Gotovo svakodnevno pučkoj pravobraniteljici javljaju se građani svih dobi i iz svih dijelova Hrvatske koji su izgubili obvezno zdravstveno osiguranje, zato što se nisu na vrijeme osobno javili u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Najčešće je riječ o teško i kronično oboljelim osobama, koje su saznale da su izgubile zdravstveno osiguranje tek kada su posjetile liječnika, htjele preuzeti lijekove u ljekarni ili iz nekog drugog razloga trebale zdravstvenu zaštitu, a javljaju se i mnogi drugi.
Među njima je srčani bolesnik i epileptičar, kao i osoba koja već niz godina mora primati terapiju za dijagnozu psihičke bolesti jer bez nje ne može funkcionirati. Oni su se javili nakon što nisu mogli podići svoju terapiju bez plaćanja iznosa kojeg nemaju. Javljaju se i nezaposleni roditelji male djece koji su saznali da su ostali bez zdravstvenog osiguranja tek kad su provjerili zašto im taj mjesec nije uplaćena rodiljna ili roditeljska naknada.
Ove pritužbe, nažalost, potvrđuju posljedice izmjene zakona na koje je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozoravala u više navrata: dok je obveza osobnog i redovitog javljanja HZZO bila tek prijedlog izmjene zakona, zatim na raspravi na Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, a nakon što je obveza stupila na snagu i u predmetima u kojima se obraćala Ministarstvu zdravstva, postupajući upravo po pritužbama građana, kao i putem medija.
Pravobraniteljica je stoga u lipnju uputila Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti ove obveze. U zahtjevu je istaknula kako je riječ o diskriminaciji na temelju zdravstvenog stanja, imovnog stanja i invaliditeta, kao i da ova obveza teško pogađa neke druge skupine građana. Svoj zahtjev je nadopunila aktualnim informacijama, upravo zahvaljujući novim brojnim pritužbama građana, a Ustavni sud o ovom zahtjevu tek treba odlučivati.
U međuvremenu, građani se nastavljaju javljati pravobraniteljici i u pritužbama govoriti o teškim životnim situacijama u kojima se nalaze, a koje su sada dodatno otežane time što nemaju obvezno zdravstveno osiguranje.
Također često pitaju hoće li dobiti rješenje od HZZO-a i kako da ponovno steknu obvezno zdravstveno osiguranje.
O kojim izmjenama zakona je riječ?
Podsjetimo, izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju iz travnja ove godine, za određene kategorije osiguranih osoba propisana je obveza osobnog pristupanja HZZO-u kako bi HZZO provjerio okolnosti na temelju kojih im je utvrđen status osiguranih osoba. To su bili obvezni učiniti do 29. lipnja 2023. g. te potom i nadalje, jednom svaka tri mjeseca.
Ova se obveza odnosi na sve građane/ke koji su bili ili su još uvijek osigurani na temelju osnove iz članka 7. stavak 1. točke 13. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (npr. kao nezaposleni, nakon što su navršili 18 godina ili redovno školovanje i dr.), a nisu prijavljeni u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Što građani sada mogu učiniti?
Za sva pitanja oko mogućnosti ponovnog stjecanja obveznog zdravstvenog osiguranja potrebno je javiti se HZZO-u. To je moguće učiniti:
- Pozivom na besplatni broj telefona 0800 7979
- Pozivom, poštom ili osobnim dolaskom u najbliži ured HZZO-a (popis ureda, službi i ispostava s kontaktima možete naći na stranicama HZZO-a u desnom okviru)
- E-mailom na info@hzzo.hr
Građanima će HZZO izdati rješenje samo ako ga sami traže
Također, HZZO neće automatski izdati službeni dokument tj. rješenje o tome da je netko odjavljen jer se nije osobno javio HZZO-u. Zato se svaki građanin može s informacijama o svom problemu obratiti HZZO-u i tražiti da im izda rješenje o odjavi iz obveznog zdravstvenog osiguranja. To može učiniti na iste (gore napisane) kontakte.
Ako građani traže rješenje o odjavi, imat će i druge mogućnosti za zaštitu svojih prava – na temelju tog rješenja mogu HZZO-u uložiti žalbu zbog odjave, a nakon toga postupiti po uputi o pravnom lijeku koja će pisati u rješenju.
Kome se još mogu obratiti građani slabijeg imovnog stanja?
Građani slabijeg imovnog stanja, koji nemaju sredstava za uzdržavanje, mogu se javiti i u ured svoje županije. Županija u tom slučaju može donijeti rješenje na temelju kojeg onda te osobe mogu opet steći obvezno zdravstveno osiguranje, ako ga ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.
U obraćanju županiji potrebno je pozvati se na članak 15. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji kaže:
Osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe osnovom rješenja koje donosi nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na socijalnu skrb, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.
Što još može učiniti pučka pravobraniteljica?
Osim što je u javnom savjetovanju upozoravala na moguće posljedice ove obveze, a kasnije se obratila i Ustavnom sudu, pučka pravobraniteljica će ovaj problem istaknuti i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje će predati Hrvatskom saboru.
Upravo su zbog izvještavanja Sabora o stanju ljudskih prava i jednakosti korisne pritužbe građana kojima je ukinuto obvezno zdravstveno osiguranje, iako nemamo mogućnosti postupati po njima, s obzirom na to da je u tijeku postupak na Ustavnom sudu.
