U Hrvatskom saboru 16. travnja 2026. održala se tematska sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije sprječavanja korupcije pod nazivom „Ima li korupcije u Državnim nekretninama d.o.o. trgovačkom društvu u vlasništvu Republike Hrvatske“.
Na tematskoj sjednici je sudjelovala i zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja te je uvodno pojasnila način djelovanja institucije pučke pravobraniteljice kao vanjskog kanala za prijavljivanje nepravilnosti.
Ukazala je kako pučka pravobraniteljica ne postupa po sadržaju prijava nepravilnosti, nego ih s obzirom na njega dostavlja tijelima nadležnim za postupanje po sadržaju (Državnom odvjetništvu, Državnom inspektoratu i sl.), pri čemu štiti identitet prijavitelja.
Ova su je tijela obavezna obavijestiti o postupanju o prijavi i dostaviti obrazloženo izvješće o ishodu postupanja, o čemu pučka pravobraniteljica obavještava prijavitelje nepravilnosti. Dakle, pučka pravobraniteljica ne ispituje same nepravilnosti, no provodi ispitni postupak povodom navoda o osveti zbog prijave nepravilnosti, po čijem okončanju utvrđuje je li došlo do povrede prava prijavitelja, u kojem slučaju poslodavcu izdaje neku od mjera.
Uz to, pučka pravobraniteljica prati i primjenu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN) u postupcima unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, slučajevima javnog razotkrivanja nepravilnosti, kao i sudsku praksu u ovom području.
Zamjenica Kesonja istaknula je da je osnovni cilj ZZPN-a prijavljivanje nepravilnosti uz zaštitu identiteta prijavitelja, ispitivanje osnovanosti prijavljene nepravilnosti i njezino otklanjanje, ako se ona utvrdi, bez da prijavitelji zbog toga trpe osvetu poslodavca, dodavši da takvi slučajevi postoje, ali se zbog zakonske obveze čuvanja povjerljivosti podataka iz prijave o njima ne govori u javnosti.
Zamjenica je ukazala i na potrebu zakonskog uređenja mogućnosti da prijavitelji nepravilnosti preuzmu kazneni progon u slučaju odbačaja kaznene prijave koju su podnijeli u javnom interesu, povodom nepravilnosti za koje su saznali u svojem radnom okruženju. Trenutno to nije moguće jer se prijavitelji nepravilnosti ne smatraju oštećenom stranom, već će to najčešće biti država.
S ciljem jačanja sustava zaštite prijavitelja nepravilnosti, zamjenica je ukazala da bi trebalo osigurati im i besplatnog odvjetnika u sudskim postupcima, bez obzira na imovinski cenzus, pružiti im psihosocijalnu podršku tijekom cjelokupnog procesa, ali i osigurati zakonsku zaštitu osobama čija su prava narušena od strane poslodavca iako nisu prijavile nepravilnost, već je poslodavac to pogrešno pretpostavio.
Na kraju sjednice zamjenica je ukazala da je u postupku ispitivanja navoda o osveti ZZPN prepoznao lošiji položaj prijavitelja u odnosu na poslodavca. Zbog toga je zakonom propisano da nakon što prijavitelj dokaže vjerojatnost osvete, na poslodavcu je obveza dokazivanja da neka eventualna radnja usmjerena prema zaposleniku nije posljedica osvete.
Uz zamjenicu Kesonju, u raspravi su sudjelovali i predsjednica Nacionalnog vijeća Mirela Ahmetović, saborski zastupnici Dalija Orešković i Tomislav Klarić, državna tajnica Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Sanja Bošnjak, ravnateljica Državnih nekretnina Mirela Habijanec, Oriana Ivković Novokmet iz GONG-a, Davorka Budimir iz Transparency Internationala Hrvatska, Jelena Budak s Ekonomskog instituta, novinarka Ana Raić Knežević te prijaviteljica nepravilnosti Maja Đerek.
Više o djelovanju institucije u području zaštite prijavitelja nepravilnosti i preporuke pučke pravobraniteljice za unaprjeđenje njihove zaštite možete pronaći u Izvješću za 2025. godinu.
