* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2022. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.
Prava hrvatskih branitelja
Pritužbe branitelja najviše su se odnosile na dužinu trajanja postupka utvrđivanja materijalnih i ostalih prava, (ne)priznavanje statusa hrvatskog branitelja i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju, probleme pri stambenom zbrinjavanju te probleme pri traženju novčanih pomoći radi socijalne ugroženosti branitelja i članova njihovih obitelji.
Dio branitelja još nije ili nije na odgovarajući način riješio status i pripadajuća prava, što potvrđuju 4.404 nova zahtjeva za ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja podnesenih 2021. godine MORH-u te 659 podnesenih MUP-u.
Izmjenama Zakona o izmjenama i dopunama zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji iz srpnja 2021. godine, što smo i mi preporučili, ubrzan je postupak utvrđivanja statusa HRVI iz Domovinskog rata uvođenjem jednostavnijeg modela vještačenja, no tek treba vidjeti u kojoj mjeri će to ubrzati ove postupke s obzirom da pritužbe koje smo zaprimali tijekom izvještajnog razdoblja, a koje obuhvaća i razdoblje prije donošenja zakonskih izmjena, ukazuju da postupci traju predugo.
Pojedine JLS u slučajevima dodjele stambenih kredita braniteljima za izgradnju obiteljske kuće u mjestima njihova prebivališta, ne ustupaju bez naknade građevinska zemljišta i komunalno opremanje, što je obveza iz čl. 87. ZHB-a, a mnoge u urbanističkim planovima uopće ne predviđaju zemljišta za ovu svrhu. Tako primjerice branitelj s prebivalištem u Općini Sveti Filip i Jakov, o čijem slučaju smo ranije izvještavali, koji je je podnio zahtjev prije čak 15 godina te od 2004. godine plaća mjesečne rate kredita za izgradnju obiteljske kuće, nakon naših višegodišnjih preporuka i upozorenja više tijela javne vlasti, prema sporazumu MHB-a i Općine Sveti Filip i Jakov napokon bi tijekom 2022. godine trebao dobiti građevinsko zemljište.
„U natječaju sam se pozvala na pravo prednosti kao dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja te je Ministarstvo branitelja poslalo preporuku ravnateljici ali očito je sve uzalud jer je testiranje objavljeno zadnji tren. Smatram da ovdje postoje velike nepravilnosti u vezi
natječaja te molim Vas za pomoć i savjet vezano za ovaj slučaj…“
Ostvarivanje prava prednosti branitelja pri zapošljavanju u praksi je i dalje jako teško ostvariti, s obzirom da se odredbe ZHB-a koje se odnose na pravo prednosti u provedbi natječaja ne primjenjuju ujednačeno i transparentno, a branitelji i članovi njihovih obitelji često nisu dovoljno educirani o svojim pravima. U pogledu nadzora primjene prava prednosti pri zapošljavanju Inspektorat rada je donio 33 rješenja u kojima je utvrđena povreda, radi čega su nadležnim sudovima podnijeli 16 optužnih prijedloga.
Nažalost, dio branitelja i članova njihovih obitelji i dalje se nalazi u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji, dok potrebe za stambenim zbrinjavanjem nadilaze institucionalne mogućnosti, što je posebno došlo do izražaja nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, pa je od ukupno 14.422 zahtjeva za izvanrednu novčanu pomoć njih čak 11.073 podneseno zbog potresa, na što je utrošeno gotovo 37 milijuna kuna.
[pullquote]
Preporuka 70.
Ministarstvu hrvatskih branitelja, da ubrza osnivanje veteranskih centara na cijelom području RH
Preporuka 71.
Ministarstvu hrvatskih branitelja, da provede javnu kampanju s ciljem informiranja civilnih stradalnika rata o mogućnostima ostvarivanja njihovih prava[/pullquote]
Također, tijekom 2021. godine za financiranje psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja branitelja i civilnih stradalnika, koje su provodili OCD-i na temelju javnog poziva, osigurano je nešto više od 10 milijuna kuna.
MHB je tijekom 2021. godine dodijelilo 150 stanova, 120 stambena kredita i 250 financijskih potpora te je nastavilo sa sanacijom starih i derutnih stanova i s organiziranom stambenom izgradnjom, no još je neriješeno 8.707 zahtjeva za dodjelu stambenih kredita i 1.552 za financijske potpore.
Potreba za programima psihosocijalne podrške branitelja veće su od postojećih kapaciteta, osobito ako se uzme u obzir da će se u centrima za psihosocijalnu pomoć pružati podrška i za civilne stradalnike iz Domovinskog rata.
Tijekom 2021. godine osnovan je Veteranski centar u Šibeniku, koji će s radom započeti 2022. godine. Kako smo u prethodnim izvješćima ukazivali da su ovakvi projekti kvalitativan iskorak u razvoju sustava brige i skrbi za branitelje, utemeljeni na priznanju njihovog doprinosa, društvenoj solidarnosti te njihovim stvarnim potrebama, potrebno je nastaviti ne samo s osnivanjem veteranskih centara, nego i što bržim stavljanjem u rad.
Prava civilnih žrtava rata
2021. godinu obilježilo je donošenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, na čiju smo potrebu donošenja kontinuirano upozoravali kroz preporuke u godišnjim izviješćima, s obzirom da civilni stradalnici tako dugo nakon Domovinskog rata nisu uopće ili nisu na zadovoljavajući način riješili svoj status i pripadajuća prava.
Takvo stanje ne iznenađujuće s obzirom da je (prijašnji) Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata bio mijenjan 12 puta, no pritom nije uspio obuhvatiti sve kategorije ratnih stradalnika niti zadovoljiti njihove potrebe, što je za posljedicu, osim nesnalaženja samih civilnih stradalnika, često imalo i neažurnost državnih institucija u odlučivanju o njihovim pravima.
Prema podatcima OCD-a procjenjuje se da je civilnih žrtava rata između 4.000 i 8.000. Ovim zakonom one bi konačno bi trebale dobiti zasluženu pažnju te kroz predviđene mehanizme obeštećenja i podrške ostvariti pravo na pravdu, podršku i poštovanje društva, pravičnu i adekvatnu kompenzaciju za pretrpljene strahote, psihološku, medicinsku i pravnu pomoć, a ponajviše društveno priznanje patnje, pogotovo imajući u vidu da veliki broj počinitelja zločina nije kazneno odgovarao.
Naime, sveobuhvatno rješavanje pitanja civilnih žrtava rata trebalo bi biti u skladu s Temeljnim načelima i smjernicama o pravu na pravni lijek i reparaciju za žrtve teških kršenja međunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava UN te Rezolucijom Opće skupštine UN-a koja se odnosi na kompenzaciju, restituciju, rehabilitaciju, rješavanje sudbine nestalih, simboličke reparacije i garanciju neponavljanja zločina.
Uvažavajući potrebu da se iznađu sveobuhvatna i dugoročno održiva rješenja, pri izradi Zakona posebno smo naglasili da se osobitom pozornošću razmotre svi prijedlozi zainteresirane javnosti, kako bi se, u odnosu na sve stradalnike, riješili problemi nastali tijekom i nakon Domovinskog rata. Konačni prijedlog Zakona izmijenjen je dijelom i zbog uvažavanja naših prijedloga, primjedbi i mišljenja, prije svega pri proširenju opsega zajamčenih prava, primjerice prava na psihosocijalnu i primarnu pravnu pomoć i slično.
No, kako se novi Zakon tek počeo primjenjivati ostaje za vidjeti u kojoj će mjeri ispuniti očekivanja i riješiti višegodišnje nagomilane probleme. Tako primjerice, Pravilnik o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata kao provedbeni propis određuje da se postupak za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata pokreće na zahtjev osobe na propisanom obrascu, koji se podnosi nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba prema mjestu prebivališta podnositelja. No, samo je nekoliko ovih upravnih tijela, i to tek krajem godine, obrasce učinio javno dostupnima na svojim mrežnim stranicama.
[pullquote]
Preporuka 72.
Upravnim tijelima u županijama, da na mrežnim stranicama učine dostupnim obrasce za pokretanje postupka za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata[/pullquote]
Pitanje sudbine nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu i dalje je najsloženije otvoreno pitanje posljedica rata, jer obitelji nestalih imaju pravo znati istinu o sudbini svojih najbližih. Prema posljednjim podatcima RH još uvijek traži 1.852 nestale osobe, odnosno 1.454 nestalih i 398 posmrtnih ostataka. Podatke o žrtvama, vremenu, mjestu i okolnostima njihova stradanja bilo bi korisno učiniti dostupnima, kako bi društvo bilo upoznato s događajima iz Domovinskog rata.
U usporedbi s 2020. godinom, Uprava za zatočene i nestale MHB je u 2021. godini pojačala napore za pronalaskom nestalih osoba unaprjeđenjem mehanizama prikupljanja saznanja o nestalima i prikrivenim grobnicama i istraživanjima mogućih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica, kao i nabavkom modernije opreme, no kako je pitanje nestalih prioritetno humanitarno pitanje, potrebno je uložiti dodatne napore koji će zaista rezultirati pronalaskom što većeg broja osoba, kako bi obitelji saznale istinu o sudbini svojih članova.
U tom kontekstu, unatoč statističkim podatcima DORH-a i navodima da kontinuirano rade na predmetima ratnih zločina i da statistički podatci ne pokazuju stagnaciju već suprotno, dojam je žrtava, ali i dijela javnosti, kako nema bitnijeg napretka u procesuiranju ratnih zločina, zbog čega je nužno pojačati institucionalne napore u procesuiranju svih ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata. Pri tome je važno nastaviti te unaprijediti regionalnu suradnju u procesuiranju ratnih zločina, kao i ostvariti napredak u rješavanju otvorenih pitanja u traganju za nestalima.
Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.:
„Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava“, „Pravosuđe“, „Pravo na adekvatno stanovanje“, „Pravo na rad“ i „Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja“.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.
