*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o povezanim temama pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

• Klimatske promjene
• Civilna zaštita
• Crne točke
• Ilegalna odlagališta otpada
• Centri za gospodarenje otpadom
• Zaštita zraka i tla
• Zaštita prirode i voda
• Zaštita mora
• Zaštita od buke i svjetlosnog onečišćenja
• Iskustva organizacija civilnog društva (OCD-a)

U ovome poglavlju pišemo o klimatskim promjenama i njihovim štetnim učincima na život i zdravlje ljudi, o čemu više navodimo u poglavljima o energetskom siromaštvu i diskriminaciji temeljem imovnog stanja, te pišemo o civilnoj zaštiti i njezinoj važnosti u slučaju raznih izvanrednih opasnosti. Izvještavamo i o sanaciji crnih točaka iz Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2023.–2028., zatim o problemu ilegalnih odlagališta otpada i mjerama koje se povodom toga poduzimaju, o centrima za gospodarenje otpadom i izazovima s kojima se susreću građani koji žive u njihovoj blizini. Obrađujemo i postupanje vezano za zaštitu zraka i tla, zatim prirode i voda te zaštitu mora, kao i zaštitu od buke te svjetlosnog onečišćenja. U konačnici, prenosimo iskustva okolišnih OCD-a u njihovom nastojanju očuvanja ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš.

2025. godine postupali smo u ukupno 298 predmeta, od čega ih je u 2025. godini otvoreno njih 124, otvorenih po pritužbama građana, građanskih inicijativa i udruga, kao i na vlastitu inicijativu, zbog ugroze ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš, odnosno ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš.

Vijeće za ljudska prava UN-a je u 2025. usvojilo 37 rezolucija o okolišu, a Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava je u svom Općem komentaru br. 27. istaknuo da je univerzalno pravo na čist, zdrav i održiv okoliš preduvjet za uživanje prava zajamčenih Paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Stručnjaci UN-a su u svibnju 2025. godine pozvali ministre država članica VE da započnu pregovore o dodatnom obvezujućem protokolu EKLJP-a kojim bi se priznalo pravo na čist, zdrav i održiv okoliš te pružio jači pravni alat za učinkovito rješavanje sporova o povredi ovog prava.

Prvi puta je u RH predstavljeno izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) o stanju okoliša za 2025. godinu, u kojem su kao najveći izazovi istaknuti prijetnja prirodi i klimatske promjene te zagrijavanje Europe, koje je brže od ostalih kontinenata. Smanjena je bioraznolikost u svim kopnenim, slatkovodnim i morskim ekosustavima zbog neodrživih obrazaca proizvodnje i potrošnje, posebice iz prehrambenog sustava. Pod jakim su pritiskom i vodni resursi te nestašica vode pogađa trećinu europskog stanovništva i teritorija.

Ustavni sud RH je 17. rujna 2025. godine donio Odluku U-III-5807/2020 temeljem ustavne tužbe Udruge za zaštitu okoliša i prirode PAN zbog povrede ustavnog prava na pravično suđenje. Ocijenio je da upravni sudovi u obrazloženju presuda nisu iznijeli relevantne i dostatne razloge koji bi opravdali donošenje rješenja o prihvatljivosti utjecaja zahvata na ekološku mrežu na temelju podataka iz studije starije više od 15 godina. Ova odluka ukazuje na nužnost korištenja točnih i ažurnih podataka za ocjenu stanja okoliša i prirode na lokaciji mogućeg zahvata.

Novi plan zaštite okoliša i Strateški plan razvoja zdravstvene ekologije nisu doneseni, a prema navodima MZOZT-a, novim Zakonom o zaštiti okoliša definirat će se strateško planiranje u zaštiti okoliša te uloga i struktura nacionalnog plana za zaštitu okoliša za novo razdoblje.

Kako bismo unaprijedili javnu raspravu, potaknuli suradnju i povećali institucionalnu vidljivost prava na čist, zdrav i održiv okoliš, kao jednog od većih izazova suvremenog doba, u studenom smo organizirali konferenciju pod nazivom „Zajedničkim naporima prema boljoj zaštiti prava na čist, zdrav i održiv okoliš“. Konferencija je okupila oko stotinu predstavnika institucija, OCD-a, građanskih inicijativa, a video porukom se obratio i UN-ov posebni izvjestitelj za branitelje ljudskih prava u području okoliša. Istaknuo je da se diljem svijeta branitelji ljudskih prava u području okoliša u 60% slučajeva istovremeno suočavaju s više oblika prijetnji, a da su četiri glavna oblika: osvetničke ili kaznene istrage ili progoni; verbalne i fizičke uključujući i online prijetnje; strateške tužbe protiv javnog djelovanja (SLAPP); i policijska brutalnost ili zlostavljanje. Posebni izvjestitelj postupa i po pritužbi iz RH te navoda o kaznenim prijavama podignutim protiv gospođe Vesne Grgić, voditeljice foruma Zeleni odred, zbog objavljivanja informacija o navodnim nepravilnostima i nezakonitom postupanju u gospodarenju hrvatskim šumama (ACSR/C/2023/15 (Croatia)).

Klimatske promjene

„Klimatske promjene su zajednička briga. Suradnja nije stvar izbora za države, već hitna potreba i pravna obveza. Čist, zdrav i održiv okoliš preduvjet je za uživanje mnogih ljudskih prava, kao što su pravo na život, pravo na zdravlje i pravo na odgovarajući životni standard, uključujući pristup vodi, hrani i stanovanju. Posljedično, ukoliko su države stranke ugovora o ljudskim pravima dužne jamčiti učinkovito uživanje tih prava, teško je vidjeti kako se te obveze mogu ispuniti bez istovremenog osiguranja zaštite prava na čist, zdrav i održiv okoliš kao ljudskog prava. Ljudsko pravo na čist, zdrav i održiv okoliš stoga je inherentno uživanju drugih ljudskih prava“

Međunarodni sud pravde

Savjetodavno mišljenje o obvezama država u vezi s klimatskim promjenama

srpanj 2025.

U RH su u 2025. godini najizraženije posljedice klimatskih promjena bili toplinski val u lipnju i intenzivna superćelijska oluja u srpnju u Splitu, u kojoj su Marjan i zapadni dio grada pretrpjeli veliku materijalnu štetu, a ugroženi su bili i ljudski životi. U Vranjicu je oluja razbacala azbest na prostoru bivše tvornice Salonit, zbog čega smo pokrenuli ispitni postupak.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2025. godinu globalno svrstala u tri najtoplije godine (uz 2023. i 2024.). DHMZ je 2025. godinu u većem dijelu RH ocijenio vrlo toplom, a u okolici Knina i Šibenika ekstremno toplom. Hrvatska vatrogasna zajednica zabilježila je neznatno više požara na otvorenom i požara raslinja nego u 2024. godini, ali su opožarene znatno manje površine. Hrvatske šume su zabilježile 70 požara na državnim i privatnim šumama te je opožareno 2.657 hektara šuma i šumskog zemljišta. Formirane su i opremljene interventne grupe radnika za gašenje početnih požara, a video nadzor je ustrojen na 110 lokacija s 220 kamera, u devet županija: Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj.

U travnju 2025. godine stupio je na snagu novi Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja u koji je na prijedlog pučke pravobraniteljice kod ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, uz načelo zaštite okoliša, dodano i načelo jednakosti, te uveden cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine.

Važno je poduzimati mjere ublažavanja klimatskih promjena radi smanjenja ili sprječavanja emisija stakleničkih plinova te mjere prilagodbe klimatskim promjenama i smanjiti ranjivost kod ekstremnih vremenskih događaja i katastrofa, porasta razine mora, gubitka bioraznolikosti i problema u osiguranju dovoljne količine hrane i vode. Pri osmišljavanju potrebnih mjera u RH treba uzeti u obzir „Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti; Prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj“ Državnog ureda za reviziju (DUR) iz veljače 2025. godine, u kojem su aktivnosti MZOZT-a u vezi s prilagodbom klimatskim promjenama ocijenjene djelomično učinkovitima te se, između ostaloga, navodi da bi ranjive skupine građana trebale biti uključene u procjenu rizika, kao i da je potrebno uspostaviti učinkovitu suradnju s JLP(R)S-ima.

U savjetodavnom mišljenju o obvezama država u vezi s klimatskim promjenama iz srpnja 2025. godine, Međunarodni sud pravde se oslanja na izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) te zaključuje da se dužnost država da spriječe značajnu štetu za okoliš primjenjuje i kod klimatskih promjena, uključujući i putem regulacije privatnih dionika. U Rezoluciji o ljudskim pravima i klimatskim promjenama, također iz srpnja 2025. godine, Vijeće za ljudska prava UN-a kao prioritete ističe koncept „klimatske pravde“, znanje autohtonih naroda i lokalnih zajednica te potiče države na obrazovanje o ljudskim pravima, okolišu i klimatskim promjenama. Vijeće za ljudska prava UN-a je u listopadu 2025. godine u Rezoluciji o porastu razine mora i njegovim učincima na potpuno i učinkovito uživanje ljudskih prava potvrdilo da je porast razine mora povezan s klimatskim promjenama te je ozbiljna prijetnja potpunom i učinkovitom uživanju ljudskih prava. Stoga treba poticati obrazovanje o ljudskim pravima, okolišu i klimatskim promjenama, primjerice na Pravnim fakultetima kroz zelene pravne klinike.

Civilna zaštita

Posljednjih 15-ak godina u RH smo se više puta suočili s djelovanjem prirodnih sila, poput poplava, požara i potresa. Poplave, požari i potresi, a posebice različite moguće katastrofe i moguća ratna djelovanja, imaju posljedice na ostvarivanje ljudskih prava. Pri tome je važna uloga civilne zaštite i to u planiranju, pripremi i provođenju mjera za sprječavanje i/ili smanjenje njihovih posljedica, a temeljne operativne snage čine operativne snage vatrogastva, Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) i Hrvatski Crveni križ.

Prve preporuke o mogućim posljedicama ovakvih događaja na ostvarivanje ljudskih prava dali smo u Posebnom izvješću o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe u Vukovarsko-srijemskoj županiji iz 2014. godine, a potom smo i doprinijeli izradi Zakona o sustavu civilne zaštite iz 2015. godine, donesenog  radi uređivanja sustava i djelovanja odnosno smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

HGSS je jedna od operativnih snaga civilne zaštite, no istodobno (nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka) udruga koja obavlja djelatnosti od interesa za RH, s ciljem spašavanja na planinama i na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima kod kojih pri spašavanju i pružanju pomoći treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti tehničku opremu za spašavanje. Dok se krovna stanica HGSS-a financira iz državnog proračuna, preostale 24 stanice se financiraju iz proračuna JLP(R)S-a, koje nemaju sve jednake mogućnosti njihovog financiranja. Stoga je zbog važnosti rada HGSS-a, odnosno njezinih spašavatelja, potrebno unaprijediti financiranje HGSS-a odnosno voditi računa i osigurati da sve stanice HGSS-a, bez obzira u kojoj su JLP(R)S smještene, imaju dostatne kapacitete za učinkovito djelovanje. U 2025. godini se u javnosti problematizirao i nedostatak helikoptera s vitlom koji bi omogućavali spašavanje s visine, bez slijetanja, po kojem pitanju HGSS, kako je javno izvještavano, surađuje s MORH-om, a od nedavno i s MUP-om.

Različite ugroze s kojima se svijet suočava, uključujući ratne i druge moguće izvanredne opasnosti, traže da države za njih budu spremne. Učinkovit sustav civilne zaštite, između ostalog, ovisi i o dostupnosti javnih skloništa, strateškim robnim zalihama i dr. Državni ured za reviziju je u reviziji učinkovitosti „Upravljanje i korištenje skloništa za građane na području RH“ iz svibnja 2024. godine preporučio izradu prijedloga propisa kojima bi se uredilo upravljanje i održavanje javnih i drugih skloništa, kao i nadzor planskih i drugih dokumenata civilne zaštite koje donose JLS, što uključuje i kapacitete skloništa.

Prema navodima MUP-a iz siječnja 2025. godine, održavanje skloništa bit će dodatno razrađeno novim Zakonom o sustavu civilne zaštite i Strategijom razvoja sustava civilne zaštite. Međutim, primjećujemo da izrada prijedloga ovog Zakona nije u Planu normativnih aktivnosti za 2026. godinu. Stoga Ministarstvu unutarnjih poslova preporučamo da u okviru sustava civilne zaštite poduzme aktivnosti u cilju uspostave učinkovitijeg upravljanja i održavanja svih javnih skloništa na teritoriju RH, uključujući da to moguće bude razrađeno novim Zakonom o sustavu civilne zaštite te Strategijom razvoja sustava civilne zaštite te u suradnji s JLS-ima.

Ujedno ukazujemo da bi i iz drugih razloga, u vremenima sve većih nesigurnosti, a pri čemu su prirodne katastrofe nažalost uvijek moguće, svakako bilo korisno pristupiti izmjenama ili izradi novog Zakona o sustavu civilne zaštite, kao i Strategije razvoja sustava civilne zaštite. Dodatni razlog za to je i da je izmjenama i dopunama Zakona o obrani propisano da se civilna služba obavlja u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu (MUP) ili u JLP(R)S-ima, između ostalog, obavljanjem poslova u funkciji protupožarne i civilne zaštite. Navedeno ujedno predstavlja priliku za unapređenje sustava civilne zaštite kao krovnog sustava od javnog interesa za RH, osposobljavanjem osoba koje će steći potrebne vještine za civilnu i protupožarnu zaštitu.

Crne točke

Od 2023. godine pratimo sanaciju svih osam crnih točaka, predviđenih Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2023.-2028. godine te u godišnjim izvješćima izvještavamo o stanju i pomacima. Crne točke su Strategijom gospodarenja otpadom RH definirane kao lokacije na kojima je dugotrajno i neprimjereno gospodareno proizvodnim (tehnološkim) otpadom, a 2025. godine su poduzete aktivnosti u sanaciji četiri crne točke.

Prema podacima FZOEU u 2025. godini je odabran izvođač za sanaciju crne točke „Obalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju – Kosica“ u Vranjicu, onečišćene azbestom, te je u tijeku ishođenje građevinske dozvole. MZOZT je u siječnju 2026. godine s FZOEU sklopilo ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za postavljanje i održavanje informativnih ploča za javnost, praćenje koncentracije azbesta u zraku tijekom izvođenja radova, praćenje dinamike naseljavanja i razvoj novih betonskih životinjskih zajednica te pojavu invazivnih biljnih vrsta, a ispitivat će se i prisutnost azbesta u morskom okolišu izvan područja sanacije.

Na području crne točke „Lokacija na kojoj se nalaze veće količine šljake i pepela: odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu“ u Kaštel Sućurcu, uz sudjelovanje Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) su provedena neinvazivna radiološka mjerenja, čiji se rezultati očekuju (u veljači 2026. su  započeli  geotehnički i dodatni radiološki istražni radovi).

Započela je sanacija crne točke „Odlagalište kamenog agregata („crno brdo“) – Biljane Donje“ u Benkovcu, na kojem se nalaze velike količine troske, koja se u Sisku pretvara u sirovinu za cestogradnju. Planirani dovršetak sanacije je studeni 2026. godine, a FZOEU navodi  da su poduzete sve mjere zaštite pri utovaru, transportu i obradi troske, kao i da se na području Siska mjeri razina kvalitete zraka te da nisu uočena prekoračenja koja bi bila uzrokovana obradom troske. Građani Siska, zabrinuti zbog dovoženja i obrade troske, održali su više prosvjeda, stoga ih je važno adekvatno informirati o mjerama koje se poduzimaju radi njihove zaštite te o eventualnim posljedicama na okoliš i zdravlje ljudi.

U tijeku je sanacija crne točke „Jama Sovjak kod Rijeke“, onečišćene katranom, kiselim muljem, otpadnim uljima i drugim otpadom. U travnju 2025. godine se krenulo s vađenjem krutog otpada, a u srpnju i s vađenjem sloja plutajućih ugljikovodika. Prema navodima FZOEU, s jednim izvođačem je raskinut ugovor te se zastalo sa sanacijom, a po odabiru novog izvođača radovi će biti nastavljeni.

Nije započela sanacija crne točke „Tvrtka DIV d.o.o. – mazut u sklopu tvornice vijaka TVIK u Kninu“, lagune uz tvornicu onečišćene mazutom iz spremnika bivše tvornice TVIK, neobrađenim tehnološkim vodama iz tvornice DIV d.o.o. te oborinskim i gradskim otpadnim vodama. Lokacija nije označena ni ograđena, a za sanaciju su zaduženi Hrvatske vode, Grad Knin i Šibensko-kninska županija. Prema navodima DIRH-a, zbog neugodnih mirisa u blizini tvornice od travnja 2025. godine NZJZ SDŽ provodi mjerenja koja su obuhvatila parametre sumporovodika i amonijaka te koja su pokazala prekoračenja satnih i dnevnih vrijednosti. Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku dopuštena su 24 prekoračenja satne i sedam prekoračenja dnevne granične vrijednosti sumporovodika u godini, a u razdoblju od 3. do 16. prosinca 2025. godine izmjereno je 160 prekoračenja satne i 11 dnevne granične vrijednosti sumporovodika.

Nije nastavljena sanacija crne točke “Bazeni crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu” u blizini rijeke Zrmanje. Sanacija je djelomično provedena pa prekinuta 2010. godine zbog pokretanja sudskih postupaka, koji su u tijeku. Lokacija je i dalje neoznačena i neograđena.

Nije započela sanacija crne točke „Lokacija praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu“, gdje se nekada prala unutrašnjost vagona cisterni za prijevoz kemikalija i stočni vagoni. Obveznik sanacije je HŽ infrastruktura koja treba provesti dodatne istražne radove, a lokacija nije označena niti je ograđena.

Crna točka „Odlagalište fosfogipsa – Petrokemija Kutina“ je u privatnom vlasništvu te se nalazi u blizini Parka prirode Lonjsko polje, zbog čega je potreban dodatan oprez, osobito u slučaju poplava, kako bi se spriječilo izlijevanje onečišćene vode u okoliš. Lokacija je označena kao „deponij fosfogipsa“ te je ograđena. Prema navodima DIRH-a, u 2025. godini nije zaprimljena niti jedna prijava u vezi ove crne točke, a u koordiniranim inspekcijskim nadzorima nisu utvrđene nepravilnosti.

Ilegalna odlagališta otpada

Građani, građanske inicijative, udruge i JLS-i se sve češće pritužuju pučkoj pravobraniteljici zbog ilegalnih odlagališta otpada i neprovođenja njihove sanacije. Hrvatske šume ističu da se na šumskim područjima kojima gospodare nalazi velik broj ilegalnih odlagališta te da u suradnji s brojnim udrugama, volonterima i lokalnom samoupravom kontinuirano rade na njihovoj sanaciji. Točan broj ilegalnih odlagališta ne znaju jer stalno nastaju nova.

Po Javnom pozivu FZOEU za sufinanciranje projekata uklanjanja otpada odbačenog u okoliš, 2025. godine odobrena su sredstva za 35 JLS. U srpnju 2025. godine u Plan gospodarenja otpadom RH (ID PGO) za razdoblje od 2023.-2028. godine uvrštene su nove lokacije za sanaciju, u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, koje se nalaze u Pazinu, Gospiću, Samoboru, Poznanovcu, Benkovcu i Lovincu.

Kako od 2021. godine postupamo zbog više tisuća tona plastičnog otpada iz Italije protuzakonito odloženog u prostoru bivše tvornice Istraplastika u Pazinu, pozdravljamo uvrštavanje ove lokacije na popis lokacija predviđenih za sanaciju.

Nakon objava u medijima, na vlastitu smo inicijativu započeli ispitni postupak u vezi ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću, gdje je nekoliko godina zakopavan plastični opasni i neopasni otpad. Lokaciju smo u srpnju 2025. godine obišli sa članovima građanske inicijative „Gospić je naš dom“. Sanacija će se odvijati u više faza zbog složenosti stanja na terenu, različitih vrsta otpada te istražnih radnji koje se provode u okviru kaznenog postupka. ZJZ LSŽ-u i Gradu Gospiću preporučili smo da lokalno stanovništvo na dostupan, jasan i lako razumljiv način kontinuirano informiraju o stanju te radnjama koje se planiraju poduzeti radi zaštite zdravlja, okoliša i prirode. Preporučili smo da se provodi sustavni, dugoročni epidemiološki i biološki monitoring radi procjene eventualnog utjecaja novonastalih okolišnih čimbenika na incidenciju malignoma ili drugih kroničnih nezaraznih bolesti te da se provedu ciljane preventivne aktivnosti ukoliko se zabilježe odstupanja od uobičajenih trendova.

Nastavno na navedeno, a prema navodima ZJZ LSŽ, provodi se kontinuirani monitoring vode za ljudsku potrošnju, unapređuje se sustav pravovremenog i transparentnog informiranja lokalnog stanovništva te se planira zaposliti zdravstvenog ekologa. ZJZ LSŽ ukazuje i da kontinuirano prati epidemiološko zdravstveno stanje stanovništva, što uključuje i incidenciju malignih i kroničnih nezaraznih bolesti po dobi, spolu i prebivalištu. Naveo je i da će u suradnji s HZJZ-om i Ministarstvom zdravstva razmotriti uspostavu sustava epidemiološkog i biološkog monitoringa, uz proširenje ispitivanja na dodatne pokazatelje ukoliko se pojave odstupanja od uobičajenih trendova.

Institut za vode je u 2025. godini uveo novu mjernu postaju Lika, most Ostrvica, koja je najbliža nepropisno odloženom otpadu kod Gospića. Pored toga, uvedene su i dvije nove mjerne postaje na vodotoku Jezerščak u Poznanovcu, na kojima nije utvrđeno onečišćenje, a periodički monitoring nastavlja se u 2026. godini.

Prema podacima Hrvatskih šuma iz listopada 2025. godine uklonjen je građevinski i kućni otpad u šumskom i vodozaštitnom području u Ježdovcu pored Zagreba, koji se dugo godina ilegalno odlagao.

Od 2024. godine provodimo ispitni postupak zbog ilegalnog odlagališta na vodozaštitnom području u Kosnici kod Velike Gorice. Lokaciju smo obišli u listopadu 2025. godine s djelatnicima lokalne samouprave. Prema prikupljenim informacijama riječ je uglavnom o građevinskom otpadu koji se i dalje protuzakonito odlaže iako su u više navrata postupali komunalni redari Grada Velike Gorice, DIRH i Hrvatske šume. Lokacija je od 2018. godine više puta sanirana, Grad Velika Gorica je postavio kamere, pojačao kontrole komunalnih redara, zatvarao pristupnu cestu i postavljao fizičke barijere radi onemogućavanja prolaza kamionima s otpadom, no više kamera je razbijeno, barijere su uklanjane, a komunalnim redarima se prijetilo, što je bilo prijavljeno i policiji.

Budući da raste broj ilegalnih deponija te se na postojeće dovozi novi otpad, nužno je poduzeti mjere kojima bi se počinitelje adekvatno sankcioniralo te preveniralo buduće protupravno postupanje.

Nastavno na sanaciju lokacije u Dugom Ratu, na kojoj se nalazi troska ostala nakon zatvaranja tvornice ferolegura Dalmacija d.d., prema navodima MZOZT-a, sukladno mišljenju DORH-a provest će se obična sanacija tako da će troska ostati na lokaciji, a teren će se poravnati. U prosincu je MZOZT sklopilo ugovore za geodetske i geotehničke radove i izradu vjetrovalne klime, a potom će se izraditi projektna dokumentacija s detaljima poravnavanja terena.

Centri za gospodarenje otpadom – CGO

U 2025. godini smo nastavili pratiti rad postojećih i izgradnju planiranih CGO-a. Prema podacima MZOZT-a izgrađena su i u funkciji četiri CGO-a (Marišćina, Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje), četiri CGO-a su u izgradnji (Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica), dok je u pripremi dokumentacija za CGO Šagulje, Orlovnjak i Zagreb. MZOZT je u siječnju 2026. godine donijelo Rješenje o prihvatljivosti CGO-a Zagreb za okoliš, uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.

„Kao i svako jutro, ne možemo sjesti vani od smrada smeća sa Kaštijuna. Djeca idu u školu, udišu taj “zrak”, od kojega se diže želudac. Ne možemo provjetriti kuću jer nemamo svježeg zraka. Ne možemo sušiti robu vani, jer roba smrdi po smeću. Ovo već jako djeluje na psihu. Molimo za pomoć i pravo na dostojanstven život.”

U rujnu, listopadu i studenom 2025. godine zaprimili smo više pritužbi zbog neugodnih mirisa iz CGO-a Kaštijun. Grad Pula je naveo da su mogući uzroci neugodnih mirisa povećane količine otpada koje CGO zaprima ljeti (što je posljedica većeg broja osoba koje borave na istarskom području tijekom turističke sezone) te visok sadržaj neodvojenog biootpada u cijeloj Istarskoj županiji. U svibnju i srpnju su provedena mjerenja sastava otpada te je utvrđeno da najveći udio biootpada ima MKO iz obalnih gradova. Radi smanjenja količine MKO i udjela biotpada u njemu, Grad Pula je nabavio komunalnu opremu te proveo edukacije o gospodarenju otpadom. Unutar CGO-a je postavljena automatska mjerna postaja za praćenje kvalitete zraka čiji rezultati se objavljuju na stranicama MZOZT-a. U vrijeme pripreme ovog Izvješća, nije bilo dostupno Izvješće za 2025. godinu, no objavljeni podaci izmjerenih vrijednosti koncentracije merkaptana (R-SH) ne pokazuju prekoračenje dopuštenih vrijednosti. Inspekcija zaštite okoliša je u 2025. godini obavila pet inspekcijskih nadzora ovog CGO-a, a zbog većeg broja pritužbi u rujnu je od NZJZ IŽ zatražila rezultate olfaktometrijskih mjerenja za razdoblje nakon 19. kolovoza, koja su pokazala da neugodni mirisi nisu kontinuirani te da vjetar doprinosi njihovom širenju prema naseljima.

No, DIRH je utvrdio da se unutar CGO Kaštijun nalaze nedopuštene količine baliranog gorivog otpada, da se na prostoru za skladištenje otpada nalaze prekomjerne količine obojenih i željeznih metala te da dio otpada nije kvalitetno prekriven inertnim materijalom što omogućuje prodor oborina. Naloženo je otklanjanje utvrđenih nepravilnosti te je izdan prekršajni nalog zbog kršenja odredbi Zakona o gospodarenju otpadom.

Nastavili smo postupati i vezano za neugodne mirise i onečišćenje zraka u blizini CGO-a Marišćina. DIRH je obavio inspekcijske nadzore te je izvršio uvid u izvješća o mjerenju kvalitete zraka NZJZ PGŽ-a, pri čemu nije utvrdio nepravilnosti. Također, NZJZ PGŽ provodi dodatna ispitivanja prisutnosti neugodnih mirisa korištenjem dinamičkog olfaktometra i terenskim izvidima, te rezultate objavljuje na svojim mrežnim stranicama. U Ekološkoj studiji utjecaja ŽCGO-a Marišćina na zdravlje mještana Marčelja i okolice iz 2021. godine, predložen je nastavak biološkog monitoringa mještana, no NZJZ PGŽ navodi da od veljače 2022. godine, kada je Ekološka studija predana naručitelju, nisu zaprimili takav zahtjev PGŽ-a. NZJZ PGŽ ukazuje da je za provođenje studije potrebno dobrovoljno sudjelovanje stanovnika koji udovoljavaju kriterijima, no da se javila tek trećina potrebnog broja.

Ciljevi u području gospodarenja otpadom jesu do 2035. godine smanjiti odlaganje otpada na 10% te povećati recikliranje na 65%. Podaci za 2025. godinu još nisu dostupni, no MZOZT  navodi da je u 2024. godini u RH nastalo 486 kg otpada po stanovniku, odloženo je 51%, a reciklirano 37% otpada.

Inspekcija zaštite okoliša DIRH-a je u 2025. godini obavila nadzore na 201 odlagalištu otpada (77 aktivnih, 100 zatvorenih, 20 „divljih “ i četiri odlagališta građevinskog otpada) te je zbog nepravilnosti izrečena 31 mjera na zapisnik, donesena su 22 rješenja, izdano je 13 prekršajnih naloga, pet optužnih prijedloga te su podnesene četiri kaznene prijave.

Zaštita zraka i tla

Iz ispitnih postupaka koje provodimo razvidno je da su zrak i tlo najčešće ugroženi zbog aktivnih i/ili nesaniranih industrijskih te drugih zahvata s emisijama u okoliš.

Među najbrojnijima su pritužbe građanske inicijative „Mjesto koje hoće živjeti“ iz Vranjica, u kojima se ukazuje na više izvora onečišćenja u Vranjičko-solinskom bazenu gdje se nalaze objekti nekadašnje industrije, rafinerija, brodogradilište te luka za skladištenje raznih tereta. Za olujnog nevremena u srpnju 2025. godine vjetar je razbacao komade azbesta s prostora bivše tvornice Salonit te se u lokalnoj zajednici ponovno aktualizirala sanacija prostora bivše tvornice, koja je službeno završena.

Nastavili smo postupati po pritužbi građana Pule zbog prašine i neugodnih mirisa iz cementare Calucem d.o.o. DIRH navodi da je NZJZ SDŽ izradio godišnji izvještaj o ispitivanju kvalitete zraka temeljem provedenih indikativnih mjerenja kvalitete zraka s mjerne postaje na području Grada Pule, kojim je utvrđeno da postoji dominantan izvor onečišćenja zraka te radi donošenja točne ocjene kvalitete zraka predlaže nastavak cjelogodišnjeg praćenja. U cilju zaštite zdravlja građana i unapređenja kvalitete zraka, Grad Pula planira pokrenuti postupak izrade kratkoročnog akcijskog plana koji će sadržavati mjere za smanjenje rizika od prekoračenja graničnih i/ili ciljnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku.

Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA) Slavonski Brod nekoliko godina ima najzagađeniji zrak u EU. NZJZ BPŽ nam je dostavio završni dokument s objedinjenim i evaluiranim podatcima o zdravlju građana, prikupljenima od 2016. do 2024. godine te je ukazao da su za utvrđivanje uzročno-posljedičnih veza između stanja okoliša i bolesti/zdravlja ljudi potrebna ekstenzivna i dugotrajna epidemiološka istraživanja te usporedbe podataka s drugim područjima u RH ili susjednim zemljama. Stoga predlaže daljnja istraživanja o zdravstvenom stanju građana Slavonskog Broda te nastavljamo postupati povodom ovog problema.

Kao i prethodnih godina, ukazujemo na potrebu zaštite javnog zdravlja od štetnih utjecaja iz okoliša, odnosno jačanja zdravstvene ekologije. HZJZ je izradio prijedlog Strateškog plana razvoja javnog zdravstva kojeg dalje treba donijeti Ministarstvo zdravstva te HZJZ i Mreža timova javne zdravstvene službe, temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti, obavljaju sve poslove iz područja zdravstvene ekologije na način da je županijskim zavodima za javno zdravstvo od početka 2020. godine odobren tim zdravstvene ekologije sastavljen od jednog liječnika specijalista epidemiologije / javnog zdravstva / zdravstvene ekologije i jednog sanitarnog inženjera. U 2025. godini HZJZ nije započeo izradu novih studija o utjecaju okolišnih čimbenika na zdravlje niti je provodio studije biološkog monitoringa.

Od 2024. godine su na snazi direktive koje bi trebale doprinijeti unapređenju zaštite zraka i tla, odnosno okoliša: Direktiva (EU) 2024/1785 EP i Vijeća o izmjeni Direktive 2010/75/EU EP i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja), Direktiva Vijeća 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (tzv. IED 2.0) te Direktiva (EU) 2024/2881 EP i Vijeća o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu. Temeljem prve dvije direktive u 2026. godini se planira donošenje novog Zakona o zaštiti okoliša, a temeljem treće direktive planira se donošenje novog Zakona o zaštiti zraka. Zajednički im je cilj smanjiti onečišćenje i unaprijediti zaštitu zdravlja ljudi, stoga ćemo pratiti njihovu izradu i donošenje.

Unaprijed ukazujemo da je ovo prilika da MZOZT i Ministarstvo zdravstva razmotre uvođenje sustava obvezne procjene utjecaja na zdravlje (HIA) iz Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.-2027. u postupcima planiranja i odlučivanja kod zahvata s emisijama onečišćujućih tvari u okoliš koji mogu imati značajne učinke na zdravlje stanovništva.

Čak 60-70% tla u EU je nezdravo pa je pozitivno što je u prosincu na snagu stupila Direktiva (EU) 2025/2360 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. studenoga 2025. o praćenju i otpornosti tla (Zakon o praćenju tla) rimjenjuje na sva tla, uključujući šume, poljoprivredno zemljište i urbana područja. Države članice moraju pratiti i procjenjivati zdravlje tla, prilagođavajući se lokalnim uvjetima, te poduzimati odgovarajuće mjere kod rizika za zdravlje ili okoliš. U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu istaknuli smo da u programima praćenja stanja okoliša nedostaju podatci o tlu i mjere kojima se prati njegovo stanje. Stoga smo tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša i energetike preporučili da u postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš uvede mjere praćenja stanja tla, uključujući obvezna uzorkovanja. Preporuku smo ponovili u izvješćima za 2018. i 2019. godinu, no ona nije provedena. Stoga će prenošenje ove Direktive biti prilika za uspostavu učinkovitog sustava praćenja i procjene stanja tla, održivog upravljanja tlom i očuvanja njegovog zdravlja, što ćemo pratiti.

Zaštita prirode i voda

Od 2024. godine na snazi je Uredba EU o obnovi prirode, kojoj je cilj do 2030. godine obnoviti najmanje 20% kopnenih i morskih područja EU te do 2050. godine obnoviti sve ekosustave koje treba sanirati. U tijeku je izrada Nacionalnog plana obnove prirode, dok je u Planu zakonodavnih aktivnosti MZOZT-a za 2026. godinu donošenje novog Zakona o zaštiti prirode, između ostaloga, radi obveze proglašenja područja stroge zaštite te obnove prirode nakon usvajanja ove Uredbe.

U 2025. godini postupali smo po više pritužbi radi ugroze prirode i voda, kojima se ukazivalo na štetne učinke kamenoloma, protupravnu gradnju, izgradnju kojoj nije prethodila ispravna studija procjene utjecaja na okoliš i slično.

Od 2022. godine postupamo po pritužbi zbog utjecaja na prirodu planiranog zahvata kamenoloma Veliki Siljevac na brdu Ivanščica te ćemo nastaviti pratiti kako će na isti utjecati Zakon o proglašenju Parka prirode “Zagorske gore” (koji je stupio na snagu u ožujku 2026. godine).

Obratili su nam se i građani koji ukazuju da kamenolomi na području Svete Jane ugrožavaju bioraznolikost, podzemne i površinske vode, da stvaraju prašinu, buku i vibracije te da često prometovanje teretnih kamiona narušava kvalitetu života i zdravlja te ugrožava sigurnost građana. Zaprimili smo i pritužbu u kojoj se ukazuje na prekogranični utjecaj dvaju kamenoloma u BiH, „Začula“ i „Smjak“, na izvor rijeke Omble koja je ključna za opskrbu pitkom vodom Dubrovnika.

Hrvatsko planinarsko društvo i Hrvatsko biospeleološko društvo ukazali su na ugrozu ponora Sušik, uslijed neadekvatne studije o utjecaju na okoliš za izgradnju željezničke pruge Skradnik-Krasica – Tijan. Postupamo i po pritužbi Planinarskog društva Osmica zbog onečišćenja podzemnih i površinskih voda rijeke Korane i špilje Adios, uništenja staništa te uginuća gotovo cijele podzemne faune.

Pratimo postupak uspostave prijašnjeg stanja na devastiranom području izvora rijeke Une na kojemu je bila nezakonito izgrađena mini hidroelektrana. Krajem 2025. godine Zadarska županija je donijela rješenje o obveznoj provedbi ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, a Javna ustanova „Natura Jadera“ i lokalna zajednica predlažu da se navedeno područje zaštiti kao park prirode. Postupamo i zbog višegodišnje devastacije Štrbačkog Buka na rijeci Uni u Općini Donji Lapac, protupravnim eksploatiranjem rudnog blaga, promjenom vodnog režima i protupravnom gradnjom, te nastavljamo pratiti postupanje nadležnih tijela RH povodom utvrđenih nezakonitih postupanja.

Prema podacima DIRH-a, u 2025. godini obavljeno je 112 inspekcijskih nadzora i donijeto je šest rješenja radi uspostave prijašnjeg stanja i zabrane izvođenja daljnjih radova bez prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Obavljeno je 13 inspekcijskih nadzora speleoloških objekata od kojih u 12 slučajeva nisu utvrđene nepravilnosti, dok se inspekcijski nadzor za špilju Adios nastavlja.

U vezi ponovljene preporuke MZOZT-u, Ministarstvu zdravstva i Hrvatskim vodama, da izrade analizu učinkovitosti mjera zaštite izvorišta i vodocrpilišta, Hrvatske vode su nas obavijestile da su u 2024. godini od HZJZ-a naručile studiju „Analiza parametara sukladnosti na vodocrpilištima za potrebe procjene rizika njihovih slivova“, koja je početni korak u tom smjeru.

Od više od 9.000 za sada poznatih speleoloških objekata, u Katastru speleoloških objekata registrirano ih je 4.979, a otpadom su onečišćena 692 objekta. Prema podacima MZOZT-a, od 2020. godine FZOEU jednom godišnje objavljuje natječaj za udruge radi čišćenja speleoloških objekata, no zbog skromnog odaziva pozivi će biti usmjereni prema javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Radi zaštite prava na zdrav život i zdrav okoliš od 2022. godine postupamo zbog pomora pčela kada je zbog nedozvoljene uporabe pesticida došlo do pomora pčela u Međimurju, te 2023. na području Međimurske i Bjelovarsko-bilogorske županije. Nakon pomora pčela u Konavlima 2024. godine, kao mogući uzrok pomora pčela utvrđen je spora Nosema spp., no nije provjereno jesu li i u ovom slučaju nepravilno korišteni pesticidi. U slučaju pomora pčela u Slavoniji 2025. godine utvrđena je nepravilna uporaba pesticida, što ukazuje na daljnju potrebu provođenja opsežnih i temeljitih istraga DIRH-a radi utvrđivanja točnog uzroka pomora pčela, koje su neizostavne za održavanje bioraznolikosti. Pritom je važno primjenjivati i Upute o postupanju pri uginuću pčela Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, posebice kada se sumnja na trovanje.

Zaštita mora

Čisto more nije samo trenutni resurs kao izvor hrane i prihoda od turizma, nego i temelj za održivu budućnost obalnih krajeva RH.

Građani i građanske inicijative sve češće nam se obraćaju zbog ugroze i onečišćenja mora i obale. Tako smo postupali zbog broda „Moby Drea“ koji je u srpnju 2025. godine radi remonta dovezen u brodogradilište „Brodosplit“. S obzirom da je sadržavao približno 300 tona azbestnih panela, građani su javno prosvjedovali tražeći zaštitu zdravlja i isplovljavanje broda iz luke. U konačnici je MMPI naložilo iz brodogradilišta i hrvatskog teritorijalnog mora te je brod isplovio 2. rujna 2025. godine.

Građanska inicijativa „Čuvari kvarnerskog zaljeva“, obratila nam se zbog onečišćenja mora uzrokovanog ispuštanjem ugljikovodika iz rafinerije u Urinju, povodom čega smo obišli lokaciju te je postupak u tijeku. Grad Bakar se pritužio zbog onečišćenja mora vodom kojom je prskan rasuti teret u Terminalu za rasute terete Bakar.

Nakon medijskih objava pokrenuli smo postupak zbog izlijevanja ugljikovodika iz spremnika goriva benzinske postaje u more u luci Hvar. Građani su nam se obratili i zbog dugotrajnog odlaganja i skladištenja velike količine metalnog otpada na obali u neposrednoj blizini stambenih naselja u Pločama.

Više godina postupamo zbog troske odložene na obali i u moru u Dugom Ratu, kao i zbog onečišćenja mora u Vranjičko-solinskom bazenu. Mještani otoka Ošljak obratili su nam se zbog masovnog dovoženja turista od strane privatnih brodara, što smatraju ugrozom za zaštićeni krajobraz.

Udruga Zelena Istra ukazala je na ugrozu okoliša planiranom izgradnjom luke za javni promet Dajla-Belveder. Udruga SUNCE nas je obavijestila o 44 prijave onečišćenja Jadranskog mora tijekom ljetnih mjeseci.

Predmeti u kojima postupamo ukazuju da bi u stručno povjerenstvo za koncesije kao stalne članove ipak bilo korisno uključiti stručnjake iz područja zaštite okoliša te zaštite prirode, na što smo ukazivali i 2023. godine pri donošenju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, no prijedlog nije usvojen.

Pratimo sanaciju Ivane D, prve potonule plinske platforme u Jadranu, koja je značajna kako radi zaštite morskog okoliša, tako i radi budućeg postupanja s plinskim platformama. U skladu s mišljenjem energetske inspekcije za naftno rudarstvo DIRH-a, MMPI-a te Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora tadašnjeg MGOR-a, ukazali smo na prednosti potpune sanacije, odnosno uklanjanja Ivane D s morskog dna i odvoz na kopno radi ponovnog korištenja, u skladu s najvišim standardima zaštite morskog okoliša. Odluka o njenoj sanaciji još nije donesena te platforma još uvijek nije uklonjena. Ukazujemo da more i morski okoliš ne smiju postati odlagalište olupina i potonulih objekata, već je potrebna njihova brza i potpuna sanacija te niti propisi koji definiraju sanaciju ne poznaju pojam djelomične sanacije. Stoga podržavamo stav MMPI-a da su podrtine i potonule stvari prijetnja sigurnosti plovidbe te mogući izvor onečišćenja morskog okoliša i obale. Tako je u srpnju 2025. godine uklonjena podrtina m/b DEALA, koja je  ostala na području Općine Raša nakon nasukavanja broda s oko 47.000 litara dizelskog goriva i 1.800 litara motornog ulja.

Prema navodima MMPI-a, opremljen je prvi od tri planirana nacionalna sustava za suzbijanje onečišćenja mora velikih razmjera (EAS-HR) u Splitu te je u tijeku postupak javne nabave opreme za drugi EAS-HR sustav na području Pule. MMPI sufinancira održavanje deset plovila čistača mora, a u 2025. godini su ovlašteni službenici MMPI-a i lučkih kapetanija obavili 434 inspekcijska nadzora pomorskog dobra, pri čemu su izdali 33 rješenja o zabrani korištenja, izrekli 33 naredbe za uklanjanje te 13 naredbi za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje.

U rujnu 2025. godine je ratificiran Sporazum prema Konvenciji UN-a o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske biološke raznolikosti područja izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ sporazum), koji se odnosi na međunarodne vode koje pokrivaju gotovo 50% površine Zemlje te su među najvećim rezervoarima bioraznolikosti na Zemlji.

Zaštita od buke i svjetlosnog onečišćenja

Kao i ranijih godina građani su se prituživali na prekomjernu buku iz industrijskih pogona, ugostiteljskih objekata i različitih obrta, na buku cestovnog ili željezničkog prometa, kao i na neadekvatne mjere zaštite od buke ili njihovo neprovođenje. Ukazivali su i da im je zbog prekomjerne buke narušeno zdravlje i kvaliteta života. Uz buku se često javlja i svjetlosno onečišćenje, osobito kod industrijskih postrojenja.

Postupamo po pritužbi Mjesnog odbora Centar-Sušak zbog buke i svjetlosnog onečišćenja s kontejnerskih terminala u Rijeci, u kojoj se ukazuje da je višegodišnji problem uzrokovan radom dizalica i premještanjem kontejnera, teretnim prometom i upaljenim reflektorima.

Obratila nam se i građanska inicijativa „Mjesto koje hoće živjeti“ te stanovnici Vranjica zbog buke i svjetlosnog onečišćenja s pomoćnog nogometnog igrališta Sportskog centra Kava, smještenog neposredno uz obiteljske kuće, na saniranom odlagalištu azbestnog otpada „Vranjička kava“.

„U stvarnosti mi imamo u naselju STADION sa svakodnevnim utakmicama, sa 18 upaljenih reflektora, sa navijačima, nogometnim sudcima i trenerima koji proizvode neizmjerne decibele psujući. Uz to imamo uništavanje privatne imovine, blokiranje prometnice, bolje rečeno opći kaos usred naselja, bez ikakvog reda i zakona….kod zahtjeva za bukobrane, između ostalog, odgovori su bili da se ne smije kopati zbog azbesta jer su tereni napravljeni na deponiju azbesta!? Istovremeno kod odgovora da se ne smije kopati, na tom istom terenu kopaju se temelji za postavljanje tribina prilikom čega se iskopala zaštitna membrana tzv. geotextil i komadi azbesta su sada na površini ispod tribina gdje svakodnevno bude preko stotinjak djece i roditelja koja su izložena opasnosti udisanja čestica azbesta. Kako je moguće da se iskopi vrše na deponiju azbesta, a za bukobrane je to nemoguće?!”    

Prema podacima DIRH-a, sanitarna inspekcija je u području zaštite od buke provela 1.037 nadzora, najviše u području ugostiteljstva, industrije, obrta, trgovine te cestovnog i željezničkog prometa. Provela je i 81 nadzor u području zaštite od buke u sklopu Programa koordiniranih inspekcijskih nadzora za 2025. godinu, koje je koordinirala inspekcija zaštite okoliša. Donesena su 482 rješenja kojima je naređeno mjerenje razine buke ili je zabranjena uporaba izvora buke. DIRH je naveo i da su svi nadzori iz područja zaštite od buke obavljeni nenajavljeno. Ministarstvo zdravstva je u 2025. godini obavilo tri stručna nadzora nad ovlaštenim pravnim osobama za mjerenje buke okoliša te im nije oduzimalo ovlaštenja.

Inspekcija zaštite okoliša je u 2025. godini obavila osam nadzora po prijavama svjetlosnog onečišćenja, 17 manje nego 2024. godine. Pojedine JLS i DIRH različito su tumačili i primjenjivali akte kojima je uređena zaštita od svjetlosnog onečišćenja pa je početkom 2025. godine MZOZT dostavio DIRH-u, Udruzi gradova u RH, Zajednici općina u RH, pojedinim općinama te pučkoj pravobraniteljici tumačenje o nadležnosti DIRH-a i komunalnih redara u provedbi nadzora.

Iskustva organizacija civilnog društva – OCD-a

Okolišni OCD-i kao glavni problem ističu način provedbe e-savjetovanja, koja većinom traju kraće od 30 dana, često se provode u vrijeme neradnih dana i godišnjih odmora, prijedlozi građana i OCD-a se rijetko prihvaćaju, a prevelik broj komentara se samo prima na znanje. Ukazuju i da je osobito niska otvorenost JLS-a za sudjelovanje građana u odlučivanju te da OCD-ima često ne dostavljaju tražene informacije. Pojedini OCD-i ukazuju da je na mrežnim stranicama potrebno objavljivati i izmjene ranije objavljenih dokumenata, a ne samo prvotne verzije, primjerice studija utjecaja na okoliš i elaborata zaštite okoliša, kao i da na mrežnim stranicama nekih državnih ili lokalnih tijela informacije nisu lako dostupne, što im otežava sudjelovanje u okolišnim postupcima.

OCD-i kao problem navode i neprovođenja postupaka procjene utjecaja na okoliš u slučajevima u kojima ih je sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš trebalo provesti. Nakon inspekcijskog nadzora investitoru se najčešće nalaže provedba odgovarajućeg okolišnog postupka, iako je zahvat u okolišu već izveden, čime se marginalizira načelo predostrožnosti iz Zakona o zaštiti okoliša.

Kao i ranijih godina, ukazuje se na nedovoljno financiranje okolišnih udruga. Prema analizi dr. sc. Krunoslava Kardova „Represija nad okolišnim inicijativama i organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj“ iz rujna 2024. godine, okolišnim OCD-ima tijekom prošlog desetljeća bilo je namijenjeno tek između 0,5% i 1% javnih sredstava dodijeljenih civilnom društvu. Pojedini OCD-i ističu da je pozitivno povećanje maksimalnog iznosa sredstava koje dodjeljuje FZOEU s 10.600 na 20.000 eura.

Za učinkovitu zaštitu okoliša i prirode važno je zaštititi okolišne branitelje ljudskih prava, koji su suočeni i s drugim izazovima, o čemu više pišemo u poglavlju o braniteljima ljudskih prava.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu:

Pravo na dobro upravljanje, Pravo na zdravlje, Pravo na adekvatno stanovanje, Pravosuđe, Izražavanje u javnom prostoru i Pravo na javno okupljanje.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.