Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u suradnji s Kućom ljudskih prava Zagreb organizirala je 26.11.2024. godine Konferenciju o ljudskim pravima – implementacija međunarodnih preporuka upućenih RH.
Cilj konferencije bio je doprinijeti jačanju zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj kroz poticanje provedbe posljednjih preporuka koje je Hrvatska dobila od UN-ovih odbora. Riječ je o preporukama Odbora za ljudska prava iz rujna ove godine i Odbora za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije iz listopada 2023. godine.
Preporuke ovih odbora pokazuju što države trebaju činiti bolje kako bi zaštitile ljudska prava, i to prema obvezama koje su preuzele. U ovom slučaju riječ je o obvezama prema Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima i Konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije u Hrvatskoj. Države su dužne podnijeti izvješća ovim odborima o provedbi Pakta odnosno Konvencije, nakon čega im odbori upućuju preporuke.
Otvarajući konferenciju, pučka pravobraniteljica istaknula je kako se osobito u posljednje vrijeme globalno, europski, ali i u Hrvatskoj, i prečesto ljudska prava propituju te ih se politizira, govori se o njima kao o mišljenjima, iako je zapravo riječ o međunarodnom pravu odnosno pravu ljudskih prava. Država je preuzela određene obveze, ljudska prava su pravna obveza i tako se prema njima treba i odnositi.
Svijet je trenutno suočen s nekoliko kriza i jedan od odgovora na njih treba biti više, a ne manje ljudskih prava. O ljudskim pravima treba pričati, učiti, a preporuke međunarodnih mehanizama implementirati, pri čemu oni kojima je zaštita i promocija ljudskih prava posao odnosno svi branitelji ljudskih prava, trebaju na tome inzistirati.
Institucija pučke pravobraniteljice pri tom je, opisala je, u ulozi mosta koji spaja različite aktere – organizacije civilnog društva, nadležna tijela, Hrvatski sabor, ali i daje perspektivu i prenosi iskustva i poruke građana.
Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb, naglasio je kako je proces implementacije međunarodnih postupaka dugotrajan, a ova konferencija jedan je od način na koji započinje. Ona daje priliku za promišljanje o tome kako bi njihova implementacija trebala izgledati, i to u duhu dijaloga i gledajući kroz različite uloge uključenih u postupak, a može i podići vidljivost preporuka.
Sudionicima se video porukom obratio Vladlen Stefanov iz Ureda visokog povjerenika za ljudska prava. Naglasio je kako nacionalne institucije za ljudska prava, što je u Hrvatskoj pučka pravobraniteljca, imaju ključnu ulogu u implementaciji međunarodnih preporuka, posebno na način da informiraju odbore o razlikama između zajamčenih i ostvarenih prava građana, kao i koraka koje je potrebno poduzeti kako bi se to promijenilo.
Kompleksnost procesa iz pozicije države koja je pristupila međunarodnom ugovora približila je Romana Kuzmanić – Oluić, savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova. Rekla je i kako Hrvatska dobro stoji u odnosu na politiku ratifikacije međunarodnih instrumenata, uz napomenu kako bi prije ratifikacije trebalo napraviti dodatan pogled prema sagledavanju pravnog stanja, uz analize nadležnih tijela.
U nastavku su održana dva panela u kojima su o preporukama ova dva odbora i njihovoj implementaciji govorili predstavnici državnih tijela, pravobraniteljskih institucija i organizacija civilnog društva.
Tako su o preporukama Odbora za eliminaciju rasne diskriminacije govorili Katarina Coha, voditeljica Službe za ljudska prava u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice, Tatjana Holjevac, zamjenica pravobraniteljice za djecu , Lucija Mulalić, koordinatorica projekata CMS-a, Boris Milošević iz SNV-a i Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.
O preporukama Odbora za ljudska prava govorili su Danijela Gaube, ravnateljica Uprave za ljudska prava, nacionalne manjine i etiku u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice, Kristijan Kevešević, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gong-a, Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb i Melisa Skender, glavna tajnica HND-a.
U panelima je posebno naglašena potreba snažne međuresorne suradnje, podizanja svijesti o konvencijama i preporukama, kao i edukacije ciljanih skupina. Istaknuti su i izazovi, poput činjenice da su vidljive razlike između dojma o ispunjenosti preporuka, koji proizlazi iz dostavljenih informacija, u odnosu na njihov stvarni učinak na građane, uključujući i zbog nedovoljnih kapaciteta institucija. Istaknute su poteškoće u ostvarivanju ljudskih prava, uključujući prava na obrazovanje, slobodu medija, pristup pravosuđu, uključujući zaštitu prijavitelja nepravilnosti (tzv. zviždača), zatim poteškoće s kojima se suočavaju romska djeca i djeca migranti, kao i one vezane uz ravnopravnost spolova i suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije