* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o problemima vezanima uz strane radnike pronađite i u poglavljima Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla i Zločini iz mržnje.

Posebno obrađujemo poziciju stranih radnika, kojih je posljednjih godina veći broj u RH, s obzirom da su oni suočeni s brojnim istim problemima kao svi radnici, ali i s nekim dodatnim. Osim povredama prava u području rada, izloženi su i dodatnim problemima o čemu više pišemo u poglavlju o rasnoj ili etničkoj diskriminaciji i zločinima iz mržnje.

Izmjenama i dopunama ZOS-a, koje su stupile na snagu u ožujku 2025. godine, produljeno je trajanje dozvole za boravak i rad s jedne na tri godine i olakšana je promjena poslodavca unutar trajanja važeće dozvole za boravak i rad, što je iznimno važno u slučajevima rada za poslodavce koji krše radnička prava. Dodatno su regulirani i uvjeti za zapošljavanje stranih radnika te je jedan od uvjeta visina prometa poslodavca u propisanom razdoblju.

Međutim, nakon ovih zakonskih izmjena zaprimili smo nekoliko pritužbi poslodavaca koji su ukazivali na otegotan učinak navedenih odredbi na manje poslodavce koji djelatnost obavljaju sezonski, posebice turističku i ugostiteljsku djelatnost u obalnom dijelu RH, zbog čega nisu mogli ostvariti traženi promet u propisanom razdoblju. MRMSOSP je pojasnilo da propisana visina prometa predstavlja minimalnu garanciju da se radi o poslodavcu koji uredno posluje, zapošljava domaće radnike i doprinosi gospodarskom rastu i razvoju, pri čemu se uzela u obzir i sezonalnost poslovanja. Uvjeti za izdavanje dozvola za boravak i rad, uključujući i visinu prometa, predmet su novih izmjena i dopuna ZOS-a, koji je bio u postupku donošenja za vrijeme pripreme ovog Izvješća.

S obzirom na brojne primjere neadekvatnog smještaja stranih radnika, o čemu smo i ranije izvještavali, pozdravljamo izmjene ZOS-a kojima se reguliraju uvjeti smještaja, čiji će učinak ovisiti o donošenju potrebnih izmjena Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja i kontinuiranim inspekcijskim nadzorima. Osnaživanje inspekcijskog nadzora jedna je od mjera Plana upravljanja migracijama i azilom RH za razdoblje do 2030. godine, pri čemu se posebno prepoznaje važnost jačanja ovlasti za inspekcijski nadzor nad smještajem stranih radnika koji osigurava poslodavac ili je isti posrednik u osiguravanju smještaja.

U 2025. godini strani radnici su nam se češće obraćali nego ranijih godina – tako smo u 2023. postupali u 31 predmetu, u 2024. u 69 predmeta te u 2025. godini u 109 novih predmeta otvorenih povodom povreda prava stranih radnika u području rada. Obraćali su nam se na engleskom i hrvatskom jeziku, pri čemu je njihovo poznavanje oba jezika i dalje slabo, što je ponekad otežavalo razumijevanje njihovih problema. Uočili smo da više koriste digitalne alate za preciznije izražavanje i razumijevanje svojih prava. Kako bismo im olakšali razumijevanje njihovih prava, na našoj web stranici objavili smo “Informacije za (strane) radnike – Kako zaštiti svoja prava na radnom mjestu” na 11 jezika, o čemu smo pisali i u Izvješću za 2024. godinu. Korisni su i video materijali i dokumenti Hrvatskog pravnog centra, izrađeni u sklopu projekta „Pravna pomoć i informacije za strane radnike“, dostupni putem QR koda, te brošure i informacije drugih dionika, poput primjerice Sindikata graditeljstva Hrvatske, o pravima iz proširenog kolektivnog ugovora za graditeljstvo, na 15 jezika, dostupne putem QR koda i u tiskanom obliku. Primjer dobre prakse lokalne samouprave je Program Grada Zagreba za provedbu Povelje integrirajućih gradova (2026.-2030.), koji predviđa savjetovanje i posredovanje pri zapošljavanju i informiranje o mjerama aktivne politike zapošljavanja.

Važno je održavanje, osobito besplatnih, tečajeva hrvatskog jezika za strane radnike. Prema podacima HZZ-a u 2025. godini dodijeljeno je 278 vaučera za program učenja hrvatskog jezika za strance, više nego prethodne godine, no to još uvijek nije dovoljno. Od 278 korisnika, 94 čekaju početak tečaja, za 99 korisnika tečaj je u tijeku, a 85 ih ga je završilo. Najviše vaučera dodijeljeno je državljanima Nepala (97), Filipina (85), Indije (26), Šri Lanke (25) i Bangladeša (19), a zatim Vijetnama (8), Uzbekistana (7), Egipta (6), te po jedan državljanima Kirgistana, Kosova, Pakistana, Palestine i Ukrajine.

„Dali su mi ugovor i rekli su da su to pravila tvrtke. Ali od početka do sada, svaki dan mijenjaju pravila i trenutno nas prisiljavaju da radimo 13 sati dnevno i da dovršimo 33 dostave dnevno, poput prijevoza. Ako ne mogu, daju mi kaznu, odbijaju nam plaću, iako radimo svaki dan 13 sati. Ako odbijemo 13 sati rada dnevno, natjerat će nas da nam ponište radnu dozvolu. Mi smo stranci i želimo raditi.  Želimo uzdržavati obitelj, ali tvrtka nam nije isplatila pravu plaću, a također nas tjeraju da radimo 13 sati dnevno, to je jako teško, posebno za mene. Ne znam kamo moram ići. Ne znam kamo da se požalim na našu situaciju? Počinjem s vama, ne znamo ništa, ne znamo hrvatska pravila, ne znamo kamo moramo ići. Molim vas, pomozite mi, pomozite nam. U istoj smo tvrtki, 32 smo strana taksista, imamo jezični problem, zato nitko ne može ništa učiniti protiv naše tvrtke. Molim vas, pomozite nam kao ljudsko biće ili mi dajte neku adresu tko nam može pomoći.”

Tijekom 2025. godine obraćali su nam se strani radnici iz Filipina, Uzbekistana, Indije, Nepala, Egipta, Turske, Bangladeša, Srbije, BiH, Kosova, Albanije, ali i oni koji u svojim pritužbama ili upitima nisu navodili državljanstvo.

Ukazivali su na rad bez ugovora o radu, rad bez dozvole za boravak i rad, neisplatu plaće, isplatu dijela plaće „na ruke“, nezakoniti i neplaćeni prekovremeni rad, uskratu prava na odmor, neisplatu naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor, neuručivanje obračuna dugovanih plaća, neprijavljivanje nadležnim tijelima osiguranja, kao i na nezakonit otkaz, najčešće bez obrazloženja, koji nije u pisanom obliku.

Budući da pučka pravobraniteljica nema ovlasti provoditi ispitni postupak protiv privatnih poslodavaca (pravne i fizičke osobe u gospodarstvu i obrtu), osim u slučajevima diskriminacije ili zaštite prijavitelja nepravilnosti prema posebnim propisima, stranim radnicima smo pružali opće pravne informacije o zaštiti njihovih prava i mogućnosti sudske zaštite, posebno im ukazujući na prekluzivne i zastarne rokove. Ukazivali smo im da, ako zbog nepoznavanja jezika ne mogu sami, prijavu i dokumentaciju mogu dostaviti nama, kako bismo ju proslijedili nadležnoj inspekciji, najčešće DIRH-u, što su neki strani radnici i koristili.

Prema podacima MUP-a u 2025. godini izdana je 170.751 dozvola za boravak i rad stranim radnicima iz trećih zemalja, što je 35.889 dozvola manje nego 2024. godine. Najviše radnika je iz BiH (32.576), Nepala (31.753), Srbije (24.446), Filipina (17.707), Indije (15.517), Sjeverne Makedonije (11.979), Kosova (6.404), Egipta (5.544) i Uzbekistana (5.540). Dozvole su najčešće izdavane za poslove radnik/ca visokogradnje, pomoćni kuhar/ica, pomoćni konobar/ica, čistač/ica, konobar/ica, radnik/ca niskogradnje, kuhar/ica, sobar/ica, zidar/ica, vozač/ica teretnog vozila.

„I’m Nepali citizen and I’m in big trouble because someone other made a mistake. The company that I work for didn’t process my documents in time and suddenly they say you cannot work now. I haven’t done anything wrong and break any rules, its happened because of other mistake and I get illegal without knowing it. I asked them alot of time what’s happening of process for my new TRC card and they said you don’t have to worry about anything. If they had give me notice, maybe I was able to find a new job, but its happened suddenly to me… I’m in too much problem where nothing in my hand to make things right.”

Strani radnici su ukazivali i da im dozvole za boravak i rad nisu produljene u zakonskom roku, dijelom zbog kašnjenja poslodavaca, a dijelom zbog dugotrajnog postupanja MUP-a, što ih prisiljava na nezakoniti rad. Neki nisu znali status i ishod postupka po zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad jer su to prepustili poslodavcu. Dijelu radnika je istekla dozvola za boravak i rad, no to nisu znali, zbog čega ih je nužno pravovremeno informirati o njihovom boravišnom i radnom statusu.

Neki strani radnici su ukazivali da su im poslodavci prijetili ili ih zlostavljali na radu, uzimali putovnicu ili dozvolu za boravak i rad. Zaprimili smo informacije da je više stranih radnica zaključano u prostorima u kojima žive i rade, da ne mogu slobodno izlaziti te da su im oduzete putovnice, povodom čega je u tijeku istraga općinskog državnog odvjetništva zbog više kaznenih djela na štetu četiri državljanke Indije i jedne Filipina.

U 2025. godini zaprimili smo više pritužbi protiv pravnih i fizičkih osoba u RH, kojima su plaćeni novčani iznosi za radne dozvole koje nikad nisu ishođene. Tako je jedna tvrtka ukazala da su za čak 50 kandidata iz Indije (vozači taksija) plaćeni iznosi za radne dozvole koje nikada nisu ishođene. Pritužitelje smo informirali o načinima zaštite njihovih prava te smo ih uputili na podnošenje kaznene prijave policiji ili DORH-u. DIRH je ukazao da su, s obzirom na stanje tržišta rada u RH i dosadašnje rezultate nadzora, agencije za privremeno zapošljavanje potencijalno rizični poslodavci. Zbog toga inspekcija rada redovito provodi nadzore nad njihovim radom, kao i nad radom agencija za posredovanje pri zapošljavanju.

Za zaštitu prava stranih radnika, u njihovim matičnim državama i u RH kao državi njihovog rada, ističemo važnost sklapanja međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju s državama iz kojih radnici dolaze. MRMSOSP nas je obavijestio da je Vlada RH u razdoblju od 2022. do 2025. godine pokrenula postupke za sklapanje ugovora o socijalnoj sigurnosti s Republikom Kosovo, Republikom Filipini, Ukrajinom i Republikom Moldavija. Uz navedeno, u 2024. godini na snagu je stupio ugovor s Republikom Albanijom. U listopadu 2025. godine potpisan je Memorandum o suradnji u području tržišta rada između MRMSOSP-a i Ministarstva za radnike u inozemstvu Republike Filipini. Njime je uspostavljen program prema kojem zapošljavanje provode izravno nadležna tijela u Filipinima i HZZ te prije dolaska u RH radnici prolaze pripremnu obuku o hrvatskom jeziku, kulturi i pravima radnika, kako bi se lakše integrirali.

Zaprimili smo i nekoliko pritužbi poslodavaca i agencija za posredovanje pri zapošljavanju koji nisu mogli zaposliti strane radnike iz određenih zemalja, iako su ranije bez problema dobivali potrebnu dokumentaciju i dozvole. Navodili su da su odluke o odbijanju viza za boravak nejasne i netransparentne, a zbog nedostatka obrazloženja nisu mogli učinkovito uložiti pravni lijek. Iako poslodavci razumiju potrebu države da radne migracije budu planske i kontrolirane, ističu potrebu za jasnijim i transparentnijim komuniciranjem migracijske politike. Stoga ukazujemo da RH i nadalje nema sveobuhvatnu migracijsku i integracijsku politiku, o čemu više pišemo u poglavlju o rasnoj i etničkoj diskriminaciji.

Prema podacima DIRH-a, inspektori rada su u nadzorima najčešće utvrdili rad, odnosno zapošljavanje stranaca bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. U 2025. godini su utvrdili osnovanu sumnju u nezakoniti rad 961 državljana trećih zemalja, 41 manje nego 2024. godine, koji su radili bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Donijeli su 263 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti, deset više nego 2024. godine, od čega je 156 ukinuto jer su poslodavci u propisanom roku uplatili 3.981,68 eura za svakog radnika, te je u Državni proračun ukupno uplaćeno 1.059.126,88 eura. Većina stranaca zatečenih u nezakonitom radu bili su državljani Nepala, Srbije, Indije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova. Kao i prethodnih godina, nezakoniti rad stranih radnika najčešće je utvrđen u ugostiteljstvu, građevinarstvu i prijevozu (taxi).

Inspektori rada u području zaštite na radu su tijekom 2025. godine zbog nepostupanja poslodavaca sukladno Zakonu o zaštiti na radu i popratnih propisa, utvrdili da je u prostoru u kojemu se obavlja rad ozlijeđeno 115 stranaca, što je 20,7% ukupno ozlijeđenih radnika, od kojih je 30 radnika iz BiH, 13 iz Nepala, 12 iz Indije, devet iz Kosova, sedam iz Egipta, po šest iz Uzbekistana i Sjeverne Makedonije, pet iz Srbije, po četiri iz Bangladeša, Tadžikistana i Turske, po tri iz Albanije, Ukrajine i Filipina, te po jedan iz Gruzije, Perua i Palestinskog područja.

Nažalost, smrtno je stradalo osam stranih radnika, 29,6% ukupno smrtno stradalih radnika, i to po jedan radnik iz Nepala, Uzbekistana, Sjeverne Makedonije, Srbije, BiH, Albanije, Indije i Egipta.

U 2025. godini smo zatražili od MRMSOSP-a i DIRH-a informacije o osposobljavanju stranih radnika za rad na siguran način te provode li se edukacije na jeziku koji razumiju, kako je propisano Pravilnikom o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita. Prema MRMSOSP-u, pri nadzoru ovlaštenih osoba za osposobljavanje za rad na siguran način, nisu uočene nepravilnosti te se edukacije ne provode isključivo na hrvatskom, već (i) na jeziku razumljivom stranom radniku. No MRMSOSP nema podatke postoje li odstupanja u slučajevima u kojima poslodavci osposobljavaju radnike putem svojih stručnjaka za zaštitu na radu. Iako pozdravljamo napore DIRH-a, s obzirom na broj i udio smrtno stradalih stranih radnika u 2025. godini, potrebno je pojačati nadzor osposobljavanja stranih radnika za rad na siguran način.

Strani radnici nisu skloni učlanjenju u sindikate u mjeri u kojoj to čine domaći radnici, moguće zbog nedovoljne informiranosti o prednostima sindikalnog udruživanja, straha od pritisaka poslodavaca ili čak otkaza. No, u 2025. godini je porastao broj stranih radnika učlanjenih u sindikate, što ukazuje na jačanje povjerenja. Time ih se osnažuje i da javno istupaju i prosvjeduju kako bi zaštitili svoja prava. No mediji su izvještavali i da se strani radnici učlanjeni u sindikate suočavaju s pritiscima i prijetnjama poslodavaca, uključujući ukidanje dozvole za boravak i rad, zbog čega smo na vlastitu inicijativu otvarali predmete u kojima još postupamo.

„Trenutno me je direktor, bez isplate plaće, praktički „dao“ svom poznaniku, kao da sam neki predmet.“

Zaključno, i domaći i strani radnici ukazuju na dehumaniziran odnos dijela poslodavaca, da ih se upućuje od jednog do drugog poslodavca kao potrošnu robu, a primili smo i pritužbu u kojoj agencija za posredovanje pri zapošljavanju u reklamnom oglasu prikazuje radnike „servirane na pladnju“. Takav odnos pojedinih poslodavaca prema radnicima je neprihvatljiv te je u suprotnosti s temeljnim postulatima radnog odnosa. Philadelphijska deklaracija, koja je zbog iznimnog značaja postala sastavni dio Ustava Međunarodne organizacije rada, naglašava da rad nije roba te da sva ljudska bića imaju pravo ostvarivati svoje materijalno blagostanje i duhovni razvoj u uvjetima slobode i dostojanstva, gospodarske sigurnosti i jednakih mogućnosti. Stoga ponovno ukazujemo na potrebu odgovornijeg i obzirnijeg ophođenja poslodavaca prema radnicima, poštujući njihovo dostojanstvo i prava.

Više o problemima vezanima uz strane radnike pronađite i u poglavljima Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla i Zločini iz mržnje.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.