Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter 27. svibnja 2026. sudjelovala je na okruglom stolu o palijativnoj skrbi u Hrvatskoj, koji se u organizaciji stranke Most održao u Hrvatskom saboru.

Govoreći o sustavu palijativne skrbi, pravobraniteljica Šimonović Einwalter naglasila je kako se to, prije svega, odnosi na pitanje prava pacijenata, članova njihovih obitelji, ali i zdravstvenih djelatnika, odnosno općenito na pitanje ljudskih prava, čije je poštivanje obveza države.

Pravobraniteljica je ukazala i na višegodišnju preporuku Vladi RH o nužnosti donošenja Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi, kao ishodištu poboljšanja trenutne situacije, kojim bi se odredilo temeljno strateško usmjerenje i standardizirali protokoli.

Iako još uvijek nije donesen, prema najavi iz nadležnog Ministarstva zdravstva, nacrt ovog dokumenta uskoro bi se trebao naći u javnom savjetovanju. Pravobraniteljica je naglasila kako je to potrebno učiniti što prije, jer, prema podacima Ministarstva, palijativnu skrb godišnje treba između 26 i 46 tisuća korisnika, a ostvaruje je manje od polovice osoba kojima je potrebna.

Pri tom, pružanje nužne skrbi bolesnicima ima i različite posljedice i za njima bliske osobe, koje im pokušavaju osigurati skrb, brigu i što manju patnju do samog kraja.

Pravobraniteljica je istaknula i ključne probleme u sustavu palijativne skrbi koji se, između ostalog, odnose na kronični nedostatak stacionarnih kapaciteta, izražen manjak stručnog kadra i nepopunjenost mobilnih timova, nedefinirane standarde kvalitete, nedostatak strukturiranog planiranja i pružanja kontinuirane podrške pacijentima, otežano ostvarivanje prava na zdravstvenu njegu u kući, nedostatnu suradnju sustava zdravstva i socijalne skrbi, nedostatnu edukaciju stručnog kadra, neadekvatnu komunikaciju prema korisnicima i njihovim obiteljima te nejednaku dostupnost palijativne skrbi u svim dijelovima Hrvatske.

Pri tom, pravobraniteljica je ukazala i na preporuke usmjerene na rješavanje ovih problema, kako pojedinačnih, tako i onih sustavnih. Primjerice, nužno je standardizirati postupak otpusta palijativnih bolesnika, kao i organizaciju sanitetskog prijevoza s ciljem očuvanja ljudskog dostojanstva najtežim bolesnicima.

Važno je i unaprijediti i dostupnost informacija i komunikaciju s palijativnim pacijentima i članovima njihovih obitelji, kao i omogućiti jednako dostupnu palijativnu skrb na području cijele Hrvatske. Potrebno je i osigurati bolje ostvarivanje prava na zdravstvenu njegu u kući, što uključuje i mogućnost korištenja bolovanja za brigu o starim i nemoćnim roditeljima, kao i omogućavanje psihološke podrške samim pacijentima, ali i njihovim članovima obitelji.

Potrebno je poboljšati suradnju između sustava zdravstva i socijalne skrbi, uključujući i unaprjeđenje potpore stručnim kadrovima i omogućavanje dodatne edukacije i poticajnih mjera za obavljanje iznimno zahtjevnog posla.

Pravobraniteljica je ukazala i na nužnu promjenu protokola oko boli, odnosno pitanja terapije i uloge medicinskih sestara, kao i nužnost prepoznavanja i osnaživanja uloge udruga civilnog društva u palijativnoj skrbi koje su u velikoj mjeri preuzele ulogu i obveze države u ovom području.

Uz pravobraniteljicu Šimonović Einwalter, u raspravi su sudjelovali i saborski zastupnik Božo Petrov, Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva, Maja Vajagić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ružica Marinić iz Udruge Jedra, Katija Ćulav iz Hrvatskog društva za palijativnu medicinu, Marijana Braš s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivica Belina iz Koordinacije udruga u zdravstvu, Iva Kirac iz Instituta za gastroenterološke tumore, Sara Bajlo Pleština iz Hrvatskog saveza za rijetke bolesti, Irena Bibić iz udruge Dravet sindrom Hrvatska, Velimir Korak iz Hrvatskog društva bolesnika s rakom prostate, Dražen Vincek iz Hrvatske udruge leukemija i limfomi, Jelena Pravica iz udruge MijelomCRO, Mirela Stanić-Popović iz udruge Krijesnica, Ivana Kalogjera i Goranka Perc iz udruge Nismo same, Vlasta Zmazek iz udruge Debra, Jasminka Stepan Giljević iz Hrvatske udruge prijatelja hospicija, predstavnici mobilnih palijativnih timova i medicinskih djelatnika u palijativnoj skrbi, dok je raspravu moderirao Ivan Bekavac.

Tijekom rasprave naglasak je bio na trenutnom stanju palijativne skrbi u našoj zemlji, potrebama pacijenata, postojećim izazovima u sustavu te mogućim rješenjima za njegovo unaprjeđenje, s ciljem jačanja i razvoja dostupnog i održivog sustava palijativne skrbi kao sastavnog dijela medicine i zdravstvene zaštite važnog u ostvarivanju prava na zdravlje građana.

Više o ovoj temi možete saznati i u Izvješću pučke pravobraniteljice.