Siromaštvo je često prepreka za ostvarivanje mnogih ljudskih prava, od, primjerice, pristupa stanovanju, socijalnim i zdravstvenim uslugama, obrazovanju ili zapošljavanju, a siromašne osobe nerijetko se suočavaju i s društvenom stigmatizacijom te diskriminacijom. Socijalna isključenost još je širi pojam te uz ekonomsku uključuje i socijalnu, kulturnu, političku i druge dimenzije života svakog pojedinca.
S ciljem jačanja svijesti o negativnom utjecaju siromaštva i potrebi njegovog učinkovitog suzbijanja, na inicijativu UN-a 17. listopada obilježava se Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2025. godinu, ukupna stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u odnosu na godinu ranije se smanjila i iznosi 19,5% (20,3% 2024.), dok se u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti nalazilo 20,7% građana (21,7% u 2024.)
No, iako stopa rizika od siromaštva, kao osnovni pokazatelj siromaštva, ne pokazuje koliko je osoba uistinu siromašno, nego koliko ih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, velik broj građana, njih gotovo trećina, i dalje si, primjerice, ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće (32,6%) ili podmirivanje neočekivanih financijskih izdataka (31,2%).
Ohrabruje što se opće stope rizika od siromaštva te osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u našoj zemlji blago smanjuju, no za osobe starije od 65 godina rizik od siromaštva, nažalost, i dalje kontinuirano raste.
Tako se u riziku od siromaštva nalazi 39,4% osoba starijih od 65, dok je ta stopa godinu ranije iznosila 37%, odnosno 34,8% 2023. godine. Ako starija osoba uz to i živi sama, stopa se gotovo udvostručuje pa se u riziku od siromaštva nalaze gotovo dvije od tri osobe (64,4%), dok ih je godinu ranije bilo 61,4%, odnosno 59,9% 2023. godine.
Zato smanjenje siromaštva odnosno rizika od siromaštva i socijalne isključenosti svakako treba biti jedan od prioriteta socijalne politike, pogotovo u razdoblju trajne visoke inflacije i gotovo svakodnevnih poskupljenja kojima su građani izloženi u svim područjima života, posebno imajući u vidu starije osobe koje su i inače jedna od najranjivijih skupina u društvu.
Nužno je i povećati socijalne naknade kako bi one uistinu omogućile dostojan život socijalno ugroženih osoba te omogućile i izlazak iz siromaštva.
Konkretno, prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva u 2025. godini za jednočlano kućanstvo iznosio je 752,83 eura mjesečno, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 1581 eura mjesečno. S druge strane, zajamčena minimalna naknada (ZMN) je 2025. godine za samca iznosila 160 eura (2024. godine 150 eura), dok je za kućanstvo s dvije odrasle radno sposobne osobe i dvoje djece iznosila 528 eura (2024. godine 420 eura). Iako uz ZMN, ove osobe imaju pravo i na troškove stanovanja i naknadu za ugrožene kupce, vidljivo je da se socijalne naknade nalaze znatno ispod praga rizika od siromaštva. Zbog toga je pučka pravobraniteljica nadležnom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike preporučila da iznos ZMN-a usklađuje s rastom troškova života, kao i da proširi opseg korisnika koji na nju imaju pravo.
I Europska komisija u Izvješću za RH za 2025. utvrdila je kako uz porast životnog standarda, u našoj zemlji, nažalost, raste i dohodovna nejednakost, kao i da uz zaposlenost raste i broj osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, s kontinuiranim regionalnim razlikama, uz dodatnu ranjivost određenih društvenih skupina, upravo poput osoba starije životne dobi i osoba s invaliditetom.
Stoga je potrebno nastaviti osnaživati cjelokupan sustav socijalne skrbi koji mora biti usmjeren na korisnike, dobro organiziran i s dostatnim kapacitetima te dostupan svima kojima je podrška potrebna, i to u svim krajevima Hrvatske, pogotovo u ruralnim i izoliranim krajevima te na otocima.
Više o siromaštvu, diskriminaciji temeljem imovnog stanja i utjecaju na ljudska prava, kao i preporukama pučke pravobraniteljice za njihovu bolju zaštitu možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025.
