacije dužnosnika i službenika koji se bave procesuiranjem ovih kaznenih djela te prikupljamo podatke o edukacijama i polaznicima. Pravosudna akademija je nastavila edukacije o zločinima iz mržnje te je 2025. godine održala tri jednodnevne radionice o antisemitizmu, vjeroispovijedi i etničkom podrijetlu kao motivima počinjenja te odobravanju holokausta kao pojavnog oblika kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. Na edukacijama je sudjelovao 61 polaznik iz pravosudnih tijela. Održane su i dvije jednodnevne radionice na temu „Zločin iz mržnje, istrage kaznenih djela i kvaliteta obrazloženja sudskih odluka“ na kojima je sudjelovalo 25 sudaca, savjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu:

Radna prava stranih radnika, Prava starijih osoba, Diskriminacija temeljem dobi, Prava nacionalnih manjina, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere, Pravosuđe, Sudska praksa u predmetima vezanima uz diskriminaciju i Izražavanje u javnom prostoru.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.