Potpuna i učinkovita implementacija još je uvijek u velikoj mjeri pred nama, zaključak je rasprave koju su organizirali Autonomna ženska kuća Zagreb i Francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj
Borba protiv nasilja do kojeg dolazi u domu, u obitelji, od strane partnera, nikad nije bila značajnija nego sada kada je cijeli svijet prisiljen boraviti kod kuće. Ne čudi stoga da od početka pandemije mnogi diljem Europe izvještavaju o porastu obiteljskog nasilja pa je učinkovitija i bolja implementacija ovog dokumenta sada važnija nego ikad prije. To znači i da mora biti na višoj razini političkih prioriteta, uključujući i kod donošenja proračuna – poručila je zamjenica pučke pravobraniteljice i čelnica Europske mreže tijela za jednakost (Equinet) Tena Šimonović Einwalter na virtualnom okruglom stolu koji su povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama (25. studeni) organizirali Autonomna ženska kuća Zagreb i Francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj. Tema je bila provedba Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije u javnosti kao Istanbulska konvencija.
Postojeće slabosti u sustavu
Iako je u Hrvatskoj Istanbulska konvencija stupila na snagu u listopadu 2018., još uvijek nije u potpunosti implementirana. Postojeće slabosti unutar sustava zaštite od nasilja prema ženama i nasilja u obitelji, prije svega se odnose na poteškoće u procesuiranju takvih djela, preniske kazne počiniteljima, kao i još uvijek nedovoljnu međuresornu suradnju, a potrebno je i podizati razinu svijesti.
Što učiniti?
Rješavanje ovih problema moguće je adekvatnom edukacijom svih dionika, posebno unutar pravosuđa, ali i budućih generacija u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja – razbijanjem rodnih stereotipa i učenjem o ravnopravnosti spolova te o neprihvatljivosti nasilja. Veliku ulogu u procesu borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji imaju nevladine udruge, ali i neovisne institucije poput nacionalnih tijela za zaštitu ljudskih prava i onih za jednakost koji, zajednički s međunarodnim mehanizmima, kao što je GREVIO Odbor Vijeća Europe te na razini Ujedinjenih naroda CEDAW Odbor i Posebna izvjestiteljica o nasilju nad ženama, teže zajedničkom cilju – poboljšanju zakonodavnog okvira, javnih politika i praksi. „Važno je shvatiti značaj neovisnih stručnjaka i ekspertnih mehanizama koji su korisni, potrebni i nužni i rade u cilju interesa građana“, naglasila je Šimonović Einwalter.
Razmjena iskustava i dobrih praksi, poticaj suradnje
Ovaj događaj organiziran je kako bi se razgovaralo o postignućima i izazovima vezanim za implementaciju Istanbulske konvencije u Hrvatskoj i razmijenila iskustava i dobre prakse u našoj zemlji i Francuskoj. Bila je to i prilika za poticaj dijaloga između civilnog društva, akademske zajednice te domaćih i međunarodnih institucija.
