* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
U ovom poglavlju donosimo opći pregled suradnje s institucijama i ocjenu provedbe preporuka pučke pravobraniteljice iz Izvješća za 2023. godinu, kao i pregled suradnje s OCD-ima te drugim dionicima (pri čemu se o brojnim oblicima suradnje iznosi detaljnije u pojedinim poglavljima), kao i pregled međunarodne suradnje i rada međunarodnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava u odnosu na RH (o čemu se također iznosi detaljnije u pojedinim poglavljima). Na kraju donosimo i kratki pregled aktivnosti u vezi odnosa s javnošću.
Suradnja s institucijama i implementacija preporuka pučke pravobraniteljice
Odnos i suradnja s Hrvatskim saborom
Pučka pravobraniteljica je Ustavom RH definirana kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda. Za ostvarivanje ove uloge stoga je ključna podrška od strane Hrvatskog sabora i suradnja s istim, što se u prvom redu odnosi na raspravu o Izvješćima, ali i druga pitanja.
Tijekom 2024. godine pučka je pravobraniteljica ostvarila uspješnu suradnju s radnim tijelima Hrvatskog sabora. Tako su pučka pravobraniteljica i njeni zamjenici sudjelovali u raspravama u saborskim odborima o propisima u zakonodavnoj proceduri, osobito onima na koje je pravobraniteljica prethodno davala mišljenja u javnom savjetovanju, kao i na tematskim sjednicama koje su pojedini odbori organizirali te okruglim stolovima.
U trenutku predaje ovog Izvješća Hrvatski sabor još uvijek na plenarnoj sjednici nije raspravio ni izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu, koja pravobraniteljica podnosi Hrvatskom saboru. Istovremeno su primjerice raspravljena izvješća svih posebnih pravobranitelja – pravobraniteljice za djecu, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i pravobranitelja za osobe s invaliditetom, i za 2022. i za 2023. godinu. Nije raspravljeno ni posebno izvješće “Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize”, koje je pučka pravobraniteljica predala 2022. godine. Pri tome u trenu predaje ovog izvješća, u ožujku 2025. godine, nisu niti stečeni uvjeti za raspravu o Izvješću za 2023. godinu, s obzirom da o njemu Vlada RH još nije usvojila mišljenje, a što je preduvjet za raspravu u Hrvatskom saboru.
Pri tome Izvješće pučke pravobraniteljice nije izvješće o radu, kao što su to u pravilu izvješća brojnih institucija Hrvatskom saboru, već je riječ o izvješću o stanju zaštite prava i sloboda u RH od strane opunomoćenice Hrvatskog sabora. Kako protekom vremena brojni prikupljeni podaci i analize sadržani u izvješćima gube na relevantnosti, nužno bi bilo o Izvješću raspravljati u godini u kojoj je predano.
Odnos s državnim tijelima i implementacija preporuka pučke pravobraniteljice
Tijekom godine nastavljena je suradnja s tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima te JLP(R)S-ima.
Tijekom 2024. godine sa radom nije nastavio Savjet za ljudska prava, međuresorno i savjetodavno tijelo Vlade RH za pitanja ljudskih prava, s kojim je pučka pravobraniteljica uspješno surađivala. Pri tome, Nacionalnim planom zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije do 2027. godine predviđeno je da će nalazi vrednovanja i preporuke koje proizlaze iz procesa praćenja i vrednovanja Nacionalnog plana, osim što će biti javno dostupni, biti razmatrani i na sjednicama Savjeta za ljudska prava. Nacionalnim planom bilo je predviđeno donošenje Akcijskih planova zaštite i promicanja ljudskih prava i Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za period 2022.-2023. i 2024.-2025., no oni nisu doneseni niti za 2022. godinu niti za 2024. godinu, što sigurno utječe na ostvarivanje njegovih ciljeva te bi bilo važno imati prostor unutar kojeg ključni dionici mogu ukazati na izazove u izradi akcijskih planova. Dodatno, Savjet za ljudska prava uključivao je uz predstavnike tijela i predstavnike OCD-a te je omogućavao zajedničku raspravu o pitanjima zaštite ljudskih prava, a redovito je raspravljao i o preporukama iz izvješća pučke pravobraniteljice.
Suradnja s Vladom RH odnosno tijelima izvršne vlasti je važna, jer se preporuke iz izvješća pučke pravobraniteljice, kao i predmeta u kojima institucija postupa po pritužbama, u pravilu odnose na tijela državne uprave te su upravo ona ovlaštena ostvarivati preporučene promjene, primjerice predlagati izmjena zakona i slično.
I EK je u Izvješću o vladavini prava, objavljenom u srpnju 2024. godine, iznova (treću godinu zaredom) prepoznala važnost preporuka pučke pravobraniteljice pa je Republici Hrvatskoj uputila četiri preporuke, među kojima i potrebu dodatnog poboljšanja provedbe preporuka i sustavnijeg odgovaranja na zahtjeve pučke pravobraniteljice za informacijama.
Temeljem preporuke EK, ULJPPNM je izradio Izvješće o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice – Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, što je ujedno i obveza iz Uredbe o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Izvješće je objavljeno na web stranicama ULJPPNM-a u ožujku 2025. godine. Prije početka izrade Izvješća ULJPPNM se konzultirao s institucijom pučke pravobraniteljice, kojom prilikom smo istaknuli da je važno da Izvješće osim zbirne brojčane samoprocjene tijela, uključi i obrazloženja, odnosno opis aktivnosti i mjere koje su tijela poduzela ili planiraju poduzeti. Izvješće ULJPPNM-a ove godine doista i uključuje obrazloženja, što pozdravljamo. Posebice nam je korisno imati povratnu informaciju od tijela kojem je bila upućena preporuka vezano za provedbu konkretne preporuke odnosno informaciju o napravljenom, ali i planovima, vezano za konkretnu temu, pri izradi novog izvješća.
Istovremeno, glede mjerenja ispunjenosti, trenutno nije jasno koju je samoprocjenu nadležno tijelo pridružilo pojedinoj preporuci glede toga kako ju je ispunilo. Stoga bi bilo poželjno da Izvješće ULJPPNM-a o provedbi preporuka uključuje samoprocjenu odnosno ocjenu glede svake pojedinačne preporuke.
Naime, tijela su za svaku od preporuka mogla označiti da je: 1) preporuka provedena, 2) preporuka u provedbi, 3) preporuka u planu provedbe ili 4) preporuka nije provedbena, nije u provedbi i nije u planu provedbe.
Prema samoprocjeni nadležnih tijela 59% preporuka je provedeno ili u provedbi, 16% je u planu provedbe, što čini ukupno 75% preporuka, a što je povećanje, jer su u odnosu na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu tijela to navela za 61,2% preporuka. Za 21% preporuka tijela su navela da nisu provedene, da se ne provode ili nisu u planu provedbe, dok je 4% preporuka ostalo bez određenog statusa provedbe.
Nakon dostavljene samoprocjene tijela, ULJPPNM je revidirao rezultate. Revidirani podaci pokazuju smanjivanje udjela preporuka koje su provedene ili u provedbi s 59% na 58,4%, odnosno smanjivanje ukupnog udjela preporuka koje su provedene, u provedbi ili u planu provedbe sa 75% na 73,3%. Udio preporuka koje nisu provedene, nisu u provedbi niti u planu provedbe s 21% smanjio se na 19,7%, a za 5,4% preporuka nije moguće procijeniti status provedbe.
Pučka pravobraniteljica, sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju, daje ocjenu provedbe preporuka u Izvješću Hrvatskom saboru. Ocjenu donosi na temelju informacija nadležnih tijela, uključujući iz Izvješća ULJPPNM-a o provedbi preporuka, upita koje im šaljemo u pripremi izvješća, iz pritužbi u kojima postupa, informacija koje razmjenjuje s OCD-ima, sudjelovanja u zakonodavnim inicijativama i terenskih obilazaka. Kao i prijašnjih godina, provedba ispunjenosti pojedinih preporuka iz Izvješća za 2023. godinu ocjenjivala se kao: 1) tijela su postupila ili postupaju po danoj preporuci, 2) tijela nisu provela preporuku i 3) nemamo informacija o provedbi preporuke. Prema nama dostupnim podacima i koristeći navedene ocjene ispunjenosti, nadležna tijela su postupala ili postupaju po 60,96% preporuka, što je značajni rast, za 16,84 postotnih poena u usporedbi s Izvješćem za 2022. godinu, kada su to činili po 44,12% preporuka. Nadležna tijela ne provode 36,3% preporuka, a za 2,74 % nemamo informacije o njihovoj provedbi od tijela kojima su upućene.
Tako je, primjerice, temeljem preporuka pučke pravobraniteljice iz Izvješća za 2023. godinu MZ osiguralo jedinstveno postupanje s nalazima pretraga pa se rezultati dostavljaju liječnicima obiteljske (opće) medicine i specijalistima kada ih oni zatraže, a oni za koje je to moguće i pacijentima putem Portala zdravlja (e-Građani); HZZO je putem vlastite mrežne stranice informirao mlade o obvezi prijave HZZO-u u roku od 30 dana od završetka obrazovanja; a županije i Grad Zagreb usklađuju uvjete smještaja na stacionarnim odjelima za sve decentralizirane domove s Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. S druge strane, neka nadležna tijela su najavila provedbu nekih preporuka ili su započeli s aktivnostima za njihovu provedbu. Tako je, primjerice, MZ navelo da se započelo s izradom akcijskih planova predviđenih Strateškim okvirom razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine; Vlada RH nas je iznova obavijestila da je u izradi Nacionalni program razvoja palijativne skrbi; kao i da je izrađen tekst Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva za razdoblje od 2024. do 2030. godine. Stoga je nužno nastaviti pratiti da li će ove aktivnosti rezultirati usvajanjem dokumenta i tako biti provedene preporuke. To su samo neki primjeri preporuka koje su provedene ili u provedbi.
Istovremeno, primjerice, stručni nositelji savjetovanja s javnošću, usprkos našoj preporuci i dalje često ne objavljuju sastav radne skupine koja je izradila nacrt propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta; MZ i HZZO nisu normativno uredili te osigurali sredstava u Državnom proračunu kako bi omogućili nadoknadu troškova prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane roditeljima mrtvorođene djece koji podnesu zahtjev. Nije primjerice provedena ni preporuka dana HAKOM-u, da osmisli i provede medijsku kampanju osvještavanja javnosti o utjecaju Akta o digitalnim uslugama na ostvarivanje njihovih prava, s obzirom da je provedbeni propis usvojen tek u ožujku 2025. To su samo neki primjeri preporuka koji nisu provedeni.
Pri tome, ponekad nadležna tijela dostavljaju odgovore iz kojih je razvidno da se ne odnose doista na preporuku pučke pravobraniteljice. Tako, primjerice, MZ nije dopunom Zakona o zaštiti prava pacijenata definiralo tijelo nadležno za provedbu nadzora nad radom županijskih povjerenstava za zaštitu prava pacijenata, već je u odgovoru ponovilo da je sukladno čl. 38. Zakona o zaštiti prava pacijenata, na razini MZ osnovano Povjerenstvo za zaštitu i promicanje prava pacijenata, no da njegove nadležnosti nisu izričito usmjerene na nadzor rada županijskih povjerenstava, a što pučka pravobraniteljica nije ni osporavala.
Kada gledamo tijela kojima su preporuke upućivane, najveći broj preporuka upućen je MRMSOSP-u (22), od kojih je postupilo ili postupa u odnosu na njih 12, dok u odnosu na devet nije postupalo. U odnosu na jednu preporuku (preporuka 26.) pučka je pravobraniteljica nakon odgovora MRMSOSP-a preformulirala preporuku. Naime, MRMSOSP-u prema ZSS-u nema ovlast za donošenje podzakonskog akta vezanog uz kontrolu pružatelja socijalnih usluga jedinica regionalne samouprave i grada Zagreba. No, kako neujednačenost ovih kontrola utječe na ostvarivanje prava starijih, primjerice u obiteljskim domovima, važno je iznaći rješenje ovog problema. Stoga nastavljamo dijalog oko ovog problema.
Detaljniji pregled o provedbi preporuka iz Izvješća za 2023. godinu, kao i do sada, donosimo u pojedinačnim poglavljima.
Suradnju s tijelima tijekom 2024. godine pri provođenju ispitnih postupaka u predmetima otvorenim po pritužbama ili na vlastitu inicijativu možemo ocijeniti načelno dobrom, uz pojedine izuzetke koji su dostavljali djelomične odgovore ili ih nisu dostavljali na vrijeme pa smo ih trebali požurivati. U odnosu na neodgovaranje ili otežano odgovaranje izdvajamo i ove godine MZ, kojem smo i u ovom Izvješću ponovno uputili preporuku da redovito odgovara na upite. Dodatno, niti MUP nam u jednom predmetu nije dostavio svu traženu dokumentaciju (sudsku presudu), a koja je bila važna za postupanje u predmetu. Od drugih tijela kojima smo upućivali požurnice, posebno se ističu MGPUDI, MRMSOSP i HZSR. Međutim za razliku od MZ, ova tijela u pravilu dostavljaju odgovore nakon požurnice.
U vezi pripreme ovog Izvješća, tražena očitovanja za potrebe izrade Izvješća nam nije dostavilo MZ, MORH i MPRŠ.
Tijekom 2024. godine poboljšan je pristup podatcima o postupanju prema iregularnim migrantima u informacijskom sustavu MUP-a, o čemu više pišemo u dijelu o tražiteljima međunarodne zaštite i iregularnim migrantima.
Tijekom 2024. godine predstavnici pučke pravobraniteljice nastavili su sudjelovati u radu Radne skupine o zločinima iz mržnje te Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka ESLJP-a. Također, predstavnici pučke pravobraniteljice sudjelovali su u radnoj skupini za izradu Zakona o grobljima, Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje. Predstavnici pučke pravobraniteljice sudjeluju kao članovi u radu Nacionalnog koordinacijskog odbora za provedbu mjera Akcijskog plana razvoja kulture i medija te kampanja Vijeća Europe i OSCE-a za sigurnost novinara.
Sudjelovanje u javnim savjetovanjima
Kao i ranijih godina, sudjelovali smo u velikom broju javnih savjetovanja o zakonima, podzakonskim aktima i strateškim dokumentima, njih čak 50. Činili smo to kako bismo i prije donošenja propisa i strateških dokumenata ukazali na moguće negativne posljedice na ljudska prava i jednakost, ali i moguća poboljšanja predloženih odredbi, temeljem uvida u najviše europske i međunarodne standarde, ali i temeljem informacija koje imamo o stanju u praksi iz pritužbi građana ili sa terenskih obilazaka. Izradom mišljenja na zakone ostvaruje se suradnja s tijelima izvršne vlasti, kojima se u ranoj fazi zakonodavnog postupka ukazuje na potrebna poboljšanja predloženog, dok se upućivanjem mišljenja saborskim odborima u kasnijoj fazi te izlaganjem pred saborskim odborima, ostvaruje suradnja s Hrvatskim saborom.
| POPIS JAVNIH SAVJETOVANJA U KOJIMA SMO SUDJELOVALI | |
| NOSITELJ | PROPIS |
| MF | Nacrt Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o poreznoj upravi
Nacrt Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim porezima Nacrt Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak Nacrt Prijedloga zakona o Središnjem registru stanovništva |
| MPUDT | Prijedlog uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće
Nacrt Prijedloga uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika Prijedlog uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu u državnoj službi Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2024. Prijedlog Uredbe o ustrojstvu i načinu rada Odbora za državnu službu Uredba o mogućnosti fleksibilnog radnog vremena i rada s nepunim radnim vremenom u državnoj službi Uredba o postupku zapošljavanja u državnoj službi Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna sudskog poslovnika Nacrt Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu u sustavu e-Spis Pravilnik o registru ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju |
| SDURDD | Nacrt prijedloga Program Politike „Put u digitalno desetljeće 2030“ |
| MPUGDI | Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu republike hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, davanja u zakup ili najam, zamjene te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH u svrhu darovanja Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Savjetovanje s javnošću za nacrt prijedloga odluke o donošenju programa izgradnje i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima Republike Hrvatske za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i mladih obitelji Program mjera za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. |
| MZ | Nacrt prijedloga Zakona o logopedskoj djelatnosti |
| MRMSOSP | Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o tržištu rada
Uredba o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenih u javnim službama Prijedlog pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca Prijedlog odluke o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2025. godinu Prijedlog odluke o osnovici za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 2025. Prijedlog odluke o osnovici za izračun iznosa drugih naknada u sustavu socijalne skrbi Prijedlog odluke o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade za 2025. |
| MZOZT | Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja
Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o gospodarenju otpadom Nacrt programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske do 2027. Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine |
| MUP | Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima
Pravilnik o načinu imenovanja povjerljive osobe i postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti u Ministarstvu unutarnjih poslova |
| MINT | Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona |
| MZOM | Prijedlog ključnih elemenata poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Osiguravanje infrastrukturnih uvjeta za povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“
Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1.i 4.2. |
| SDUDM | Nacrt prijedloga strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine |
| ULJPPNM | Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine
Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030, za razdoblje od 2024. do 2026. godine Nacrt Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za 2024. i 2025. godinu Nacrtu Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu |
| Grad Zagreb | Akcijski plan grada Zagreba za 2025. – 2027. za provedbu nacionalnog plana za uključivanje Roma za 2021. – 2027.
Odluka o najmu stanova |
| HPK | Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopuni pravilnika o izdavanju i oduzimanju ovlaštenja
Prijedlog pravilnika o stručnom nadzoru nad obavljanjem psihološke djelatnosti Prijedlog naputka o izgledu i sadržaju psihološkog testiranja vozača |
| HVZ | Pravilnik o kriterijima za određivanje područja odgovornosti i područja djelovanja postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva, vatrogasne intervencije te načine određivanja vatrogasne opreme i broja vatrogasaca koji moraju biti u vatrogasnoj postrojbi
Pravilnik o mjerilima za ustroj i razvrstavanje vatrogasnih postrojbi, kriteriji za određivanje broja i vrste vatrogasnih postrojbi na području jedinice lokalne samouprave te njihovo operativno djelovanje na području za koje su osnovane |
Suradnja s posebnim pravobraniteljicama
Tijekom 2024. godine nastavljena je suradnja s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, pravobraniteljicom za djecu i pravobraniteljem za osobe s invaliditetom i to kroz rad na predmetima, uključujući prosljeđivanjem pritužbi u skladu s nadležnostima ovih institucija, međusobnim konzultacijama u pojedinim predmetima te sastancima i suradnjom oko zajedničkih tema.
U suradnji s posebnim pravobraniteljicama, pučka pravobraniteljica je tijekom 2024. godine pripremila alternativno izvješće UN-ovom Odboru za ljudska prava kao i UN-ovom Odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava, kojeg je predala u siječnju 2025. godine.
Suradnja s OCD-ima i drugim dionicima
Tijekom godine organizirali smo i suorganizirali više javnih događaja usmjerenih na zaštitu i promociju ljudskih prava i vladavine prava.
U prosincu 2024. godine pučka pravobraniteljica organizirala je konferenciju „Diskriminacija i zaštita od diskriminacije u Hrvatskoj: 15 godina Zakona o suzbijanju diskriminacije“. Cilj konferencije bio je dati doprinos boljoj zaštiti od diskriminacije u Hrvatskoj, podsjećanjem na to što je diskriminacija, kako je prepoznati i kako se od nje zaštititi te otvoriti raspravu o tome kako poboljšati provedbu Zakona o suzbijanju diskriminacije. Održana su tri panela koji su bili prilika za pogled u prošlost, analizu sadašnjosti i ukazivanje na potrebne konkretne korake u budućnosti za učinkovitiju borbu protiv diskriminacije. Prvi panel održan je pod nazivom „prepreke u ostvarivanju jednakosti – proživljena iskustva. Drugi panel pod nazivom „Zaštita od nejednakosti – stanje i sljedeći koraci“ osvrnuo se na različite načine na koje pravobraniteljske institucije rade na suzbijanju diskriminaciju. Treći panel, pod nazivom „Dodatni mehanizmi zaštite od diskriminacije” istaknuo je važnost i drugih načina prevencije diskriminacije i zaštite od diskriminacije. Konferencija je okupila predstavnike tijela državne uprave, pravobraniteljskih institucija, organizacije civilnoga društva, predstavnike akademske i sudske vlasti.
U suradnji s Kućom ljudskih prava Zagreb pučka pravobraniteljica organizirala je u studenom 2024. godine Konferenciju o ljudskim pravima – implementacija međunarodnih preporuka upućenih RH. Cilj konferencije bio je doprinijeti jačanju zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj kroz poticanje provedbe posljednjih preporuka koje je Hrvatska dobila od UN-ovih odbora. Riječ je o preporukama Odbora za ljudska prava iz rujna 2024. godine i Odbora za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije iz listopada 2023. godine. U okviru konferencije održana su dva panela u kojima su o preporukama ova dva odbora i njihovoj implementaciji govorili predstavnici državnih tijela, pravobraniteljskih institucija i organizacija civilnog društva.
Usvajanjem Direktive o dužnoj pažnji o održivom poslovanju napravljen je iskorak u zaštiti ljudskih prava i okoliša kroz nova pravno obvezujuća pravila za države članice koja se odnose na najveća trgovačka društva. Stoga je pučka pravobraniteljica, u okviru projekta kojeg je provodila u suradnji s Danskim institutom za ljudska prava, organizirala konferenciju u listopadu 2024. godine posvećenu ovoj Direktivi. Pravobraniteljica je ovu konferenciju organizirala s ciljem povećavanja svijesti o donošenju ove Direktive te okupljanja različitih dionika – poslovne zajednice, tijela državne uprave, sindikata i organizacija civilnog društva, kako bi rasprava o transponiranju Direktive krenula dovoljno rano i uz uključivanje šireg kruga zainteresiranih dionika. Predstavljena je pravna analiza izvanrednog profesora Davora Muhvića s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku o pravima i obvezama propisanima ovom Direktivom, također izrađena u okviru projekta.
U rujnu 2024. godine pučka pravobraniteljica predstavila je Vodič za prijavitelje nepravilnosti (tzv. zviždače). Cilj Vodiča je, kroz bolje razumijevanje zakonskog okvira, povećati broj i kvalitetu prijava nepravilnosti i doprinijeti zaštiti prijavitelja. Vodič je koristan prvenstveno samim prijaviteljima, ali i povjerljivim osobama koje zaprimaju prijave unutar poslodavaca, kao i samim poslodavcima, zatim odvjetnicima, sucima, pružateljima besplatne pravne pomoći, sindikatima i drugima.
Nastavili smo s provedbom projekta Podrška nacionalnim institucijama za ljudska prava u praćenju ljudskih prava i vladavine prava, kojeg je provodila Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) u suradnji sa sedam europskih nacionalnih institucija za ljudska prava. U okviru projekta smo u veljači 2024. godine organizirali raspravu na kojem je predstavljeno Izvješće EK o vladavini prava, s posebnim fokusom na ključne preporuke za RH.
I u 2024. godini nastavili smo s provedbom radionica za povjerljive osobe. Tijekom godine organizirali smo niz edukacija iz područja ljudskih prava i prava na jednakost za različite dionike, uključujući studente, pravosudnu policiju, probacijske službenike, poslodavce, državne službenike, posebno one koji rade na EU fondovima, sindikate, koorporativne pravnike i druge.
Nastavili smo suradnju s brojnim organizacijama civilnog društva, uključujući i članicama Mreže antidiskriminacijskih kontakt točaka pučke pravobraniteljice, njihovim upućivanjem pritužbi građana našoj instituciji, redovnom razmjenom informacija te sudjelovanjem u različitim aktivnostima. U rujnu 2024. godine organizirali smo i zajednički sastanak s njima u prostorijama institucije, u okviru projekta FRED – Za jednakost i raznolikost, protiv rasizma. Nastavili smo, u statusu promatrača, radi direktnog uvida u probleme građana nakon potresa, razmjenjivati informacije s Koordinacijom humanitaraca SMŽ. Kontinuirano surađujemo i s brojnim drugim OCD-ima, primjerice OCD-ima pružateljima besplatne pravne pomoći te OCD-ima u područjima zaštite prava starijih, mladih, beskućnika, migranata, branitelja, podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela, prava pripadnika nacionalnih manjina, zaštite okoliša i brojnim drugima. Kao i prijašnjih godina, za potrebe ovog Izvješća brojni OCD-i koji rade na zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije dostavili su nam svoje informacije i zapažanja.
Tijekom 2024. godine, pučka pravobraniteljica, kao partnerska institucija provodi dva projekta u okviru programa EU Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) – SURE: Strategies for Using Rights and Achieving Equality), kojem je cilj podizanje razine svijesti i kapaciteta za primjenu Povelje o temeljnim pravima i EU pravnih mehanizama te razvoj praktičnih vještina za primjenu prava EU-a i strateške litigacije za ubrzanje društvenih promjena, unaprjeđenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te projekt F.R.E.D.: Fostering Racial Equality and Diversity, kojem je cilj smanjenje rasizma, diskriminacije i drugih oblika netrpeljivosti temeljenih na rasi, etničkom podrijetlu, boji kože ili religiji te intersekcijske diskriminacije i poboljšanje zaštite grupa koje su izložene rasizmu i diskriminaciji.
Savjet za ljudska prava pučke pravobraniteljice
Savjet za ljudska prava pučke pravobraniteljice nastavio se redovno sastajati i tijekom 2024. godine. Također, kako je Ivanu Novoselu iz Kuće ljudskih prava istekao mandat, u svibnju 2024. godine je raspisan javni poziv za člana Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice iz reda predstavnika organizacija civilnog društva te je za novu članicu izabrana Natalija Havelka, iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka. Članovi savjeta sudjelovali su u javnim događanjima koja je pučka pravobraniteljica organizirala. Kao i prijašnjih godina, za potrebe ovog Izvješća dostavili su nam svoje informacije i zapažanja.
Međunarodna suradnja i međunarodni mehanizmi zaštite ljudskih prava
RH i međunarodni mehanizmi zaštite ljudskih prava
RH je u veljači 2024. godine Vijeću za ljudska prava UN-a uputila dobrovoljno Međuizvješće o provedbi preporuka upućenih RH u procesu Univerzalnoga periodičkoga pregleda stanja ljudskih prava u državama članicama (UPR), što je primjer dobre prakse.
U travnju 2024. godine šesti put zaredom RH je posjetilo izaslanstvo Europske komisije za suzbijanje rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI), a u sklopu posjeta sastalo se i sa predstavnicama institucije pučke pravobraniteljice, zamjenicama Tatjanom Vlašić i Dijanom Kesonjom.
U srpnju 2024. godine RH je pred UN-ovim Odborom za ljudska prava u Ženevi predstavljala svoje 4. nacionalno izvješće o provedbi obaveza iz Međunarodnoga pakta o građanskim i političkim pravima. Ispred institucije pučke pravobraniteljice kao nacionalne institucije za ljudska prava sa statusom „A“ na sjednici Odbora je zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić predstavila informacije o stanju ljudskih prava i sloboda zaštićenih Paktom iz paralelnoga izvješća koje je pučka pravobraniteljica u suradnji s posebnim pravobraniteljstvima Odboru podnijela u lipnju 2024. godine. Odbor je stavio prioritetni naglasak na anti-korupcijske mjere, suočavanje s prošlošću i učinkovito suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje. RH je dobila i preporuke vezane uz desegregaciju Roma u hrvatskome društvu i jaču zaštitu nacionalnih manjina, napade na novinare i SLAPP tužbe, kao i nezakonite uporabe sile na granicama, u kojima se ističe i nužnost adekvatnije zaštite prava osoba lišenih slobode, omogućavanje pristupa sustavu azila sukladno pozitivnim propisima te jačanje učinkovitosti pravosuđa i pristupa pravdi.
U srpnju 2024. godine EK je objavila svoje peto Izvješće o stanju vladavine prava u EU i pojedinačnim državama članicama, u čiju smo se izradu uključili izvještavanjem kroz Europsku mrežu nacionalnih institucija za ljudska prava te sudjelovanjem u dijalogu Komisije s dionicima na nacionalnoj razini. Uvjeti za rad neovisnih institucija u Komisijinim izvješćima o vladavini prava redovito se uzimaju kao jedno od mjerila stupnja njena poštivanja u državama članicama. Od 2022. godine izvješće sadrži i preporuke, a u kontekstu RH one se treću godinu zaredom odnose i na unapređenje provedbe preporuka pučke pravobraniteljice i njena pristupa podacima potrebnima za neometan rad.
Pododbor UN-a za sprječavanje mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanje (SPT) tijekom 2024. godine dostavio je izvješće o redovitom obilasku RH provedenom 2023. godine. Osim preporuka na postupanje prema osobama lišenim slobode, dokument sadrži i preporuke za jačanje kapaciteta Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) te njegove veće vidljivosti. Vezano uz potonje, održan je i sastanak s predstavnicima MVEP-a.
Nastavljajući praksu iz prethodnih godina, a nastavno na zaključne komentare i preporuke Odbora za ljudska prava po Međunarodnome paktu o građanskim i političkim pravima upućenima RH u rujnu 2024. godine, te na zaključne komentare i preporuke Odbora za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije iz listopada 2023. godine, pučka je pravobraniteljica u suradnji s Kućom ljudskih prava Zagreb u studenom 2024. organizirala konferenciju o implementaciji preporuka međunarodnih mehanizama upućenih RH.
| Preporuka 157. (ponovljena)
Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima Preporuka 158. (ponovljena) Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Europsku socijalnu povelju (Revidiranu) |
Održavanje ovakvih događaja važno je radi izravnog dijaloga relevantnih dionika – državnih tijelima odgovornih za provedbu preporuka, neovisnih institucija i civilnog društva – o postojećim preprekama u provedbi, ali i o potencijalima za suradnju i za unapređenje postojećih praksi. U tome kontekstu pozdravljamo aktivnost planiranu Akcijskim planom zaštite i promicanja ljudskih prava za 2025. godinu koji je Vlada RH usvojila u veljači 2025. godine, usmjerenu na unapređenje međuresorne suradnje i koordinacije sustava zaštite ljudskih prava, u sklopu koje je planirano održavanje tematskih sjednica Savjeta za ljudska prava te multilateralnih sastanaka ULJPPNM-a s tijelima državne uprave nadležnima za izvještavanje o provedbi specifičnih mehanizama zaštite ljudskih prava s ciljem definiranja mogućih modela koordiniranog institucionalnog praćenja implementacije preporuka kao i odredbi međunarodnih i regionalnih mehanizama zaštite ljudskih prava. Planirana aktivnost uključuje i izradu prijedloga institucionalnog okvira te njegovu uspostavu u 2025. godini.
Godinama kontinuirano ukazujemo na potrebu ratifikacije do sada neratificiranih međunarodnih ugovora, čime bi se u pravni sustav RH unijeli najviši standardi zaštite ljudskih prava i nediskriminacije, ponajprije Fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i Europske socijalne povelje (Revidirane). Prema podacima MVEP-a, Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima u fazi je analize i procjene učinka ratifikacije. S obzirom da ovi instrumenti do sada nisu ratificirani te da nemamo informacija kada bi ratifikacija mogla uslijediti, preporuke ponavljamo.
Međunarodne aktivnosti – sudjelovanje na međunarodnim forumima i u okviru mreža
I tijekom 2024. godine aktivno smo surađivali s tijelima UN-a, EU-a i VE, OESS-a te nama srodnim institucijama u okviru mreža – Globalnoga saveza nezavisnih institucija za ljudska prava (GANHRI), Europske mreže nezavisnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), Europske mreže tijela za jednakost (EQUINET), Međunarodnoga instituta ombudsmana (IOI), Europske mreže ombudsmana, Mreže mediteranskih ombudsmana (AOM), Mreže NPM-ova jugoistočne Europe (Mreža NPM JEE) te Mreže europskih tijela za zaštitu zviždača (NEIWA), putem kojih dijelimo iskustva i dobre prakse, usavršavajući se u nizu područja na kojima radimo te dajući doprinos europskim i svjetskim praksama.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je 2024. godine izabrana za ECRI-jevu prvu potpredsjednicu te je ispred ECRI-ja nastavila sudjelovati u radu Odbora za umjetnu inteligenciju VE (CAI) te u Stručnom Odboru o umjetnoj inteligenciji, jednakosti i diskriminaciji VE (GEC/ADI).
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić nastavila je mandat europske članice Pododbora za akreditacije Globalnoga saveza nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI SCA), doprinoseći tako izgradnji visokih standarda za rad ove vrste institucija širom svijeta.
Tijekom 2024. godine savjetnica pučke pravobraniteljice Anica Tomšić nastavila je obnašati mandat članice SPT-ja.
Predstavnici institucije nastavili su sudjelovati u radu GANHRI-eve grupe za klimatske promjene i ljudska prava. Nastavili smo sudjelovati i u radu ENNHRI-jevih radnih skupina o pravnim pitanjima, ekonomskim i socijalnim pravima, poslovanju i ljudskim pravima, azilu i migracijama, kao i klimatskim promjenama, te predsjedati radnom grupom za komunikacije.
I nakon usvajanja EU direktiva o tijelima za jednakost pravobraniteljica, Tena Šimonović Einwalter, koja je odigrala važnu ulogu u formuliranju standarda i procesu usvajanja direktiva, nastavila je voditi Projekt o standardima za tijela za jednakost Europske mreže tijela za jednakost (EQUINET). Tijekom 2024. godine u okviru ove mreže savjetnica pučke pravobraniteljice vodila je i radnu skupinu za formuliranje javnih politika te smo aktivno sudjelovali u radnim skupinama za antidiskriminacijsko pravo, komunikaciju, javne politike te istraživanje i prikupljanje podataka.
U sklopu obnašanja mandata nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti nastavili smo razmjenjivati iskustva i dobre prakse putem Mreže europskih tijela za zaštitu zviždača (NEIWA), sudjelovanjem u radnim skupinama te na Općoj skupštini mreže održanoj u Valenciji u travnju 2024. godine, kao i sudjelovanjem u izradi njena Poslovnika i izmjenama Statuta.
Nacionalni preventivni mehanizam surađivao je s Asocijacijom za prevenciju mučenja (APT) te sudjelovao u radu i sastancima NPM Mreže Jugoistočne Europe, sastancima IPCAN mreže te na sastancima organiziranim u sklopu Europskog Foruma NPM-ova, a u sklopu bilateralne studijske razmjene posjetili su nas kolege iz slovenskoga NPM-a, koje smo upoznali s metodologijom obilazaka psihijatrijskih ustanova i organizirali nekoliko zajedničkih obilazaka. U svezi migracija sudjelovali smo na sastanku u organizaciji FRA o aspektima temeljnih prava sustava ETIAS; o istragama o smrtnim stradavanjima i navodima o zlostavljanju tijekom upravljanja granicama; te o ažuriranim smjernicama FRA o uspostavi neovisnih mehanizama nadzora temeljnih prava u kontekstu dubinskih provjera i postupaka azila na granici. Sudjelovali smo i na sastanku o organizaciji Ureda za temeljna prava FRONTEX-a kojem je cilj bio potaknuti suradnju između FRONTEX-a, NHRI-jeva i ostalih EU tijela kako bi se osnažila primjena standarda ljudskih prava u upravljanju granicama; kao i na konferenciji u organizaciji Europska migracijska mreža. Sastali smo se i s monitorima temeljnih prava FRONTEX-a i predstavnicima FRA; kao i s predstavnicima Stručne skupine za suzbijanje trgovanja ljudima Vijeća Europe (GRETA) u okviru njihovog četvrtog evaluacijskog posjeta. Također smo djelovali u sklopu radne skupine za azil i migracije ENNHRI-a s fokusom na novousvojeni Pakt o migracijama i azilu.
Tijekom godine smo i putem seminara, konferencija te bilateralne suradnje razmjenjivali iskustva sa srodnim institucijama i drugim dionicima iz područja obuhvaćenih našim mandatima.
Konferencijom u Bruxellesu u veljači 2024. godine zaključen je međunarodni projekt „Podrška nacionalnim institucijama za ljudska prava u praćenju ljudskih prava i vladavine prava“, kojeg smo od sredine 2022. godine kao partneri Agencije EU za temeljna prava (FRA) provodili zajedno s nacionalnim institucijama iz Slovenije, Slovačke, Bugarske, Latvije, Poljske i s Cipra te s Europskom mrežom nacionalnih institucija za ljudska prava. Cilj projekta bio je unaprijediti primjenu Povelje EU o temeljnim pravima na nacionalnoj razini tijekom kojega smo organizirali niz aktivnosti: edukacije o primjeni Povelje za savjetnike pučke pravobraniteljice, edukacije za državne službenike koji rade na fondovima EU i edukacije za OCD-e, doprinijevši time jačanju kapaciteta državnih službenika koji sudjeluju u pripremi javnih politika i korištenju fondova EU.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja govorila je o implementaciji Direktive o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u Hrvatskoj te ovlastima i iskustvima naše institucije u ovome području na hibridnoj konferenciji Europske mreže ombudsmana (ENO), odnosno panela o ulozi pravobraniteljskih institucija u zaštiti prijavitelja nepravilnosti i implementaciji Direktive (EU) 2019/1937.
U ožujku 2024. na Forumu za ljudska prava, najvećem europskom događanju u području ljudskih prava i jednakosti koje na jednome mjestu okuplja čelnice/ke i stručnjake/inje iz EU, VE, OESS-a, UN-a, kao i predstavnice/ke akademske zajednice, lokalnih vlasti, civilnog društva, poslovnog svijeta te sporta, umjetnosti i vjerskih zajednica, pravobraniteljica Šimonović Einwalter sudjelovala je na tematskoj raspravi o digitalizaciji u skladu s poštivanjem ljudskih prava.
U sklopu 13. Svjetske konferencije Međunarodnog instituta ombudsmana (IOI) u Den Haagu u svibnju pravobraniteljica Šimonović Einwalter izlagala je o utjecaju klimatskih promjena na osiguravanje univerzalnog pristupa građana temeljnim uslugama.
Prava starijih osoba značajno su područje našega rada, pri čemu godinama sudjelujemo u radu UN-ove Otvorene radne skupine za starenje (OEWG), zalažući se za usvajanje sveobuhvatnoga međunarodnoga instrumenta na globalnoj razini za zaštitu prava starijih osoba. U sklopu ovih aktivnosti pučka je pravobraniteljica 2024. godine sudjelovala u sesiji OEWG-a u New Yorku, gdje je govorila o ulozi EU u zaštiti prava starijih. Posljednju sesiju OEWG je zaključio preporukama državama članicama o prepoznavanju i adresiranju pravnih praznina u zaštiti ljudskih prava starijih osoba koje uključuju i njihovo adresiranje u nacionalnim strateškim dokumentima, ali i razmatranje usvajanja pravno obvezujućeg instrumenta na globalnoj razini za zaštitu prava starijih. Nakon gotovo 15 godina djelovanja OEWG-a daljnja globalna nastojanja o ovim temama odvijat će se u okrilju Vijeća za ljudska prava u Ženevi.
Na poziv predsjednika Opće skupštine UN-a, pravobraniteljica Šimonović Einwalter održala je u svibnju izlaganje tijekom 78. sjednice Opće skupštine na raspravi visoke razine na temu „Javna dostupnost i uključivost: Razvoj strateških inicijativa za podizanje svijesti o ulozi i radu pravobraniteljskih institucija i medijatora u promicanju i zaštiti ljudskih prava, dobrog upravljanja i vladavine prava“.
U listopadu 2024. pravobraniteljica Šimonović Einwalter bila je jedna od sudionica dijaloga s novim povjerenikom za ljudska prava VE Michaelom O’Flahertijem na temu jačanja komunikacije tijela za jednakost s ranjivih skupinama.
Uključili smo se i u rad 8. regionalne konferencije tijela za jednakost JI Europe u studenome 2024. u Sarajevu.
Godinu smo zaključili sudjelovanjem na konferenciji visoke razine u Sloveniji posvećenoj ulozi ombudsmana i nacionalnih institucija za ljudska prava u adresiranju suvremenih ljudskopravaških izazova, gdje je pravobraniteljica Šimonović Einwalter sudjelovala na panelu o modernim izazovima – starenju stanovništva, migracijama i zaštiti prava okoliša.
U suradnji s Danskim institutom za ljudska prava provodili smo i projekt u vezi primjene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937, u okviru kojega smo krajem 2024. godine organizirali konferenciju s ciljem okupljanja dionika iz relevantnih tijela državne uprave, poslovne i akademske zajednice te civilnoga društva i poticanja dijaloga o različitima aspektima zaštite ljudskih prava u korporativnom svijetu te izradili analizu toga što Direkta donosi.
U sklopu bilateralne suradnje bili smo domaćini studentima/cama magistarskoga programa Ljudska prava, međunarodno kazneno pravo i tranzicijska pravda Pravnog fakulteta u Prištini u organizaciji kosovskog ogranka Inicijative mladih za ljudska prava, kojima smo predstavili niz aspekata našega rada, a u organizaciji Europske mreže za pravosudno osposobljavanje i ove su nas godine posjetili/ suci/tkinje i državni/e odvjetnici/e iz nekolicine europskih zemalja.
Odnosi s javnošću
Promocija ljudskih prava, ali i kontinuirano podizanje svijesti o mnogim problemima s kojima se građani susreću u svakodnevnom životu, kao i mogućnostima te načinima njihovog rješavanja, važan je dio djelovanja institucije pučke pravobraniteljice. Poticanjem svijesti o važnosti ljudskih prava i boljem poznavanju svojih vlastitih, ali i prava ostalih članova društva, doprinosi se i aktivnijem zauzimanju za njih te izgradnji tolerantnijeg i uključivijeg društva.
Promocija ljudskih prava temelji se na aktivnoj komunikaciji s građanima, zastupnicima Hrvatskog sabora, različitim institucijama, OCD-ima te medijima. Središnje mjesto promocije je internetska stranica www.ombudsman.hr na kojoj objavljujemo, između ostalog, aktualan sadržaj djelovanja i aktivnosti institucije, kao i korisne informacije, materijale i publikacije za građane.
Suradnja s medijima ključna je za komunikaciju s javnošću, a uz svakodnevne upite i pritužbe građana institucija redovito zaprima i velik broj medijskih upita iz svih područja mandata i nadležnosti. Tijekom 2024. godine bilo ih je ukupno 129, a uz ažurno odgovaranje na pisane upite, pučka pravobraniteljica i njezini zamjenici sudjelovali su i u mnogim televizijskim i radijskim nastupima uživo.
Prisutnost u medijima važna je i zbog podizanja vidljivosti institucije u javnosti, što je preduvjet za učinkovito komuniciranje s građanima koji imaju potrebu obratiti nam se zbog nekog problema, ali i zbog ostalih dionika, pogotovo radi postizanja sustavnih pozitivnih promjena i rješavanja problema na koje pučka pravobraniteljica javno ukazuje i upozorava.
Osim u medijima, institucija pučke pravobraniteljice aktivno sudjeluje i na mnogim javim događanjima o temama iz njezinog djelokruga, uključujući sjednice Hrvatskog sabora, javne rasprave, konferencije, tribine, predavanja, radionice i edukacije širom Hrvatske, ali i onima na europskoj i međunarodnoj razini.
Javna događanja organiziramo i sami pa smo tijekom 2024. godine uz niz edukacija, predavanja, radionica i javnih rasprava, organizirali, između ostalog, i konferenciju posvećenu 15. obljetnici donošenja Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj, konferenciju o Direktivi EU-a o održivom poslovanju, konferenciju o implementaciji međunarodnih preporuka upućenih Republici Hrvatskoj te predstavljanje Vodiča za prijavitelje nepravilnosti.
S javnošću komuniciramo i putem LinkedIn-a, redovitih i tematskih newslettera, a izvješća pučke pravobraniteljice dostupna su i u digitalnom obliku kako bi bila dostupnija i jednostavnija za korištenje svim zainteresiranim osobama.