*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. O problemima vezanima uz stanovanje možete doznati više i u poglavljima “Stambeno zbrinjavanje”, “Graditeljstvo”, “Socijalna skrb”, “Potresi”, “Umirovljenici i starije osobe” i “Diskriminacija temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla”.
Godinama ukazujemo kako stambena politika primarno orijentirana na kupnju nekretnina najviše pogađa nezaposlene i radnike u nestalnim oblicima rada, odnosno sve kreditno nesposobne. Mreža
mladih Hrvatske ukazuje da zbog teškoća s pronalaskom stanova za dugoročni najam mladi prosječno do 31. godine žive s roditeljima. Problema imaju i studenti, 31% ih je zbog manjka organiziranog
studenskog smještaja u podstanarstvu, potom socijalno ugroženi građani, zaštićeni najmoprimci,
hrvatski branitelji, bivši nositelji stanarskih prava te stradalnici u potresima. Financijski prihvatljivog i
dugotrajnog najma u javnim, uređenim stanovima nema za sve zainteresirane i potrebite. Zbog siromaštva dio građana živi u bespravno sagrađenim, lošim i nesigurnim objektima. Preporuka iz
Izvješća za 2019. o donošenju stambene strategije još nije uvažena, no ohrabruju informacije MPUGDI
o dovršenoj analizi stambenog fonda kao jednoj od aktivnosti u njezinoj izradi.
2020. su obilježili zagrebački i petrinjski potresi, u kojima su znatno ili do neuporabljivosti oštećeni brojni stambeni, javni i gospodarski objekti te infrastruktura, o čemu pišemo u posebnom poglavlju, a kuće su stradale i u poplavama u Kokorićima pored Vrgorca.
Društvo i društvene odnose dugotrajno će obilježiti i epidemija COVID 19. Nepoznati virus rapidno je i
drastično promijenio suvremeni način života, pokazavši koliko je krov nad glavom nužan za očuvanje
vlastitog zdravlja, ali i dobrobiti drugih, jer je mogućnost izoliranja u stanu i socijalno distanciranje, uz
održavanje osobne higijene, prva linija obrane od infekcije. Pozivi i preporuke da se „ostane doma“,
poštivanje epidemioloških mjera samoizolacije i izolacije, obrazovanje i rad od kuće su nemogući bez
fizičkog prostora ili ako je on neuvjetan, bez energenata ili pristupa zdravstveno ispravnoj vodi. Na
probleme koje ova kriza uzrokuje u području stanovanja ukazao je i UN povjerenik za stanovanje,
pozvavši države da zaustave deložacije, razmotre ograničavanje visina stanarina i subvencije malim
stanodavcima i stanarima kako bi se osiguralo da zdravstvena kriza ne postane i stambena kriza. U tom kontekstu pohvalno je donošenje propisa o odgodi ovrhe na nekretnini u studenome 2020., o čemu više pišemo u poglavlju o ovrhama. JLS se na različite načine suočavaju s posljedicama epidemije pa je Grad Dubrovnik tijekom travnja, svibnja i lipnja izdvojio 781.500 kuna za sufinanciranje najamnine podstanarskim obiteljima čiji su članovi ostali bez posla, jer značajan dio građana živi od turizma koji je u ovoj krizi pretrpio velike gubitke. Iz Grada Splita navode kako u izvještajnom razdoblju nisu nikoga deložirali iz gradskih stanova. I u Gradu Zagrebu su u 12 slučajeva odgodili iseljenje zbog teške materijale situacije, ali ne i u slučaju pritužiteljice, nezaposlene majke malodobnog djeteta. Legitimno je da vlasnik brine o vlasništvu, no zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih epidemijom i potresom smatrali smo da treba posebno odvagati interes osobe kojoj prijeti gubitak doma s ciljem koji se iseljenjem želi postići, pa smo predložili odgodu. Ukoliko bi se epidemiološka situacija dodatno pogoršala i mjere postrožile, pronalaženje posla i novog stana pritužiteljici i njezinoj obitelji bilo bi otežano, no naš prijedlog nije uvažen.
Nepoznati virus rapidno je i drastično promijenio suvremeni način života, pokazavši koliko je krov
nad glavom nužan za očuvanje vlastitog zdravlja, ali i dobrobiti drugih, jer je mogućnost izoliranja u stanu i socijalno distanciranje, uz održavanje
osobne higijene, prva linija obrane od infekcije.
Građani se i dalje pritužuju na dugotrajnost postupanja u raspolaganju s državnom imovinom. Lani je
u tom području otvoreno 20.218, a riješeno je 3.677 predmeta. Riječ je o kompliciranim pravnim poslovima o čijem dovršetku ovisi i postupanje drugih javnopravnih tijela, a uvjeti rada u okolnostima epidemije dodatno su usporili procese. MPUGDI i Državne nekretnine d.o.o. upravljaju s 6.591 stanom u vlasništvu RH, uglavnom starim i derutnim prostorima. Praznih je 1.108, u 1.044 su bespravni stanari, a zbog posebnih okolnosti zastalo se s iseljenjima. U potresu je oštećeno 1.179 državnih stanova, a šteta se procjenjuje na 126.100.523,62 kuna. 2020. su prodana 104 stana, a novih natječaja za najam nije bilo. Zaštićena najamnina iznosila je od 2,7 do 3 kune po m2, slobodno ugovorena od 5,4 do 6 kuna, a za bespravne stanare 15 kuna po m2. Ekonomski najam je od 34 pa do 68 kuna po m2. Od prosinca 2001. i stupanja na snagu Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, diljem RH izgrađena su 8.322 POS stana. Prodajne cijene su od 905,33 do 1.350 eur/m2, a visina najma od 17-25 kn/m2, ovisno o troškovima gradnje. Iako je 2020. bila izazovna za gospodarstvo ipak je započeta izgradnja 126 stanova i to u Biogradu na Moru, Visu, Kraljevici, Cestici, Lovranu i Belišću.
Od 2017. do 2020. subvencioniranjem stambenog kreditiranja 17.521 obitelj osigurala je dom, a prema APN zabilježen je blagi rast cijena nekretnina te pad kamata na stambene kredite za 1,5%. Tijekom 2020. odobren je 8.141 zahtjev, a zaprimili smo i prve pritužbe na odbijanje zahtjeva zbog dobi. Pučka pravobraniteljica nema ovlasti tumačenja propisa, no zakonski opis iz čl. 7. Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koji glasi: „subvencioniranje kredita koji građanin uzima od kreditne institucije za kupnju stana … odobrava se građaninu… koji u trenutku podnošenja zahtjeva kreditnoj instituciji nije stariji od 45 godina“ doista može izazvati dvojbu oko toga tko je stariji od 45 godina – samo netko tko je navršio punih 46 ili netko tko je tek napunio 45 godina. Po MPUGDI dob se iskazuje u danima, mjesecima i godinama, dok pritužiteljice broje samo pune godine. Postoje zakoni u kojima se dani propisuju kao razdoblje trajanja nekog prava i povezani su s dobi, primjerice – obvezni roditeljski dopust koristi se 70 dana nakon rođenja djeteta. Slično je i u pogledu mjeseci, pa se tako prijevremena starosna mirovina za žene stječe kad osiguranica u 2020. navrši 57 godina i šest mjeseci života. U oba slučaja je jasno propisano na koju se dob norma odnosi, pa bi radi pravne sigurnosti korisno bilo isto učiniti i u pogledu dobi za subvencioniranje, jer ne samo da se radi o uvjetu čijim ispunjenjem se pristupa javnim sredstvima, već i zbog izbjegavanja konkretnih posljedica i štete od gubitka kapare, kako je u jednom slučaju navedeno.
Zakonom o najmu stanova u studenome 1996. stanarsko pravo zamijenjeno je ugovornim najmom, ali uz propisivanje posebnog položaja najmoprimaca, bivših nositelja stanarskog prava na privatnim stanovima i njihove zaštite u pogledu visine najamnine, mogućnosti iseljenja i sl. Vlasnici su tvrdili da im se ograničava vlasništvo, što je potvrđeno odlukom ESLJP Statileo protiv Hrvatske iz 2014. Zaštićeni najmoprimci ukazivali su na nejednak položaj u odnosu na bivše nositelje stanarskog prava na stanovima u društvenom vlasništvu, koji su ih mogli otkupljivati pod povoljnijim uvjetima. Veliki broj zaštićenih najmoprimaca nije ni pokušavao na drugi način riješiti stambeno pitanje jer te stanove smatraju svojim domovima. Prema podatcima DZS-a, 3.726 je kućanstava zaštićenih najmoprimaca, odnosno 8.953 osobe, od čega u 19 stanova žive hrvatski branitelji, u 75 najmoprimci na stalnoj socijalnoj pomoći, a često se radi i o osobama starije životne dobi. Ustavi sud je ovaj Zakon ocjenjivao više od deset puta, a brojni prigovori obaju strana razmatrani su i pred ESLJP.
Novac od prodaje društvenih stanova trebalo je iskoristiti i za rješavanje stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca. Kako se to nije dogodilo, država mora preuzeti odgovornost rješavanja ovog problema.
Tijekom 2018. u postupku izvršenja presude Statileo donesene su izmjene i dopune Zakona o najmu, koje su trebale riješiti strukturne probleme postupnim povećanjem zaštićene najamnine, vremenskim određenjem prestanka zaštićenog najma, mjerama za olakšanje rješavanja stambenog pitanja zaštićenih najmoprimcima (prednosti pri najmu ili kupnji POS stanova, stanova u vlasništvu JLP(R)S ili RH, pri subvencioniranju kredita i dr.) no njih je Ustavni sud Odlukom U-I-3242/2018 iz rujna 2020. ukinuo. Po Ustavnom sudu mjere su sposobne osigurati vladavinu prava, pružiti sigurnost i u određenoj mjeri “amortizirati” učinke postupne eliminacije zaštićenog najma iz pravnog poretka, no gledano iz položaja zaštićenih najmoprimaca one nisu razmjerne, jer najmoprimci moraju u potpunosti snositi financijski teret iseljenja iz dosadašnjeg doma, kao i osiguravanja novog smještaja. Ipak, nekoliko sudaca u izdvojenim mišljenima istaknulo je da ovo nije privatnopravni spor niti su stranke u njemu dobrovoljno. Ukoliko se u obzir uzme da se novac od prodaje društvenih stanova trebao iskoristiti za rješavanja ovog pitanja i stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca, što se nije dogodilo, jasno je da država na sebe mora preuzeti odgovornost. Prema Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti MPUGDI upućivanje novog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o najmu stanova u zakonodavni postupak planira se u II. tromjesečju 2021.
U području socijalnog stanovanja tijekom 2020. nije bilo promjena u odnosu na prethodno razdoblje. nadalje neki veliki gradovi ne provode obvezu propisanu ZSS-om da shodno financijskim mogućnostima korisnicima ZMN-a osiguraju socijalne stanove, nego ih pod kriterijem socijalnih uvjeta uvrštavaju u odluke o najmu stanova. Dodjela gradskih stanova ovisi o raspoloživim stambenim jedinicama, kojih nema dovoljno. Iz prigovora građana proizlazi da gradovi ne provjeravaju ispunjavaju li i dalje postojeći korisnici uvjete za produljenje ugovora o najmu stana, ili bi se stanovi mogli dodijeliti obiteljima koji žive u težim socioekonomskim prilikama. Također, neke JLS ne izvršavaju obveze iz ZSSa glede naknade za troškove stanovanja na koju imaju pravo svi korisnici ZMN-a. Troškovi stanovanja često čine znatan udio raspoloživog dohotka kućanstva, pa se često i navode kao jedan od ključnih čimbenika koji opterećuju kućanstva s niskim prihodima.
Udio stanovništva EU-27 koji je 2019. bio izložen riziku od siromaštva iznosio je 16,5% prije odbijanja
troškova stanovanja, a 30,4% nakon odbitka tih troškova, što znači da je dvostruko više građana
izloženo riziku od siromaštva nakon uzimanja u obzir troškova stanovanja. Istovremeno, prema
podatcima DZS-a, 15,7% osoba žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih
poteškoća kasnila s plaćanjem obveza najamnine, računa za režije i sl. O svemu tome treba voditi
računa prilikom izrade novih propisa kojima će se regulirati pitanje socijalnog stanovanja.
Nažalost, kao što smo ranije isticali, u RH ne postoji opći propis, već se pitanja stanovanja, odnosno
stambenog zbrinjavanja različitih kategorija građana ili socijalnog stanovanja, primjerice beskućnika,
socijalno ugroženih, azilanata, žrtava obiteljskog nasilja i drugih ranjivih skupina, razrađuju posebnim
propisima, ponekad i u više njih, što otežava sveobuhvatno sagledavanje problema. Mirno i dostojanstveno stanovanje ovisi o kvaliteti objekta, ali i o prostornom položaju i urbanističkom
planiranju cjeline, infrastrukturi, prometnoj povezanosti i dostupnosti različitih usluga. Tako i dalje
zaprimamo pritužbe zbog držanja domaćih životinja u gradovima, pa i u Zagrebu. Područja i rokovi za
držanje domaćih životinja godinama su produžavani odlukom gradonačelnika, no prema informacijama iz gradske uprave, od 1. siječnja 2021. farme se moraju zatvoriti. Za to su osigurane državne potpore u iznosu od 1.353.100 kuna, no interes za njih je bio slab iako je bilo više natječaja. S 11 farmi sklopljeni su ugovori, a dio onih koji drže životinje nisu ni registrirani kao poljoprivredna gospodarstva.
Zaprimali smo pritužbe i zbog neodržavanja nerazvrstanih cesta i javne rasvjete, što je nekim JLS
otežano zbog manjka financija i veličine teritorija. I protekle je godine MPUGDI osiguralo sredstva za
ujednačavanje komunalnog standarda u ukupnom iznosu od 120.294.844,90 kuna, što su neki, poput
Belog Manastira, iskoristili za izgradnju javne rasvjete, ili Općine Desinić za održavanje nerazvrstanih
cesta. Tijekom 2020. su iznadprosječne količine oborina u kratkom vremenu, potkapacitirani sustav
odvodnje i kanalizacije, odnosno neodržavanje oborinske infrastrukture doveli do plavljenja prometnica te podrumskih i prizemnih objekata pričinivši značajnu materijalnu štetu u dijelovima Zagreba, Lepoglave i drugih gradova, ukazujući kako mnogi javni, ali i individualni sustavi, nisu zadovoljavajuće rješenje za nove klimatske izazove. Građenje i održavanje komunalne infrastrukture financira se iz komunalnog doprinosa i naknade, cijene komunalne usluge i drugih izvora. Mnoge JLS, poput Karlovca, Šibenika i Zagreba, kao mjeru borbe protiv posljedica epidemije privremeno su obustavile plaćanje komunalne naknade, parkiranja, zakupa poslovnih prostora i sl., no tek će se vidjeti hoće li se i kako te odluke dugoročno odraziti na komunalno gospodarstvo. Epidemija je utjecala i na javni prijevoz koji se odvija sa smanjenom učestalošću polazaka i ograničenjem maksimalnog broja putnika.
Iako manje no prije, stižu nam pritužbe na obračun javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, a građani se pritužuju i DIRH-u. Čeka se odluka Ustavnog suda o Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom, no neovisno o tome, na javnoj je raspravi u prosincu bio Nacrt prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom, na koji je uloženo gotovo 600 primjedbi.
Energetsko siromaštvo
Podatci DZS-a za 2019. ukazuju da 6,6% kućanstava nije u mogućnosti priuštiti si adekvatno grijanje u
najhladnijim mjesecima, a pomoć iz sustava socijalne skrbi dobivaju samo najsiromašniji. Za subvencioniranje troškova električne energije 2020. je iz Državnog proračuna izdvojeno 99.560.426,54
kuna korisnicima i članovima kućanstava korisnika ZMN-a i osobne invalidnine, dok su županije izdvojile 28.023.374,45 kuna za troškove ogrjeva.
Hrvatska, kao i mnoge članice EU, nema definiciju energetskog siromaštva, a nije ispunjena ni naša
preporuka o proširenju kriterija za stjecanje statusa ugroženog kupca energije uvođenjem tog prava i
za plin i toplinsku energiju, iako je bilo takvih najava. Same potpore, iako dobrodošle, nisu rješenje jer
adresiraju posljedicu, a ne problem, pa sustavno treba raditi na podizanju energetske učinkovitosti
objekata. Pojedinačni slučajevi ekstremnog energetskog siromaštva mahom starijeg stanovništva
ruralnih područja i dalje se najčešće rješavaju solidarnim akcijama građana i OCD-a, pa je tako šest
kućanstava uz pomoć Zelene akcije i inicijative Ljudi za ljude na području Sisačko-moslavačke županije
dobilo solarne sustave. Ovakve su akcije pokazatelj i dubokog nepovjerenja u institucije, no kada su
medijski popraćene dovode od osvještavanja problema u široj javnosti.
Pojedinačni slučajevi ekstremnog energetskog siromaštva mahom starijeg stanovništva ruralnih područja i dalje se najčešće rješavaju solidarnim akcijama građana i OCD-a, pa je tako šest kućanstava uz pomoć Zelene akcije i inicijative Ljudi za ljude na području Sisačkomoslavačke županije dobilo solarne sustave.
Institucionalni napredak u suzbijanju energetskog siromaštva je provođenje Programa energetske obnove obiteljskih kuća. FZOE je u 2020. osigurao 211 milijuna kuna za sufinanciranje 60% troškova energetske obnove obiteljskih kuća neovisno o materijalnom statusu vlasnika i 32 milijuna kuna
za stopostotno sufinanciranje građanima u opasnosti od energetskog siromaštva, koje predlaže CZSS.
Interes je bio velik, a prijaviti se moglo samo elektroničkim putem, što je izazvalo brojne probleme, poput slabog signala na ruralnim područjima, ali i pravne dvojbe jer propisi elektroničku prijavu reguliraju kao mogućnost (pri čemu se primjenjuju posebna pravila), a ne kao isključiv način podnošenja zahtjeva, zbog čega je upravna inspekcija, temeljem naših obavijesti, najavila nadzor nad radom FZOE. Zaprimanje prijava zaustavljeno je nakon što je ukupan iznos zatraženih sredstava premašio raspoloživa sredstva automatskom blokadom programa, a ne zbog pada sustava kako se tvrdilo (sukladno očitovanju trgovačkog društva koje održava aplikaciju za prijavu, poslužitelji su radili s 39% kapaciteta), pa su krenuli napisi o korupciji i pogodovanju, uz pitanje je li ova metoda raspodjele sredstava najprikladnija. Model je preuzet po uzoru na projekte koji se sufinanciraju EU sredstvima i koji je u kontekstu nužne digitalizacije i standardizacije uprave te epidemije potreban, no kao takav mora biti i jasno reguliran. Postojala je mogućnost da prijavu podnesu energetski certifikatori ili druge osobe u ime korisnika, no upitno je koliko se za to znalo, iako se na web stranicama FZOE mogu pronaći relevantne informacije. Nadalje, kako se radi o raspodjeli javnih sredstava trebao bi postojati učinkovit i neovisan nadzor nad postupkom, što nije slučaj, jer se Upravni sud u Zagrebu Odlukom Usl-3770/15-10 iz rujna 2018. u ovim slučajevima proglasio nenadležnim, pojašnjavajući kako se ne radi o upravnom postupku i upravnom aktu, već o aktu raspolaganja/poslovanja. Inače, aktima raspolaganja/poslovanja država raspolaže svojom imovinom (poput poljoprivrednog zemljišta, šuma, davanja investicijskih potpora, subvencioniranje stambenih kredita), ali protiv njih nije propisana sudska zaštita, na što ukazuje Ustavni sud Odlukom U-III 2042/2013. Zbog uloženih značajnih sredstava za dokumentaciju onima koji se nisu uspjeli prijaviti na javni poziv, ovo je iskustvo bilo stresno i demotivirajuće, a FZOE najavljuje nove natječaje.
I JLS-i rade na suzbijanju energetskog siromaštva, pa su Varaždin i Koprivnica s HEP-om aplicirali na EU projekt iz Programa Horizon 2020 usmjeren na smanjenje energetskog siromaštva, dok Rijeka osim naknade troškova plina, električne i toplinske energije, korisnicima ZMN-a osigurava nabavu kućanskih uređaja. Zagreb podmiruju troškove stanovanja za 2.134 obitelji i samaca, a s udrugom DOOR je 102 kućanstva opremljeno energetskim paketima (štednim žaruljama, brtvenim trakama za izoliranje prozora i vrata, reflektirajućim folijama za radijatore i sl.).
HERA je donošenjem Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom provela preporuku iz Izvješća za 2017. pa će opskrbljivač kod prvih poteškoća u podmirenju računa
izravno pristupati kupcu te mu na jasan i
jednostavan način pružiti individualizirani
savjet i pomoć za podmirenje računa te
postizanje optimalne potrošnje energije.
Da se protekle godine povećala potrošnja energenata za kategoriju kućanstva zbog epidemioloških mjera i duljeg i češćeg boravka u kući, vrlo je izgledno, no za konkretnije podatke treba opsežnija analiza. Iz HEP-a navode kako je u 2020. zbog duga privremeno obustavljena struja na 27.500 mjernih mjesta (kojih je nešto više od dva milijuna), kao i da minimalna cijena priključenja kućanstva na mrežu i dalje iznosi 6.210 kuna bez PDV-a. HEP Plin ističe kako u pravilu ne obustavljaju opskrbu u sezoni grijanja, ali su to, nakon višekratnih opomena, učinili kod 1% kupaca (višegodišnji prosjek je 2%). Ukazuju i da je pad cijena plina na međunarodnim burzama utjecao na pad cijena za kućanstvo. Prema podatcima HEP Toplinarstva cijene toplinske energije nisu rasle od 2014., a isporuka je obustavljena na pet od 123.000 mjesta. I DIRH je zaprimao predstavke na javne usluge – 18 na distribuciju električne energije i 9 na distribuciju prirodnog plina.
HERA je donošenjem Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom provela
preporuku iz Izvješća za 2017. pa će opskrbljivač kod prvih poteškoća u podmirenju računa izravno
pristupati kupcu te mu na jasan i jednostavan način pružiti individualizirani savjet i pomoć za podmirenje računa te postizanje optimalne potrošnje energije.
Kako si gotovo 34 milijuna Europljana ne može priuštiti grijanje, EK je u listopadu 2020. objavila
strategiju “Val obnove”, čiji je cilj, između ostalih, povećanje energetske učinkovitosti, rješavanje
problema energetskog siromaštva i energetski najneučinkovitijih zgrada te obnova javnih zgrada poput škola, bolnica i javne uprave. Pozitivni pomaci vide se i u RH jer je u prosincu Vlada donijela Odluku o donošenju Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050., kojom se postavljaju dugoročni ciljevi za obnovu nacionalnog fonda zgrada i daje procjena potrebnih ulaganja, između ostalog i za smanjenje energetskog siromaštva.
Vodne usluge
Pritužbe ukazuju da usprkos 94% mogućnosti priključenja na sustave vodoopskrbe, dijelu stanovništva vodne usluge i zdravstveno ispravna voda za ljudsku potrošnju (naročito putem javnih građevina) nisu dostupne iz raznih razloga, od toga da zbog veličine i izoliranosti teritorija infrastruktura ne dosiže do svih zaselaka ili je pak zastarjela. Tako se dio stanovništva Gračaca još snabdijeva vodom iz lokalnog vodovoda građenog za vrijeme Austro-Ugarske, a problemi su i u Benkovcu, Pokupskoj Slatini, dijelu Gospića i Velebitskog primorja, na dijelu Dugog otoka i drugdje. Kako je uglavnom riječ o manjim JLS i/ili područjima od posebne državne skrbi te o javnim isporučiteljima vodnih usluga (JIVU) kojima nedostaje financijskih i kadrovskih kapaciteta za rješavanje problema, s nestrpljenjem se očekuje nastavak reforme vodnog sektora, okrupnjavanje JIVU i preuzimanja lokalnih vodovoda, čime bi zdravstveno ispravna voda postala dostupna i u ruralnim sredinama. Preduvjet za to je donošenje Uredbe o uslužnim područjima, čiji je nacrt još u prosincu 2019. upućen Vladi na mišljenje. Prema informacijama iz HZJZ, voda u javnim sustavima nije rizik za prijenos različitih virusa, pa i onog koji uzrokuje COVID 19, jer se tretira, što nije slučaj s vodom u lokalnim vodovodima, pa je i ovo jedan od razloga za žuran nastavak reforme. Vodom iz lokalnih vodovoda i bunara i šterni opskrbljuje se 599.889 stanovnika.
Stvarna priključenost na sustav javne odvodnje iznosi 55%. Iz Zadarske županije naglašavaju da je to
veliki problem na otocima gdje sustavnog rješenja nema. U studenome 2020. HZJZ i Zagrebačke otpadne vode d.o.o. su po uzoru na testiranja u Italiji, Francuskoj i Nizozemskoj pokrenuli projekt praćenja otpadnih voda kako bi pratili epidemiju COVID 19. Jedan uzorak može pružiti podatke o prosječnoj stopi zaraze tisuća ljudi, a kontinuirano praćenje otpadnih voda može se koristiti za utvrđivanje trendova u izbijanju, prepoznavanju i prevalenciji infekcija.
Prema podatcima MGOR-a, provođenjem nacionalnih i EU projekata razvoja sustava javne vodoopskrbe i odvodnje planira se osigurati dostupnost vode za ljudsku potrošnju za 95% stanovnika i osigurati pročišćavanje otpadnih voda za sve aglomeracije veće od 2.000 stanovnika do 2030. godine. Radi se i na smanjenju gubitaka vode, koji su i dalje u prosjeku oko 49%. Planom upravljanja vodama Hrvatskih voda za projekte vezane uz saniranje gubitaka vode za 2020. osigurano je i utrošeno 100 milijuna kuna. Pored toga, poboljšanje infrastrukture na području Delnica, Fužina i Brod Moravica financirano je iz sredstava Švicarsko-hrvatskog programa suradnje.
Pristup zdravstveno ispravnoj vodi i
osnovni higijenski uvjeti neophodni su za
zaštitu zdravlja, posebno tijekom izbijanja
zaraznih bolesti, pa je i UN u ožujku, kao
dio mjera za borbu protiv panedmije,
pozvao vlade da zabrane obustavu
vode onima koji ne mogu platiti račune.
Prema zadnjim dostupnim podatcima Vijeća za vodne usluge za 2018., prosječna cijena vode iznosi 15,80 kn/m3, a zbog epidemije MGOR je izdalo preporuku JIVU da ne povećavaju cijenu. Dio građana ne podmiruje račune pa zaprimamo pritužbe na obustave isporuke vode zbog dugovanja, a žale se i
na komunikaciju sa zaposlenicima JIVU i nedostatak informacija. Neki JIVU ne pokreću postupke prisilne naplate potraživanja, odnosno sudske postupke u kojima bi dužnici mogli osporavati dug i zastarjela potraživanja, već isključivo koriste obustavu kao prisilu za plaćanje. Takvu praksu potvrđuju i iznosi zaduženja i preko 6.000 kuna iz čega je jasno da se radi o neplaćanjima u duljim vremenskim razdobljima i zastarjelim potraživanjima. Stoga su opravdana pitanja što se čekalo s naplatom jer je u međuvremenu dug narastao do razmjera u kojem njegovo plaćanje ugrožava egzistenciju, na što smo upozorili i MGOR. Predstavke na rad JIVU zaprimali su i u DIRH (njih 56) te u MGOR.
O važnosti vode za život i zdravlje ukazujemo godinama pa smo tako sudjelovali u postupku donošenja Zakona o vodnim uslugama i drugim propisima iz ovog područja, a poticali smo i raspravu o unošenju prava na vodu, kao samostalnog prava u Ustav RH, čime bi se pridonijelo pravnoj sigurnosti i jamčila zdravstveno ispravna voda za piće i sanitarne potrebe svima po načelu jednakosti. Ova tema ponovo je postala aktualna zbog klimatskih promjena, ali i najava da se na Wall Streetu počelo trgovati pitkom vodom. Pristup zdravstveno ispravnoj vodi i osnovni higijenski uvjeti neophodni su za zaštitu zdravlja, posebno tijekom izbijanja zaraznih bolesti, pa je i UN u ožujku, kao dio mjera za borbu protiv panedmije, pozvao vlade da zabrane obustavu vode onima koji ne mogu platiti račune. Naglašeno je kako je ova globalna zdravstvena kriza rasplamsala postojeće nejednakosti uzrokovane sistemskom i strukturnom diskriminacijom, politikama i praksama koje su marginaliziranom stanovništvu ometale pristup vodi i hrani.
Preporuke:
91. Vladi RH, da izradi Strategiju o stanovanju;
92. Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da pri sljedećoj izmjeni Zakona o subvencioniranju stambenih kredita predloži jasne i precizne odredbe o dobi korisnika;
93. Vladi RH, da definira energetsko siromaštvo te uspostavi sustav njegova mjerenja i praćenja;
94. Vladi RH, da ubrza rad na predlaganju i donošenju propisa o uredskom poslovanju elektroničkim putem;
95. Vladi RH, da ubrza reformu vodnog sektora i donese Uredbu o uslužnim područjima.
Vezane teme iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020:
Diskriminacija temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.
