Migranti moraju biti upoznati sa svojim pravima kako bi ih mogli i ostvariti ili potražiti zaštitu ako su ona ugrožena. No, u praksi to često nije slučaj, pokazalo je izvješće „Pristup migranata* informacijama o njihovim pravima – preporuke za pretvaranje teorije u praksu“, koje je Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) predstavila 17. listopada u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Izvješće obuhvaća iskustva iz 19 prihvatilišta i mjesta detencije migranata u 12 zemalja Europe, na temelju podataka koje su prikupile nacionalne institucije za ljudska prava, među kojima i Ured pučke pravobraniteljice. Domaćini predstavljanja bile su zastupnice u Europskom parlamentu Tanja Fajon, Ana Gomes i Judith Sargantini.
„Naše institucije pružaju stručne, neovisne i vjerodostojne informacije o implementaciji međunarodnih standarda ljudskih prava na nacionalnoj razini. No, one moraju biti dostupne kreatorima javnih politika, zbog čega smo zapravo ovdje“, rekla je pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća ENNHRI-ja Lora Vidović u uvodnom govoru.
Detalje izvješća predstavila je Adriana van Dooijeweert, čelnica nizozemskog Instituta za ljudska prava i Radne skupine ENNHRI-ja za azil i migracije. Podaci ukazuju na nekoliko problematičnih područja – kratko trajanje prvih intervjua, loša kvaliteta prijevoda i nedostatak edukacije zaposlenika. Naime, nužno je da prvi intervju ne bude ograničen na manje od sat vremena, posebice kad su u pitanju djeca, a u njemu trebaju sudjelovati službeni prevoditelji. Osobe koje migrantima pružaju informacije o njihovim pravima za to bi trebale biti i educirane, a kvaliteta njihova rada trebala bi se redovito nadgledati, budući da se događa da daju zastarjele, nepotpune ili netočne informacije. Nužno je i da migranti imaju pristup besplatnoj pravnoj pomoći, stoji u preporukama koje je ENNHRI uputio u ovom izvješću.
Prepreke u spajanju obitelji bile su tema o kojoj su članice ENNHRI-ja razgovarale s povjerenikom Vijeća Europe za ljudska prava Nilsom Muižnieksom 18. listopada, također u Bruxellesu. „Spajanje obitelji prvi je korak u integraciji, a ako se ono onemogućava, potiču se ilegalne migracije. Unatoč tome, mnoge zemlje su iznimno kreativne u postavljanju prepreka za uspjeh ovog postupka“, upozorio je Muižnieks, koji je upravo na temu spajanja obitelji objavio posebno izvješće.
„Nažalost, europski odgovor na izbjegličku krizu sve češće uključuje restriktivne mjere koje utječu na status izbjeglica, posebice postupak spajanja obitelji“, istaknula je pravobraniteljica Vidović. Sudionici su zaključili kako je nužno da kvalitetnom suradnjom nacionalne institucije za ljudska prava i međunarodne organizacije nastave utjecati na nužne promjene u praksama i propisima koji se odnose na ovu temu, ali i cjelokupno područje azila i migracija.
Spajanje obitelji prvi korak prema integraciji izbjeglica. Ako im se ovo pravo ograničava, potiču se ilegalni putevi, kaže @CommissionerHR
— Pravobraniteljica (@OmbudsmanHR) October 18, 2017
*Napomena: Pojam „migrant“ u izvješću se odnosi na tražitelje međunarodne zaštite, izbjeglice, osobe bez državljanstva i one kojima je potrebna međunarodna zaštita
