Dinamika rješavanja prijava za stambeno zbrinjavanje godinama je jedan od najvećih problema u ovom području, a tijekom 2020. je dodatno usporena zbog lockdown-a i otežanih uvjeta rada nadležnih tijela. Koliko je to značajan problem ilustrira pritužba M.S. koja je prijavu za stambeno zbrinjavanje podnijela prije 10-ak godina i od tada se nalazi na listi prvenstva, no nezadovoljna sporošću rješavanja te sumnjajući u bodovanje, tražila je da ju se makne s liste.
Zakonodavnih inicijativa u području stambenog zbrinjavanja tijekom 2020. nije bilo, no sudjelovali
smo u e-savjetovanju povodom donošenja Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Tako smo između ostaloga, ukazali kako je nejasno zašto Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji se više desetljeća isključivo bavi obnovom i stambenim zbrinjavanjem te ima stručan kadar, nije u Stručnom savjetu za obnovu, a trebao bi biti uključen i u provedbu Zakona. Naime, upravna tijela županija i Grada Zagreba u prvom te SDUOSZ u drugom stupnju nadležni su za rješavanje stambenog zbrinjavanja, sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (ZSZPP), pa bi se osobama čiji su domovi stradali u potresu i koje to žele, mogao ponuditi i neki od modela stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima, nad čime nadležnost ima SDUOSZ.
O Zakonu o obnovi, kao i procesu obnove potresom stradalog područja Grada Zagreba, Krapinskozagorske i Zagrebačke županije, više pišemo u poglavlju o stanovanju, dok ćemo o obnovi i
stambenom zbrinjavanju stradalnika nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatski sabor
izvijestiti u Izvješću za 2021.
Tijekom 2020. trebalo se pristupiti izradi nove ili izmjeni Odluke o otkupu stanova u vlasništvu RH,
koja je značajna i za otkup stanova izvan područja posebne državne skrbi, odnosno potpomognutih
područja na kojima su bivši nositelji stanarskih prava ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje. Njome
bi se trebao pojednostaviti postupak otkupa stambenih jedinica u vlasništvu RH te iznaći način da
se, što je moguće više, u velikim gradovima snizi otkupna cijena stanova kako bi se bivšim nositeljima
validirali njihovi nekadašnji doprinosi u zajednički stambeni fond, kao što je to učinjeno pri otkupu
stanova tijekom 90-ih. Nositelj izrade trebalo je biti MPUGDI, ali se s donošenjem zastalo.
Nažalost, i dalje nije prihvaćen prijedlog da se čl. 6. st. 1. i 2. Pravilnika o darovanju građevnog
materijala, koji je po svojoj pravnoj prirodi procesni, kao i eventualne druge odredbe toga Pravilnika
ili drugog podzakonskog akta u kojima se nalaze, usklade s čl. 3. st. 1. ZUP-a, koji se primjenjuje u
postupanju u svim upravnim stvarima, a zakonom se pojedina pitanja mogu urediti drugačije. Kako
Pravilnik nema zakonsku snagu, njime se procesna pitanja ne mogu drugačije uređivati.
Međuresorna suradnja
Jedan od značajnijih instituta reguliran novim ZSZPP-om svakako je međuresorna suradnja, prema
kojem SDUOSZ s TDU i drugim javnopravnim tijelima utvrđuje potrebe i donosi prijedloge za
smještaj korisnika. Međusobna prava i obveze sudionika u provođenju Programa reguliraju se
sporazumima, a usklađuju s raspoloživim sredstvima. U suradnji s JLS, SDUOSZ donosi planove i
programe izgradnje ili sanacije stambenih jedinica na prethodno darovanom komunalno
opremljenom građevinskom zemljištu ili prenamjene objekata koji nisu u funkciji. Prvi takav
sporazum sklopljen je u lipnju između SDUOSZ-a i Grada Drniša. Njime se Drniš obvezao prenijeti
u vlasništvo RH građevinsko zemljište s osiguranom komunalnom infrastrukturom na kojem će
SDUOSZ izgraditi višestambeni objekt za korisnike s liste prvenstva, a utvrdit će se i potrebe i obveze
za stambenim zbrinjavanjem deficitarnih kadrova u Drnišu.
Primjer dobre suradnje vidljiv je i na primjeru V.P., jednog od hrvatskih branitelja kojima je 2010.
izdana suglasnost za stambeno zbrinjavanje po modelu darovanja građevinskog zemljišta u
državnom vlasništvu na području Grada Cavtata i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće.
Međutim, suglasnosti već u trenutku izdavanja nisu bile provedive, jer su izdane za čestice u
vlasništvu Općine Konavle. Stoga je bilo potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose, a kako SDUOSZ
na tom području nije raspolagao stambenim jedinicama, u suradnji SDUOSZ-a i Općine Konavle
vlasništvo treba prenijeti na RH, što je preduvjet kako bi se moglo započeti s gradnjom objekta za
rješavanje stambenog pitanja V.P. i ostalih branitelja. Ovakva suradnja i sporazumi doprinose bržem
rješavanju stambenog pitanja korisnika na područjima gdje SDUOSZ nema stambenih jedinica, kao
i privlačenju deficitarnih kadrova u pojedinim JLS-ima, pa bilo bi dobro da ih je što više.
Tijek stambenog zbrinjavanja i poteškoće prilikom ostvarivanja prava
Prema podatcima SDUOSZ-a, početkom 2020. bilo je ukupno 7.690 prijava po svim modelima
stambenog zbrinjavanja iz ZSZPP-a, dok ih je početkom 2019. bilo 7.199. Tijekom 2020. riješeno je
534 predmeta, 50 manje nego 2019. Kao i prethodnih godina, dinamika rješavanja uvjetovana je
diskrepancijom između broja prijava i broja raspoloživih stambenih jedinica te iznosom financijskih
sredstava osiguranih za stambeno zbrinjavanje.
Iako je prema podatcima SDUOSZ-a plan donošenja rješenja po svim modelima stambenog
zbrinjavanja ispunjen sa 70,73%, jer ih je od planiranih 755, doneseno 534, prava slika se dobiva tek
usporedbom broja prenesenih predmeta iz ranijih godina i novih prijava, s brojem riješenih
predmeta. Najviše prijava za stambeno zbrinjavanje (3.134), bilo je po modelu darovanja građevnog
materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće u vlasništvu
korisnika (model E), a riješeno ih je samo 340 ili 10,85%. Slijedi davanje u najam stana u državnom
vlasništvu (model C) s 2.622 prijave, kojih je riješeno 168 ili 6,41%. Potom najam obiteljske kuće u
državnom vlasništvu (model A), za koji je bilo zainteresirano 925 podnositelja, a doneseno je svega
dva rješenja ili 0,22%. Prema modelu D, odnosno za darovanje građevinskog zemljišta u državnom
vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće, podneseno je 309 prijava, a donesena
su također samo dva rješenja ili 0,65%. Najmanje podnesenih prijava je bilo po modelu B, za
stambeno zbrinjavanje darovanjem neuseljive obiteljske kuće u državnom vlasništvu i građevnog
materijala za njezinu obnovu ili rekonstrukciju, kojih je bilo 266, a riješeno ih je 22 ili 8,27%. Dakle,
po svim modelima stambenog zbrinjavanja, od 7.690 prijava, riješeno je samo 534, što znači da je
udio riješenih 6,94%. Slijedom toga, Vlada bi za korisnike koji se zbrinjavaju kroz liste prvenstva
trebala osigurati dodatna sredstva i stambene jedinice, a SDUOSZ ubrzati postupak rješavanja.
Ponešto je usporena je i dinamika rješavanja predmeta korisnika koji se stambeno zbrinjavaju
sukladno Uredbi o utvrđivanju statusa bivših nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji te
uvjetima i postupku njihovog stambenog zbrinjavanja (Uredba). Naime, početkom 2019. bilo je 290
neriješenih predmeta, dok ih je krajem godine ostalo svega 69, što je smanjenje od 76,21%.
Početkom 2020. nije bilo novih predmeta, a od prenesenih iz prethodne godine, riješeno ih je svega
devet, što je smanjenje od 13,04%. Međutim, veći je problem bivših nositelja stanarskog prava, koji
nakon donošenja rješenja o priznanju prava na stambeno zbrinjavanje ponegdje na dodjelu stambenih objekata čekaju godinama.
I tijekom 2020. zaprimili smo više pritužbi bivših nositelja stanarskog prava kojima je pravomoćnim i izvršnim rješenjima priznato pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana u državnom
vlasništvu na području primorskih županija, koji se nisu mogli provesti. SDUOSZ se opravdava time što je u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama proveo Javni natječaj za kupnju stambenih jedinica sukladno planu potreba, no da ne može utjecati na odaziv pri njihovoj kupnji.
Dodatno je zbog epidemije postupak nakon javnog poziva za prikupljanje ponuda te obilazak stambenih jedinica bio privremeno onemogućen, zbog čega je dodatno produljen. Tako su korisnici, ne svojom krivnjom, dovedeni u neizvjesnu situaciju, a pravomoćna i izvršna rješenja kojima im je priznato pravo ostaju „mrtvo slovo na papiru“. Slijedom toga, u Izvješćima za 2018. i 2019. preporučili smo SDUOSZ-u da im ponudi mogućnost ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje na drugim dijelovima potpomognutih područja ili izvan njih, odnosno po drugom modelu stambenog zbrinjavanja. Iako je prihvaćena i provedena u nekoliko slučajeva, s obzirom na veći broj pritužbi trebalo bi nastaviti s njenom provedbom.
Građani su nam se i tijekom 2020. prituživali na otpis potraživanja temeljem neplaćenih iznosa dužne
najamnine, pri čemu se mahom radi o starijim osobama s malim ili gotovo nikakvim prihodima, koji
nisu u stanju podmirivati svoje financijske obveze. Stoga je pozitivna inicijativa SDUOSZ-a da se,
sukladno Odluci o otpisu potraživanja s naslova najma stambenih jedinica u vlasništvu RH, takva
potraživanja otpišu. Međutim, otpisivana su samo ona starija od tri godine koja su, sukladno ZOOu, ionako zastarjela, dok je traženo da se retroaktivno podmire potraživanja unutar zastarnog roka,
čime je uvjetovano sklapanje ugovora o najmu. To je u suprotnosti i s Pravilnikom o najmu stambenih
jedinica, prema kojem najmoprimcu teče obveza od datuma sklapanja ugovora o najmu, bez obzira
od kada se stranka nalazi u stambenom objektu. Osim toga, dosadašnja pogrešna praksa SDUOSZa i njegovih pravnih prednika glede nesklapanja ugovora sa svim korisnicima stambenog zbrinjavanja prije ulaska u posjed, što je pravni temelj za naplatu najamnine, ne bi smjela ići na štetu korisnika. Stoga smo u Izvješću za 2019. preporučili SDUOSZ-u da provodi otpis potraživanja najma stambenih jedinica u vlasništvu RH bez uvjetovanja retroaktivnog podmirenja najamnine za razdoblje od 1. listopada 2014. do sklapanja ugovora o najmu, što ponavljamo.
Tijekom 2020. SDUOSZ je putem Područnih ureda proveo 4.792 terenske kontrole zakonitosti korištenja stambenih jedinica te je izdano 98 ili 2,05% opomena za korisnike kod kojih je utvrđena nepravilnost zbog nezakonitog korištenja. Tijekom 2019. je u 7.242 terenske kontrole izdano 268 ili 3,7% opomena, što je manje nego u 2018. Međutim, prema nama dostupnim informacijama neke se korisnike, a napose pripadnike srpske nacionalne manjine, više puta godišnje kontrolira, što im stvara nelagodu te ih se nepotrebno ograničava u ustavom zajamčenoj slobodi kretanja.
SDUOSZ još nije prihvatio preporuku da predloži dopunu ZSZPP-a kojom bi se omogućilo podnošenje prigovora na ocjenu Povjerenstva za procjenu stanja stambenih jedinica, kako je to bilo propisano prethodnim Zakonom o područjima posebne državne skrbi. Kako smo tijekom 2020. zaprimili nekoliko pritužbi da stambena jedinica već u trenutku useljenja nije bila useljiva te radi pravne sigurnosti mahom pravno neukih stranaka, i u ZSZPP-u je trebalo ostaviti odredbu o mogućnosti izjavljivanja prigovora, što ne bi bitno utjecalo na efikasnost postupanja, no povećalo bi mogućnost utvrđivanja svih činjenica i okolnosti značajnih za rješavanje.
Regionalni program stambenog zbrinjavanja
Tijekom 2020. nastavljeno je s projektom Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja (RHP) u
okviru kojeg je u RH do sada odobreno devet potprojekata kao i financijska potpora za sufinanciranje
operativnih troškova provedbene strukture za koje je osigurano 17.123.136 eura bespovratnih
sredstava. Njima je do kraja godine zbrinuto 322 obitelji koje ispunjavaju kriterije socijalne ranjivosti,
a planira ih se zbrinuti još 88. Dodatno, nastavljeni su radovi na potprojektu HR6 (Obnova,
rekonstrukcija i izgradnja 62 obiteljske kuće), čiji se dovršetak očekuje do travnja 2021. Na
potprojektu HR7 (Izgradnja višestambene zgrade u Vukovaru) započeti radovi su zbog financijskih
poteškoća izvođača zaustavljeni te je u tijeku postupak javne nabave za izbor novog izvođača, a
dovršetak se očekuje u travnju 2021. Za potprojekt HR8 (Obnova, rekonstrukcija ili izgradnja 25
obiteljskih kuća) te HR9 (Kupnja do 38 stanova) tijekom 2020. ugovorene su usluge izrade uputa o
načinu sanacije i nadzor na izradom uputa te je izabrano svih 25 korisnika, a dovršetak se planira u
studenom 2021. Potprojektom HR9 (Kupnja do 38 stanova) kojim se osigurava trajno stambeno
zbrinjavanje 38 najugroženijih obitelji bivših nositelja stanarskog prava i osoba koje se još nalaze u
organiziranom smještaju, javni poziv za kupnju stanova objavljen je u kolovozu, a planirani dovršetak
očekuje se u rujnu 2021.
Preporuke:
76. Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da predloži Vladi da se prilikom slijedećih izmjena i dopuna Zakona o obnovi zgrada oštećenih na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje uključi u sastav Stručnog savjeta za obnovu;
77. Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da predloži Vladi izradu i
donošenje nove Odluke ili izmjenu postojeće, kojom će se pojednostaviti postupak otkupa
stambenih jedinica u vlasništvu RH, osobito za bivše nositelje stanarskog prava;
78. Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, da Pravilnik o darovanju
građevnog materijala uskladi s čl. 3. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku;
79. Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, da s jedinicama lokalne
samouprave inicira sklapanje sporazuma o međusobnim pravima i obvezama u provedbi
programa međuresorne suradnje, napose s onima u kojima bivši nositelji stanarskog prava dugo čekaju dodjelu stambenog objekta;
80. Vladi RH, da osigura dodatna sredstva i stambene jedinice za korisnike koji se zbrinjavaju kroz liste prvenstva;
81. Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, da se na područjima gdje postoje problemi u provedbi rješenja o pravu na stambeno zbrinjavanje po modelu davanja u najam stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu, korisnicima ponudi mogućnost ostvarivanja prava na drugim dijelovima potpomognutih područja ili izvan njih, odnosno po drugom modelu stambenog zbrinjavanja;
82. Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, da provodi otpis potraživanja najma stambenih jedinica u vlasništvu RH, bez uvjetovanja da se retroaktivno podmiri najamnina za razdoblje od 1. listopada 2014. do sklapanja Ugovora o najmu stana;
83. Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, da Vladi predloži izmjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, kojima će se propisati mogućnost podnošenja prigovora na ocjenu Povjerenstva za procjenu stanja stambenih jedinica, kako je bilo propisano Zakonom o područjima posebne državne skrbi.
Vezane teme iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020:
Stanovanje, energetsko siromaštvo i vodne usluge
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.
