Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter sudjelovala je 27. 10. 2026. godine na tematskoj sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, posvećenoj govoru iz mržnje i zločinima iz mržnje.
Predsjednik Odbora Milorad Pupovac u uvodnom pozdravu naveo je kako cilj sjednice nije podsjetiti na nedavne i istaknute pojave govora mržnje i zločina iz mržnje, već raspraviti o fenomenu koji već duže vrijeme naše društvo.
Otvarajući tematsku sjednicu uvodnim izlaganjem, pučka pravobraniteljica naglasila je kako su govor mržnje i zločini iz mržnje dvije povezane i iznimno važne teme. Zajednička značajka im je mržnja, pri čemu je potrebno govoriti i o predrasudama kao puno širem konceptu, te činjenica da se radi o konkretnim ljudima ili grupama koje imaju određene karakteristike.
Istaknula je kako se nalazimo u vremenu višestrukih kriza, tijekom kojih se ljudi osjećaju nesigurno i zbog toga okreću jedni protiv drugih, odnosno onih koji su drugačiji po etničkoj pripadnosti, vjeri ili nekoj drugoj osobnoj karakteristici, a širenje takve atmosfere dodatno je olakšano i ubrzao razvojem tehnologije.
Suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje, rekla je pučka pravobraniteljica, nije tek pitanje zakonskih sankcija, nego promjena u cijelom nizu područja: prevenciji i u tom smislu obrazovanju i obrazovnom sustavu, dosljednoj primjeni zakona, odgovornosti javnih aktera i učinkovitoj reakciji institucija.
Naglasila je i kako se u javnosti brojne pojave nazivaju govorom mržnje, uključujući i one koje su u pravnom smislu druga djela, ali ne nužno i govor mržnje. O njemu možemo govoriti i u užem i u širem smislu, pri čemu širi smisao uključuje i pojave koje su nezakonite, ali i one koje se nazivaju „awful, but lawful“, koje trebamo osuditi, ali ne zahtijevaju nužno pravnu sankciju, upravo radi zaštite slobode izražavanja, važnog ljudskog prava u svim demokratskim društvima.
Osobito je bitno da razni akteri u javnom prostoru koji progovaraju o govoru mržnje, da šire točne informacije. Kad je u pitanju govor mržnje, pučka pravobraniteljica naglasila je da nema jedinstvene definicije, no kako je najkorisnija ona Odbora ministara Vijeća Europe. Prema njoj „govor mržnje podrazumijeva sve vrste izražavanja kojima se potiče, promiče, širi ili opravdava nasilje, mržnje ili diskriminacije protiv osobe ili skupine osoba, ili kojima se one omalovažavaju zbog njihovih stvarnih ili pripisanih osobnih obilježja ili statusa kao što su rasa, boja kože, jezik, vjera, nacionalnost, nacionalno ili etničko podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rodni identitet i seksualna orijentacija“.
Osim što je važno imati na umu da je riječ o osobi ili skupinama koje imaju određene karakteristike, iznimno je bitno pratiti razvoj sudske prakse, a kao iznimno važnu, ali u javnosti nezapaženu, navela je presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Ilareva i drugi protiv Bugarske koja govori o pravima onih koji se bave javnim zagovaranjem prava različitih manjinskih skupina i zaštita od govora mržnje kao kaznenog djela treba se proširiti i na njih. To je važno za sve one koji u javnom prostoru progovaraju, zbog čega i sami postaju mete, prvenstveno organizacije civilnog društva.
Pučka pravobraniteljica je također navela pravni okvir zaštite od govora mržnje, kojeg je moguće unaprijediti, primjerice Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira koji trenutno ne navodi netrpeljivost ni predrasude ni mržnju te je vrijeme da se to promijeni.
Kad su u pitanju zločini iz mržnje, pučka pravobraniteljica istaknula je problem njihovog neprepoznavanja i nedostatnog istraživanja motiva, pri čemu pravni standardi međunarodnog prava nalažu da se motiv treba prepoznati kod same prijave, kao i mogućnost postojanja višestrukih motiva. Kao primjer je navela napade na strane radnike dostavljače kod kojih je, uz imovinsku korist, kao mogući motiv napadača razmatrati i to tko je žrtva.
Također je nužno unaprijediti praćenje pojavnosti zločina i mržnje, što se trenutno svodi na izvještavanje o statistici, no nema prostora za rasprave o trendovima i potrebnim pomacima niti mogućnost praćenja sljedivosti predmeta.
Zaključno je pučka pravobraniteljica podsjetila kako su pojave govora mržnje i zločina iz mržnje u porastu, pri čemu su službene statistike tek vrh sante leda, s obzirom na to da se najveći broj slučajeva ne prijavljuje.
Zaštita od ovih manifestacija mržnje pitanje je zaštite ljudskog dostojanstva, jednakosti i temeljnih prava, kao i očuvanja društvene kohezije i povjerenja u institucije. Ta pitanja, naglasila je pučka pravobraniteljica, ne tiču se samo pojedinaca i manjinskih skupina koji su meta, nego se tiču svih nas i pitanja u kakvoj državi želimo živjeti i u kakvoj državi želimo da nam žive djeca.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na kraju je podsjetio na odgovornost svakog pojedinca u društvu i najavio da će se Odbor nastaviti baviti ovim važnim temama, s ciljem poticanja učinkovitog rješavanja svih istaknutih problema.
Na sjednici je sudjelovao široki krug govornika, koji su na različite načine uključeni u teme o kojima se raspravljalo: ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacija Damir Habijan, ravnatelj Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i predsjednik Radne skupine za statističko praćenje zločina iz mržnje Alen Tahiri, profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu i članica Radne skupine Iris Goldner Lang, član radne skupine Tihomir Ponoš, zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević, pomoćnik voditelja Službe terorizma u Ministarstvu unutarnjih poslova Nino Habun, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Momir Karin, Voditelj Odjela za nadzor i analizu medijskih sadržaja Agencije za elektroničke medije Stanislav Bender, Izvršni koordinator udruge Zagreb Pride Ivan Adam Šestan, glavni tajnik Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević, izvršni direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel, predstavnica Centra za mirovne studije Lucija Mulalić, glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva Melisa Skender te zastupnice Hrvatskog sabora Dubravka Novak, Draženka Polović i Sanja Bježančević.
Cijelu snimku tematske sjednice Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina posvećene govoru mržnje i zločinima iz mržnje možete pogledati ovdje.
