Prijavitelji nepravilnosti, kolokvijalno zvani zviždači, važan su dio suzbijanja korupcije. Njihove prijave doprinose zaštiti javnog interesa, pravne sigurnosti i ljudskih prava. Stoga je Svjetski dan zviždača koji se obilježava 23. lipnja prilika za podizanje društvene svijesti o važnosti uloge prijavitelja nepravilnosti, s ciljem jačanja njihove zaštite i sprječavanja osvete prijavljenih osoba nad njima.
To je, prije svega, moguće jačanjem povjerenja potencijalnih prijavitelja da će se ispitati osnovanost prijavljene nepravilnosti te da će se utvrđena nepravilnost ukloniti bez da prijavitelji zbog toga trpe osvetu poslodavca ili druge negativne posljedice. Pri tom je važno da sami prijavitelji prilikom prijavljivanja imaju opravdan razlog vjerovati da su prijavljene informacije o nepravilnostima istinite.
Za bolju i učinkovitiju zaštitu samih prijavitelja potrebno je osnažiti i cjelokupan sustav zaštite prijavitelja nepravilnosti. Primjerice, svakom prijavitelju nepravilnosti trebalo bi osigurati i sekundarnu besplatnu pravnu pomoć, odnosno besplatnog odvjetnika u sudskim postupcima koji se nerijetko pokreću protiv njih. Trenutno, prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na primarnu besplatnu pravnu pomoć, dok će se sekundarna odobriti ovisno o imovinskom cenzusu, pa su prijavitelji izloženi značajnim financijskim troškovima. Osiguravanjem ovakve besplatne pravne pomoći ujedno bi se poslala poruka budućim prijaviteljima da se vodi računa o njihovoj zaštiti i u slučaju potrebe zaštite njihovih prava sudskim putem.
Uz to, važno je pružiti im i psihosocijalnu podršku tijekom cjelokupnog procesa, ali i osigurati zakonsku zaštitu osobama čija su prava narušena od strane poslodavca iako nisu prijavile nepravilnost, već je poslodavac to pogrešno pretpostavio.
Jedan od najčešćih problema u ovom području je i nerazumijevanje zakonskih odredbi i koraka koje prijavitelji trebaju poduzeti kako bi ostvarili prava i zaštitu zajamčenu Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Stoga je, radi osiguravanja učinkovitijeg postupanja po prijavama nepravilnosti, potrebno educirati sve uključene u ovaj proces, od povjerljivih osoba, samih poslodavaca i zaposlenika, do sudaca, sudskih savjetnika, dužnosnika i službenika u državnim odvjetništvima, odvjetnika i svih drugih dionika, a edukacije u ovom području redovito provodi i institucija pučke pravobraniteljice.
Ključna promjena za uspješniju borbu protiv korupcije i uspostavu učinkovitog sustava prijavljivanja nepravilnosti svakako je i osvještavanje cjelokupnog društva da prijavljivanje nepravilnosti nije „cinkanje“, nego odgovoran i hrabar čin pojedinca u zaštiti javnog interesa.
Inače, temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti institucija pučke pravobraniteljice određena je kao nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti te je u okviru tog mandata dužna zaprimati prijave o nepravilnostima i dostaviti ih tijelima ovlaštenim za postupanje po sadržaju prijavljene nepravilnosti, primjerice policiji, DORH-u, DIRH-u, Poreznoj upravi i sl. Pri tom štiti identitet prijavitelja i povjerljivost podataka o nepravilnostima, prijavitelju, ali i prijavljenoj osobi te prijavitelje povratno obavještava o postupanju tijela kojima je dostavila prijavu nepravilnosti.
Uz to, pučka pravobraniteljica nadzire i primjenu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, i to praćenjem unutarnjih kanala prijavljivanja nepravilnosti i prikupljanjem informacija od povjerljivih osoba, kao i slučajeva javnog razotkrivanja nepravilnosti, nacionalne sudske prakse te pružanja emocionalne podrške prijaviteljima od strane Rehabilitacijskog centra za stres i traumu.
Više o ovoj temi možete pronaći u Izvješću pučke pravobraniteljice.
