Jedan od najčešćih razloga zbog kojeg su se posljednjih godina građani obraćali pučkoj pravobraniteljici bio je gubitak obveznog zdravstvenog osiguranja, zato što se nisu na vrijeme osobno javili u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), što je za dio građana od 2023. godine nova obveza.

Najčešće je bila riječ o teško i kronično oboljelim osobama, koje su saznale da su izgubile zdravstveno osiguranje tek kada su posjetile liječnika, htjele preuzeti lijekove u ljekarni ili iz nekog drugog razloga trebale zdravstvenu zaštitu.

Među njima je bio srčani bolesnik i epileptičar, kao i osoba koja već niz godina mora primati terapiju za dijagnozu psihičke bolesti jer bez nje ne može funkcionirati. Oni su se javili nakon što nisu mogli podići svoju terapiju bez plaćanja iznosa kojeg nemaju. Javljaju se i nezaposleni roditelji male djece koji su saznali da su ostali bez zdravstvenog osiguranja tek kad su provjerili zašto im taj mjesec nije uplaćena rodiljna ili roditeljska naknada.

Ove pritužbe, nažalost, potvrđuju posljedice izmjene zakona na koje  je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozoravala u više navrata: dok je obveza osobnog i redovitog javljanja HZZO bila tek prijedlog izmjene zakona, zatim na raspravi na Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, a nakon što je obveza u prvoj polovici 2023. godine stupila na snagu i u predmetima u kojima se obraćala Ministarstvu zdravstva, postupajući upravo po pritužbama građana, kao i putem medija.

Pravobraniteljica je stoga u lipnju 2023. godine uputila Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti ove obveze. U zahtjevu je istaknula kako je riječ o diskriminaciji na temelju zdravstvenog stanja, imovnog stanja i invaliditeta, kao i da ova obveza teško pogađa neke druge skupine građana. Svoj zahtjev je nadopunila aktualnim informacijama, upravo zahvaljujući novim brojnim pritužbama građana, a Ustavni sud o ovom zahtjevu još uvijek nije odlučio.

U međuvremenu, građani se nastavljaju javljati pravobraniteljici i u pritužbama govoriti o teškim životnim situacijama u kojima se nalaze, a koje su sada dodatno otežane time što nemaju obvezno zdravstveno osiguranje.

Također često pitaju hoće li dobiti rješenje od HZZO-a i kako da ponovno steknu obvezno zdravstveno osiguranje.

O kojim izmjenama zakona je riječ?

Podsjetimo, izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju iz travnja 2023. godine za određene kategorije osiguranih osoba propisana je obveza osobnog pristupanja HZZO-u kako bi HZZO provjerio okolnosti na temelju kojih im je utvrđen status osiguranih osoba. To su bili obvezni učiniti do 29. lipnja 2023. g. te potom i nadalje, jednom svaka tri mjeseca.

Ova se obveza odnosi na sve građane/ke koji su bili ili su još uvijek osigurani na temelju osnove iz članka 7. stavak 1. točke 13. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (npr. kao nezaposleni, nakon što su navršili 18 godina ili redovno školovanje i dr.), a nisu prijavljeni u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Prema podacima HZZO-a s kraja 2025. godine, oko 127.000 osoba je u obvezi osobnog pristupanja, a 10.308 građana je u 2025. godini izgubilo zdravstveno osiguranje jer nisu pristupili HZZO-u u roku.

Postoje li izminke od ove obveze?

Da, tijekom 2025. godine zakonskim su izmjenama uvedene iznimke od ove obveze pa ju više nemaju:

• osobe za vrijeme korištenja rodiljnih i roditeljskih potpora
• osobe s trećim i četvrtim stupnjem invaliditeta
• samohrani roditelji djece do sedme godine života
• osobe koje skrbe za teško bolesnog člana obitelji
• učenici i studenti koji su u postupku ponovnog upisa školovanja te
• osobe koje zbog svog zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga nisu u mogućnosti pristupiti, pod uvjetom da o tome obavijeste HZZO.

Uvođenje iznimki je pozitivno, ali tek djelomično rješava probleme koji nastaju zbog ove obveze, na što je pučka pravobraniteljica i upozorila u javnom savjetovanju pri uvođenju ovih izmjena. Tada je ponovno predlagala da se obveza u potpunosti ukine jer velik broj osoba kontinuirano ostaje bez obveznog zdravstvenog osiguranja. Pri tom, može doći do arbitrarnog postupanja jer se ne propisuje kako se dokazuje nemogućnost osobnog pristupanja HZZO-u, niti tko o tome odlučuje, a pitanje je i hoće li osigurane osobe znati da mogu biti izuzete.

Dodatan problem je što su mnogi građani već ostali bez obveznog zdravstvenog osiguranja i neće ga moći ponovno steći na teret državnog proračuna, iako su nezaposleni i nemaju sredstava za plaćanje mjesečnog doprinosa koji je u 2025. godini u najnižem iznosu bio 112 eura.

Što građani sada mogu učiniti?

Za sva pitanja oko vašeg statusa potrebno je javiti se HZZO-u. To je moguće učiniti:

• Pozivom na besplatni broj telefona 0800 7979
• Pozivom, poštom ili osobnim dolaskom u najbliži ured HZZO-a (popis ureda, službi i ispostava s kontaktima možete naći na stranicama HZZO-a u desnom okviru)
• E-mailom na info@hzzo.hr

Na istim konktaktima potrebno je, ukoliko ga niste već zaprimili, zatražiti izdavanje službenog dokumenta tj. rješenja o tome da je netko odjavljen jer se nije osobno javio HZZO-u. Rješenje je važno jer na temelju njega građani imaju i druge mogućnosti za zaštitu svojih prava odnosno mogu mogu HZZO-u uložiti žalbu zbog odjave, a nakon toga postupiti po uputi o pravnom lijeku koja će pisati u rješenju.

Kome se još mogu obratiti građani slabijeg imovnog stanja?

Građani slabijeg imovnog stanja, koji nemaju sredstava za uzdržavanje, mogu se javiti i u ured svoje županije. Županija u tom slučaju može donijeti rješenje na temelju kojeg onda te osobe mogu opet steći obvezno zdravstveno osiguranje, ako ga ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.

U obraćanju županiji potrebno je pozvati se na članak 15. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji kaže:

Osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe osnovom rješenja koje donosi nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na socijalnu skrb, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.

Što još može učiniti pučka pravobraniteljica?

Osim što je u javnom savjetovanju upozoravala na moguće posljedice ove obveze, a kasnije se obratila i Ustavnom sudu, pučka pravobraniteljica na ove probleme upozorava i u izvješćima Hrvatskom saboru.

Upravo su zbog izvještavanja Sabora o stanju ljudskih prava i jednakosti korisne pritužbe građana kojima je ukinuto obvezno zdravstveno osiguranje, iako nemamo mogućnosti postupati po njima, s obzirom na to da je u tijeku postupak na Ustavnom sudu.