Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš od sada je globalno priznato kao ljudsko pravo
Vijeće za ljudska prava UN-a usvojilo je 8. listopada Rezoluciju 48/13, kojom je priznalo pravo na zdrav okoliš kao ljudsko pravo. Ujedno je i pozvalo države da u njegovoj implementaciji surađuju međusobno i s ostalim dionicima. Rezolucija, koju su predložile Kostarika, Maldivi, Maroko, Slovenija i Švicarska, usvojena je s 43 glasa „za“, dok su Rusija, Indija, Kina i Japan ostali suzdržani.
Istovremeno, Vijeće je usvojilo i Rezoluciju 48/14, uspostavivši funkciju posebnoga izvjestitelja za klimatske promjene i ojačavši time svoj fokus na temu utjecaja klimatskih promjena na ljudska prava.
Države trebaju odlučno djelovati
UN-ova Visoka povjerenica za ljudska prava Michelle Bachelet pozvala je tom prilikom države na odlučno djelovanje kako bi se pravo na zdrav okoliš počelo štititi učinkovito i bez odgode.
„Nakon dugogodišnjeg zagovaranja ovakvoga koraka, zadovoljstvo mi je što su ovom Rezolucijom uništavanje ljudskoga okoliša i klimatske promjene prepoznati kao međusobno povezane ljudskopravaške krize,“ izjavila je Bachelet.
„Države sada moraju odlučno djelovati kako bi ova Rezolucija poslužila kao odskočna daska za kreiranje transformativnih ekonomskih, socijalnih i okolišnih politika usmjerenih na zaštitu ljudi i prirode,“ naglasila je.
Novousvojena Rezolucija prepoznaje štetu nanesenu milijunima ljudi širom svijeta kao posljedicu klimatskih promjena i uništenja okoliša, a osobito da su time najteže pogođene upravo najranjivije skupine.
Nakon odluke Vijeća za ljudska prava, o novim će rezolucijama raspravljati i Opća skupština UN-a.
Priznavanje prava na zdrav okoliš rezultat je dugogodišnjih napora
Usvajanje Rezolucije povjerenica Bachelet popratila je odavanjem počasti naporima velikoga broja organizacija civilnoga društva, uključujući i onih koje okupljaju mlade i starosjedilačke narode, nacionalnih institucija za zaštitu i promicanje ljudskih prava, poslovnoga sektora i mnogih drugih.
Naglasak je stavila i na dosad nezabilježenu stopu nasilja prema zaštitnicima okolišnih ljudskih prava te države pozvala da poduzmu čvrste i odlučne mjere kako bi ih zaštitile i osnažile.
„Ovaj će dokument poslati jasnu poruku zajednicama širom svijeta pogođenima posljedicama klimatskih promjena da nisu same,“ poručila je Catalina Devandas Aguilar, veleposlanica Kostarike – jedne od država pokretačica usvajanja nove Rezolucije.
Nova je Rezolucija usvojena uoči održavanja godišnje konferencije država-potpisnica Pariškoga sporazuma (COP26 ), od 31. listopada do 12. studenoga 2021. u škotskome Glasgowu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 24%, odnosno otprilike 13,7 milijuna svih smrtnih slučajeva u svijetu na godišnjoj razini, povezano je sa zagađenjem okoliša tj. rizicima poput zagađenja zraka ili izloženosti štetnim tvarima.
Aktivnosti pučke pravobraniteljice u zaštiti prava na zdrav okoliš
Na samom početku zasjedanja Vijeća za ljudska prava UN-a, Globalna alijansa nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), čija smo članica, pridružila se brojnim državama, UN-ovim stručnjacima i organizacijama civilnog društva u pozivu na ovaj značajan iskorak.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter podržala je ovu inicijativu, važnu i za ostvarivanje prava na život i brojnih drugih univerzalnih ljudskih prava. Institucija pučke pravobraniteljice to čini i u sklopu aktivnog članstva u GANHRI-ju i Europskoj mreži nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), gdje je prepoznata i kao primjer dobre prakse u radu vezanom uz klimatske promjene i zaštitu okoliša, između ostaloga predstavljenom u ENNHRI-jevim publikacijama – Priručniku: Ljudska prava u praksi – klimatske promjene i ljudska prava iz 2020. i dokumentu Klimatske promjene i ljudska prava u europskom kontekstu iz 2021.
Sudjelujemo i u pripremi simpozija nacionalnih institucija za ljudska prava koji će se održati u okviru COP 26 od 3. do 5. studenoga 2021., i na kojem ćemo predstaviti utjecaj koji su na ljudska prava imale katastrofalne poplave na području Vukovarsko-srijemske županije 2014. i požar koji je ušao u Split 2017.
Podsjećamo, institucija pučke pravobraniteljice podnijela je Saboru posebno izvješće Pravo na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020., u kojem možete doznati više o povezanosti ljudskih prava sa zaštitom okoliša i poštivanju ustavnog prava na zdrav život u Hrvatskoj.
