U povodu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, pučka pravobraniteljica i Kuća ljudskih prava 10. prosinca 2025. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu zajednički su organizirali konferenciju posvećenu 75. obljetnici donošenja Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Otvarajući konferenciju pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ukazala je na mnoge izazove s kojima se danas susrećemo u području zaštite ljudskih prava i sloboda, i to ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi, ali i širom svijeta. 
Uz ugrožavanje sloboda manjinskih skupina, postoje i brojni problemi koji pogađaju sve građane, primjerice, vezani uz zdravstvo, socijalnu skrb i siromaštvo, prava starijih, stanovanje i dr. te je nužno zadržati postojeće standarde zaštite ljudskih prava, a ova prava posebno štiti Revidirana Europska socijalna povelja.
Upravo zato, naglasila je pravobraniteljica, Konvencija, kao dio unutarnjeg pravnog poretka naše zemlje, služi kao svjetionik visokih prava, istaknuvši odgovornost države i institucija za poštivanje svih zajamčenih prava, kao i važnost edukacije građana na svim razinama, s ciljem jačanja vladavine prava i zaštite demokratskog poretka.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan istaknuo je kako je Konvencija dokument koji je naglasio da su ljudska prava univerzalna, neotuđiva i nedjeljiva te po prvi put svakom pojedincu omogućio izravnu zaštitu pred međunarodnim sudom.
Programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel ukazao je kako je civilnom društvu Konvencija jedan od najvažnijih alat za zaštitu i promociju ljudskih prava upravo zbog postojanja Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) čije su odluke i presude obvezujuće za države članice Konvencije. Braniteljima ljudskih prava to omogućuje da na nacionalnoj razini zagovaraju standarde zaštite i promocije ljudskih prava i kroz praksu sudova te da duh Konvencije, odnosno njezine norme i standardi, zažive u zakonima, ali i da sa svojim mišljenjima sudjeluju u postupcima pred ESLJP-om te u postupcima izvršenja presuda. 
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora Milorad Pupovac između ostalog je naglasio nužnost stvarne suradnje institucija na zaštiti vrijednosti Konvencije, Ustava i ljudskih prava, kao i važnost svakog slobodnog pojedinca kao temelja društva.
Zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske Mato Arlović ukazao je da Konvencija i njezina primjena daju ogroman doprinos u ostvarivanju vladavine prava i pravne sigurnosti, ali i u ostvarivanju mira, snošljivosti, pravednosti i razumijevanja. Istaknuo je i kako mir bez ljudskih prava i sloboda nije pravi, nego prikriveni mir, a upravo je ostvarivanje ljudskih prava i sloboda najbolji jamac pravednog i poštenog mira u kojem se poštuje sloboda svakog pojedinca. 
U sklopu konferencije je održan i okrugli stol posvećen djelovanju Europskog suda za ljudska prava i utjecaju njegove sudske prakse na nacionalni pravni okvir. U panelu su sudjelovali sutkinja Ustavnog suda Maša Marochini Zrinski, bivša potpredsjednica ESLJP-a i profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ksenija Turković, zastupnica RH pred ESLJP-om Štefica Stažnik, direktorica European Implementation Network (EIN) Ioulietta Bisiouli te odvjetnica Natalija Labavić, dok je raspravu moderirala zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja.
Uz konvencijske standarde u kontekstu pojedinih država, tijekom panela je pojašnjen utjecaj Konvencije i presuda ESLJP-a na Ustavni sud i domaće odluke, kao i praktična primjena prava te institucije i njezin ključni fokus u tom procesu. Pojašnjena je i perspektiva rada, statistika djelovanja i organizacija samog ESLJP-a te dijalog te institucije s domaćim sudovima i nacionalna implementacija njegovih presuda. 
Tijekom panela naglašeno jeda se Europa, nažalost, suočava sa sistemskom krizom neprovedbe presuda ESLJP-a, što je u velikoj mjeri postao strukturalni problem. Primjerice, gotovo polovica presuda ESLJP-a tijekom posljednjih 10 godina ostalo je neprovedeno ili su djelomično provedene, a dugotrajna neprovedba dovodi u pitanje vladavinu prava na nacionalnoj i europskoj razini te ugrožava održivost cijelog Konvencijskog sustava.
Naglašeno je i kako se provedba događa isključivo na nacionalnoj razini, a bez aktivne uloge domaćih institucija i civilnog društva sustav ne može funkcionirati. Pri tom, cilj same provedbe presuda nije samo brzo zatvaranje predmeta, već trajna i sadržajna rješenja, dok su edukacija, suradnja i dugoročno razmišljanje ključni za očuvanje vjerodostojnosti Konvencijskog sustava.
Zaključujući konferenciju, pravobraniteljica Šimonović Einwalter ponovila je kako su upravo edukacija, suradnja i politička volja ključni ne samo za učinkovitu primjenu Konvencije, već za cjelokupni sustav zaštite ljudskih prava i sloboda, suzbijanje nejednakosti te općenito vladavinu prava i demokratskog poretka u našoj zemlji, ali i na europskoj razini.
