S ciljem podizanja svijesti o potrebi jačanja sustava palijativne skrbi kao sastavnom dijelu medicine i zdravstvene zaštite te važnosti u ostvarivanju prava na zdravlje 11. svibnja obilježava se Nacionalni dan palijativne skrbi.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorava da se u Hrvatskoj sustav palijativne skrbi i dalje suočava sa strukturnim problemima koji otežavaju omogućavanje što kvalitetnijeg života (do samog kraja) sa što manje boli i patnje, uz maksimalno očuvanje ljudskog dostojanstva najtežim bolesnicima.
Ključni problemi u sustavu palijativne skrbi odnose se na kronični nedostatak stacionarnih kapaciteta, izražen manjak stručnog kadra i nepopunjenost mobilnih timova, nedefinirane standarde kvalitete, nedostatak strukturiranog planiranja i pružanja kontinuirane podrške pacijentima, otežano ostvarivanje prava na zdravstvenu njegu u kući, nedostatnu suradnju sustava zdravstva i socijalne skrbi, nisku razinu timske kohezije unutar samih ustanova, nedostatnu edukaciju stručnog kadra, neadekvatnu komunikaciju prema korisnicima i njihovim obiteljima te nejednaku dostupnost palijativne skrbi u svim dijelovima Hrvatske.
Poseban je problem i što u Hrvatskoj još uvijek ne postoji službena specijalizacija iz medicine boli. Iako je zahtjev za odobrenje uže specijalizacije iz medicine boli Ministarstvu zdravstva podnesen u više navrata, što je i preporuka pučke pravobraniteljice, on još uvijek nije odobren, zbog čega su palijativni bolesnici u nekim ambulantama uskraćeni za liječenje po najnovijim smjernicama.
Nažalost, još uvijek nije donesen Nacionalni program razvoja palijativne skrbi kao ishodište poboljšanja trenutne situacije, kojim bi se odredilo temeljno strateško usmjerenje i standardizirali protokoli, što je i jedna od preporuka pučke pravobraniteljice u Izvješću za 2025. godinu.
To je potrebno učiniti što prije jer prema podacima Ministarstva zdravstva palijativnu skrb godišnje treba između 26 i 46 tisuća korisnika, a ostvaruje je manje od polovice osoba kojima je potrebna. Važno je osvijestiti i da ona ne obuhvaća samo onkološke bolesnike, što je uvriježeno mišljenje u javnosti, već i one koji pate od demencije, kardiovaskularnih bolesti i drugih teških kroničnih stanja.
Pri tom, pružanje nužne skrbi bolesnicima ima i različite posljedice i za dodatne desetke tisuća njima bliskih osoba koji o njima brinu, pokušavajući im osigurati skrb, brigu i što manju patnju do samog kraja.
Više o ovoj temi i preporukama pučke pravobraniteljice možete saznati u Izvješću za 2025. godinu.
