Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter sudjelovala je na okruglom stolu „Nacionalni program razvoja palijativne skrbi – vrijeme je za stvarnu promjenu“, koji se u organizaciji stranke Most 28. listopada 2026. održao u Hrvatskom saboru.
Središnja tema rasprave odnosila se na izradu novog Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi u Hrvatskoj, odnosno potrebu osmišljavanja konkretnih, provedivih i mjerljivih mjera s ciljem omogućavanja stvarnih i dugoročno održivih promjena.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter ukazala je kako je palijativna skrb pitanje ljudskih prava i jedna od obveza države u sklopu ostvarivanja prava na zdravlje, usko povezana i s pravima iz područja socijalne skrbi, a godišnje je treba između 26 i 46 tisuća ljudi.
Istaknula je i da je upravo donošenje Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi jedna od višegodišnjih preporuka naše institucije, a taj dokument svakako bi trebao predstavljati ishodište za unaprjeđenje trenutne situacije te odrediti temeljno strateško usmjerenje, standardizirati protokole i biti provediv u praksi.
Ključni problemi u sustavu palijativne skrbi odnose se na kronični nedostatak stacionarnih kapaciteta, izražen manjak stručnog kadra i nepopunjenost mobilnih timova, nedefinirane standarde kvalitete, izražene regionalne nejednakosti u mogućnosti dobivanja palijativne skrbi, nedostatak strukturiranog planiranja, jasnih protokola postupanja i pružanja kontinuirane podrške pacijentima, ali i otežano ostvarivanje prava na zdravstvenu njegu u kući, nedostatnu suradnju sustava zdravstva i socijalne skrbi, nedovoljnu edukaciju stručnog kadra, kao i neadekvatnu komunikaciju prema korisnicima i njihovim obiteljima.
Pravobraniteljica je ukazala i na problem palijativnih pacijenata u sustavu socijalne skrbi koji se, prije svega, odnosi na korisnike domova za starije, odnosno izražen manjak palijativnih kreveta u njima, ali i niži stupanj njege od onoga koji je tim pacijentima potreban.
Isto tako, osim poboljšanja uvjeta za njegu i zbrinjavanje palijativnih pacijenata, svakako je potrebno poboljšati i uvjete rada zaposlenih u sustavu palijativne skrbi, i to edukacijom stručnjaka i stjecanjem specifičnih znanja, obveznom edukacijom na fakultetima te pružanjem podrške i poticajnih mjera za rad u teškim uvjetima.
Pri tom je ključna i razmjena informacija i digitalna podrška, odnosno umreženost svih sastavnica sustava, primjerice, CEZIH-a, bolničkih sustava, sustava socijalne skrbi i dr., kako bi stručnjacima bile dostupne potrebne informacije o pacijentima s ciljem pružanja najbolje moguće njege u bilo kojoj fazi pružanja skrbi.
Konačno, o svemu tome potrebno je jasno, transparentno i sustavno informirati i same građane, jer je upravo iz pritužbi našoj instituciji vidljivo da građani često ne znaju koja su njihova prava, niti kome se trebaju obratiti kako bi ih ostvarili.
Pravobraniteljica je istaknula i raniju višegodišnju preporuku i potrebu razmatranja uvođenja dodatnih mjera i zakonskih izmjena kojima bi se zaposlenim osobama omogućilo da brinu o starim i nemoćnim članovima svojih obitelji, što je i Ustavom propisana obveza, primjerice mogućnost korištenja bolovanja, a što sada nije moguće.
Pravobraniteljica je za kraj naglasila da je za unaprjeđenje sustava palijativne skrbi u Hrvatskoj nužno pružiti ujednačenu, standardiziranu razinu kvalitete njege, definirati jasne indikatore kvalitete, standardizirati protokole postupanja te provoditi sustavni nadzor na nacionalnoj razini.
Uz pravobraniteljicu Šimonović Einwalter, u raspravi su sudjelovali i saborski zastupnik Božo Petrov, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, Marija Penava Šimac iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Maja Vajagić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavnici mobilnih palijativnih timova i medicinskih djelatnika u palijativnoj skrbi te predstavnici udruga koje se bave ovim područjem, dok je raspravu moderirao Ivan Bekavac.
Više o ovoj temi možete saznati i u Izvješću pučke pravobraniteljice.
