*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. O problemima vezanima uz potrese možete doznati više i u poglavljima “Stambeno zbrinjavanje”, “Stanovanje, energetsko siromaštvo i vodne usluge”, “Socijalna skrb” i “Diskriminacija temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla”.
Zaštićenost i mogućnost ostvarenja Ustavom i zakonima zajamčenih ljudskih prava pri katastrofama poput poplava i potresa, kao i u drugim kriznim situacijama, od posebnog je interesa pučke
pravobraniteljice. 2020. godinu, osim epidemije, obilježili su upravo potresi: u ožujku u Zagrebu,
Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji te u prosincu u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj,
Zagrebačkoj županiji i Zagrebu, no s najtežim posljedicama u Petrinji, Glini, Sisku i brojnim okolnim
selima. Jak potres 28. prosinca s epicentrom kod Petrinje izazvao je veliku štetu, no dan kasnije u još
jačem, magnitute 6,2, smrtno je stradalo sedmero ljudi. Službe pomoći i brojni volonteri iz cijele
Hrvatske bili su na terenu, a zbog veličine teritorija i udaljenosti mnogih sela bio im je otežan pristup.
Razmjeri materijalne štete još se utvrđuju, a Vlada je 4. siječnja 2021. proglasila katastrofu.
Kako će posljedica na ljudska prava stanovnika ovih područja zasigurno biti, a obnova će se odvijati tijekom 2021. te narednih godina, pozorno ćemo pratiti djelovanja nadležnih tijela te o zapažanjima informirati Hrvatski sabor slijedećim godišnjim izvješćem.
U ovom se Izvješću stoga fokusiramo na događaje nakon potresa 22. ožujka, u kojem je u Zagrebu
smrtno stradalo dijete, a 27 stanovnika je ozlijeđeno. Potres snage 5,5 po Richteru prouzročio je veliku materijalnu štetu na imovini građana, a mnogima je oštećena jedina nekretnina. Značajna je šteta i na imovini poslovnih subjekata, na kulturnim, obrazovnim, zdravstvenim, sakralnim, ali i na infrastrukturnim objektima, primjerice vodocrpilištima Petruševec i Zapruđe te nasipu kod Donjeg Bukevja, dok je izmještanje brojnih institucija i poslovnih subjekata utjecalo na rad i dostupnost usluga. Dio građana je u organiziranom privremenom smještaju, neki su se, usprkos oštećenjima i riziku, vratili kućama, dok je dio privremeno smješten u 76 stambenih kontejnera u Gornjoj Dubravi. Uklanjanje opasnih dijelova građevina obavljala je Javna vatrogasna postrojba te DVD-i, a u organizaciji Civilne zaštite Grada Zagreba, u suradnji s Hrvatskom komorom inženjera građevinarstva, DIRH-om i Građevinskim fakultetom, timovi građevinskih stručnjaka – statičara volontera utvrdili su da je od 24.997 pregledanih zgrada 1.311 neupotrebljivo, 4.896 privremeno neupotrebljivo, a 18.790 upotrebljivo. U Krapinsko-zagorskoj županiji oštećeno je 409 zgrada, uglavnom obiteljskih kuća, od kojih je 28 je neupotrebljivo, a 53 privremeno neupotrebljivo. U Zagrebačkoj je županiji od 500 oštećenih, 11 zgrada raznih namjena značajno konstruktivno oštećeno. Procijenjeno je da ukupna izravna šteta potresa po EU pravilima iznosi više od 86 milijardi kuna, a razvidno je da će obnova biti dugotrajna, kompleksna i financijski izazovna.
Mediji i društvene mreže pokazali su kako do građana, u prvim danima nakon potresa, ali i kasnije,
nisu dolazile pravovremene i provjerene informacije o nadležnim tijelima i dostupnoj pomoći, a situaciju su dodatno komplicirale epidemiološke mjere i ograničenje kretanja. Javni prijepori oko
načina i financiranja obnove između Grada Zagreba i nadležnog Ministarstva te prigovori da neovisni
stručnjaci nisu dovoljno konzultirani pri donošenju odluka, produbili su nepovjerenje u institucije.
Hrvatski sabor raspušten je iako nije donio Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području
Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, što je učinjeno tek u rujnu,
nedugo nakon konstituiranja novog saziva.
Do donošenja posebnog zakona Grad i RH donosili su mjere kako bi se olakšao položaj stradalnika pa je tako Grad dijelio pomoć u građevinskom materijalu, a vlasnicima 139 kuća i 115 stanova oštećenih više od 30% odobrena je novčana pomoć do 50.000 kn za kupnju građevinskog materijala i/ili za građevinske radove. Vlasnici i zaštićeni najmoprimci teškog socijalnog statusa i zdravstvenog stanja, koji nisu vlasnici druge nekretnine, pozvani su na sklapanje ugovora o privremenom najmu gradskih stanova. Zaprimljeno je 64 zahtjeva, a do rujna su zbrinute 22 obitelji. Vlada je svibanjskim rebalansom Proračuna osigurala 141 milijun kuna za povrat troškova osobama koje su hitno sanirali nekretnine, u visini od 12.000 kuna po samostalnoj jedinici te 8.000 za trošak bojlera. Od 2.211 zahtjeva za dodjelom novčane pomoći usvojeno ih je 1.172 te je isplaćeno 26,9 milijuna kuna.
Donesena je i Odluka o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje vlasnika i zaštićenih najmoprimaca nekretnina koje su označene kao neuporabljive i nepodobne za stanovanje. Do listopada je isplaćeno 2.880.981,99 kuna za 662 građana. Najamnina za državne i gradske prostore s „crvenom“ naljepnicom se ne naplaćuje, a Grad je donio i odluku o oslobođenju od plaćanja režijskih troškova iz nadležnosti Zagrebačkog holdinga d.o.o. Privremeni smještaj prvotno je bio organiziran u Studenskom domu Cvjetno naselje, a od rujna je u Hostelu Arena Zagrebačkog holdinga. Odmah nakon potresa tim CZSS-a je upućen u Cvjetno naselje radi savjetodavne pomoći i priznavanja prava iz sustava socijalne skrbi te su odobrene 322 jednokratne naknade, a 41 osoba ostvarila je ZMN. U Cvjetnom naselju je od ožujka do rujna bilo smješteno 656 osoba (334 žene i 322 muškarca, među kojima i dvoje starijih od 90 i tri dvomjesečne bebe), od kojih je za 225 utvrđeno pravo na financiranje najamnine, no čak 281 ih to nije niti tražio. U Hostelu Arena je 190 osoba, među njima i 27 korisnika CZSS-a. Radi se o građanima čije nekretnine nisu neupotrebljive, nisu vlasnici ili zaštićeni najmoprimci, nisu imali prebivalište ili boravište na dan potresa u tim nekretninama ili su imali drugu useljivu nekretninu, ili nisu podnijeli zahtjev za sufinanciranjem najma. Osigurana su im tri obroka, prijevoz djece u vrtiće i škole, a svakodnevno su im na raspolaganju djelatnici različitih gradskih ureda.
Mediji i društvene mreže pokazali su kako nakon
potresa do građana nisu dolazile informacije o
nadležnim tijelima i dostupnoj pomoći, situaciju su
komplicirale epidemiološke mjere, a javni prijepori
oko financiranja obnove između Grada i Ministarstva
te prigovori kako nisu dovoljno konzultirani neovisni
stručnjaci, produbili su nepovjerenje u institucije.
Stradalnici su smješteni u pet državnih stanova, no nemamo informacije zbog čega se stanovi u naselju Borovje ne koriste za ovu svrhu, s obzirom da se radi o uređenim nekretninama koje su koristili službenici MUP-a za vrijeme predsjedanja RH Vijećem EU. Iako postoje iskustva o organiziranoj obnovi nakon poplava 2014., o čemu smo pisali u posebnom Izvješću pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ona u ovoj situaciji nisu dovoljna, jer je potres, osim obiteljskih kuća, oštetio povijesnu urbanu cjelinu Grada Zagreba. O modelima, izazovima, dobrim praksama i načinima obnove, osim političkih stranaka, stavove su iznosili i stručnjaci (arhitekti, urbanisti, povjesničari umjetnosti, pravnici i dr.), građani na društvenim mrežama, a u formalni postupak donošenja Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinskozagorske županije i Zagrebačke županije uključila se i pučka pravobraniteljica.
Dio primjedbi, poput uvažavanja socijalnog kriterija pri financiranju obnove, propisivanja omjera sufinanciranja ili odredbe o žurnosti postupaka obnove je prihvaćen, no one o pojednostavljenju procedure, pribavljanju dokumentacije iz javnih očevidnika po službenoj dužnosti, formiranju mobilnih timova za pomoć građanima pri predaji zahtjeva (što se kasnije pokazao kao velik problem) te uključivanju SDUOSZa u procese obnove, nisu prihvaćene, kao niti preporuka o povezivanju obnove od potresa i energetske obnove.
Zakon je napokon donesen u rujnu, uz konsenzus i podršku velikog dijela oporbe, a u listopadu je
donesen i Prvi program mjera. Tada smo ponovo ukazali na nužnost ravnoteže u određivanju
prioriteta, kako se ne bi najprije obnavljale samo zgrade od javnog interesa, nego i dio privatnih,
naročito domovi osoba koje pripadaju ranjivim skupinama, kao i potrebu lakšeg podnošenja zahtjeva
i prikupljanja dokumentacije po službenoj dužnosti.
U listopadu je osnovan Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije,
kao provedbeno tijelo s ulogom obavljanja stručnih i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada i praćenje provedbe programa mjera obnove. Iz Fonda solidarnosti za saniranje posljedica EU, osigurano je 683,7 milijuna eura, a u lipnju je Svjetska banka odobrila dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara.
Mnogi građani su u strahu od zime i daljnjeg propadanja nekretnina sami krenuli s popravcima, posebice dimnjaka, zbog čijih su oštećenja mnogi bili bez tople vode i grijanja, i u popravke su uložili značajna sredstva, kreditno se zadužili i povećali pričuvu, što bi dugoročno moglo promijeniti strukturu stanovništva Gornjeg i Donjeg Grada, naročito glede dobi i imovnog stanja. Naime, ove dijelove grada naseljava stanovništvo različite platežne moći – od starosjedilaca umirovljenika, zaštićenih najmoprimaca, do imućnih poduzetnika, što otežava postizanje dogovora o upravljanju suvlasničkom nekretninom, jer neki za ulaganja nemaju sredstava, a neki interesa.
Problem je i dugogodišnje neodržavanje mnogih nekretnina, od kojih su neke u državnom ili gradskom vlasništvu, velikom broju zaštićenih zgrada urbane jezgre te neriješenim imovinskopravnim odnosima, što će sve utjecati na dinamiku obnove te izgled i život tog dijela grada. Nakon prosinačkog potresa nastale su nove štete na brojnim objektima, a mnogi se roditelji boje za sigurnost djece u školama i na putu do njih. Sve su češći prigovori zbog sporosti – od raščišćavanja i uklanjanja dijelova zgrada do kompliciranosti, a potom i neizvjesnosti postupaka podnošenja zahtjeva za obnovom. Mnogi i dalje ne znaju što trebaju činiti i kako ostvariti prava, a nepovjerenje u institucije i sustav je veliko. Do 18. siječnja 2021. podnesena su 202 zahtjeva za ostvarivanje nekog zakonskog prava vezanog uz obnovu – za oslobođenje od troškova, uklanjanje zgrade i obiteljske kuće, obnovu zgrade i gradnju zamjenske kuće i sl. Stoga je nužno, što smo predlagali pri donošenju Zakona o obnovi, formirati mobilne timove djelatnika MPUGIDI i/ili Grada koji će građane na terenu besplatno upućivati o pravima te im pomoći pri sastavljanju prijava.
Preporuka:
1. Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Gradu Zagrebu, da žurno
formiraju mobilne timove koji će građane na terenu ili u prostorijama mjesne samouprave
upućivati o pravima iz Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba,
Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te im pomoći pri sastavljanju prijava.
Vezane teme iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020:
Stanovanje, energetsko siromaštvo i vodne usluge
Diskriminacija temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.
