Svaka treća starija osoba u Hrvatskoj suočena je sa siromaštvom, a u toj situaciji je čak svaka druga starija osoba koja živi sama. Na ovaj podatak podsjećamo povodom Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava 1. listopada. Osim o ekonomskoj situaciji, ovaj podatak puno govori i o stanju ljudskih prava i jednakosti starijih jer je upravo siromaštvo često okidač za diskriminaciju i povredu prava.
Problemi su brojni – nedostupnost zdravstvenih, socijalnih i drugih javnih usluga, posebno u ruralnim područjima; izloženost nasilju, uključujući i ekonomskom, zlouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju; ageizam odnosno podcjenjivanje starijih zbog njihove dobi, ali i intersekcijska diskriminacija, s obzirom da je među starijim osobama često istovremeno prisutno više diskriminacijskih osnova – starija životna dob, lošiji imovni status, narušeno zdravstveno stanje i druge.
Upravo su starije osobe postale dodatno ranjivije tijekom epidemije bolesti COVID-19, kako zbog većeg rizika od razvijanja težeg oblika bolesti, tako i zbog nedovoljne podrške u osiguranju minimalnih uvjeta za dostojanstven život.
Pozitivna je zato mjera pomoći umirovljenicima s najnižim primanjima, tzv. COVID-19 dodatak, kao i činjenica da je onima koji zahtjev nisu na vrijeme podnijeli omogućeno da to ipak naknadno učine.
Isto je Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike preporučila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter – da se umirovljenicima omogući naknadno podnošenje zahtjeva za COVID-19 dodatkom. Na ovaj problem javno su apelirale umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske. Pravobraniteljica je ovu preporuku dala nakon niza pritužbi građana koji, iako prema visini mirovine i ostalim uvjetima imaju pravo na njegovu isplatu, iz različitih razloga to pravo nisu ostvarili.
Nažalost, osim epidemije koja je posebno pogodile starije diljem svijeta, brojne starije osobe u Hrvatskoj su dodatno postale i žrtve potresa koji su prošle godine pogodili Hrvatsku, a čije posljedice su još uvijek itekako prisutne. Većinu građana smještenih u kontejnerskim naseljima u Sisačko-moslavačkoj županiji čine upravo starije osobe, i to s pretežno niskim primanjima, koje ne znaju kada će se moći vratiti u svoje domove.
Položaj u kojem žive starije osobe pokazatelj je odnosa društva prema njima, pa upravo razina ljudskih prava i jednakosti starijih građana razlog je zašto treba inzistirati na politikama koje će im omogućiti snažniju zaštitu njihovih prava, a time i dostojanstven život.
Više o problemima starijih osoba, posebno onih vezanih uz siromaštvo, utjecaj potresa na njihova ljudska prava i život u ruralnim područjima, možete pronaći ovdje.
