Građani čiji su domovi razrušeni u potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku, računaju na jasna pravila o tome tko, u kojem iznosu, kada i od koga može očekivati pomoć, pa ih je potrebno i definirati – istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u komentarima na Nacrt prijedloga Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Sve navedeno treba jasno odrediti Pojmovnikom, kao i pojasniti hoće li se pri tome primjenjivati i imovinski kriteriji, s obzirom da se radi o distribuciji javnih sredstava. Predviđeno je i pružanje novčane pomoći za opravdane troškove onima koji sami obnavljaju i grade objekte, temeljem rješenja o isplati, no važno je precizirati što se sve točno smatra opravdanim troškovima, kao i predvidjeti mogućnost podnošenja pravnog lijeka kako bi se kontrolirala zakonitost navedenih rješenja i građanima omogućio pristup sudu. No, kako će vjerojatno vlasnici i prije stupanja na snagu Zakona za žurna saniranja uložiti (značajna) vlastita sredstva, kreditno se zadužiti ili morati plaćati uvećanu pričuvu, moguće je da će se promijeniti struktura stanovništva Gornjeg i Donjeg Grada, posebno u odnosu na njihovo imovno stanje i dob.
Radi poštivanja vladavine prava i pravne sigurnosti, a kako bi građani bili što sigurniji u svoju pravnu poziciju, potrebno je odrediti obavezan sadržaj rješenja o obnovi, novčanim pomoćima, stambenom zbrinjavanju i privremenom smještaju (primjerice, deklaraciju o stupnju oštećenja, načinu obnove, rokove i sl., kao što je predviđeno Zakonom o obnovi). Također, važno je propisati žurnost postupanja, kako kod rješavanja stambenog pitanja i obnovi zgrada zdravstvene i obrazovne namjene, tako i kod upravnosudskih postupaka pokrenutih protiv rješenja o obnovi, dodjeli novčanih sredstava i privremenom smještaju.
Prema Nacrtu prijedloga Zakona, Programe mjera donosi Vlada na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i uz prethodno mišljenje Grada Zagreba, no nije jasno sudjeluju li i građani odnosno javnost u tim postupcima. Svakako je potrebno predvidjeti i javnu raspravu o Programu mjera, kako zbog značaja teme, tako i percepcije korupcije u Hrvatskoj. Kako je izvjesno da Zakon neće biti izglasan u idućim mjesecima, to vrijeme treba iskoristiti za što konkretnije planiranje rokova i iznosa obnove, kao i omjera kojima u financiranju sudjeluju Republika Hrvatska, Grad Zagreb, županije, jedince lokalne samouprave te vlasnici, umjesto sadašnjeg neodređenog navođenja da će se obnova provoditi ovisno o prioritetima i raspoloživim sredstvima.
Na kraju, javni prijepori oko načina i financiranja obnove između Grada Zagreba i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, kao i prigovori o nedovoljnim konzultacijama neovisnih stručnjaka pri donošenju odluka, produbili su nepovjerenje građana u institucije, a ono je dodatno narušeno raspuštanjem Hrvatskog sabora i odgodom donošenja ovog Zakona.
Sve komentare pravobraniteljice upućene Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, možete pronaći u privitku ili na e-savjetovanju.
Komentari pučke pravobraniteljice – Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom
