U ponedjeljak 24. travnja 2023. održala se inicijalna konferencija projekta „Unapređenje odgovora na govor mržnje kroz pravno istraživanje, zagovaranje i trening“ s ciljem okupljanja ključnih dionika u području sprječavanja, procesuiranja i reguliranja govora mržnje i drugih oblika nesnošljivosti, zaštite ljudskih prava, kao i prava žrtava te manjinskih skupina prema kojima je usmjeren govor mržnje, zatim medija i kulture te svih zainteresiranih za pitanja slobode izražavanja i govora mržnje.
Na konferenciji je sudjelovala i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, kao panelistica u jednoj od rasprava vezanoj za institucionalnu perspektivu govora mržnje, uz ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH Alena Tahirija, zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijana Keveševića i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Hrvoja Zovka.
Javno izražavanje kroz djelovanje naše institucije
Pravobraniteljica je pojasnila da se u okviru institucije javno izražavanje promatra kroz dva mandata. S jedne strane kroz zaštitu ljudskih prava kada se štiti sloboda izražavanja, a s druge strane kroz mandat nacionalnog tijela za jednakost i njegove anti-diskriminacijske aspekte kada se radi o govoru mržnje, koji je pak povezan s diskriminacijom te zločinima iz mržnje na koje govor mržnje može potaknuti
Osvrnula se i na zapažanja iz nedavno objavljenog Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. Istaknula je osobit problem govora mržnje na Internetu, posebice na društvenim mrežama, kao i ukazala na važnost pojašnjavanja javnosti što je govor mržnje, kao i da je on zakonom zabranjen. Osvrnula se i na nedavno usvojene izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, uključujući i potrebu daljnje sadržajne dorade njegovih odredbi.
Ravnatelj ULJPPNM-a Tahiri istaknuo je kako je potrebno obrazovati državne službenike kako bi mogli bolje prepoznavati govor mržnje, a zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kevešević je naveo kako predrasude vode diskriminaciji, a diskriminacija govoru mržnje te dalje u zločine iz mržnje. Predsjednik HND-a Zovko naglasio je da nije zadovoljan funkcioniranjem Zakona o elektroničkim medijima u praksi, posebno jer je donesen bez prethodno donesene medijske strategije. Kad je riječ o ovoj temi, istaknuo je i da HND poziva sve članove i nečlanove na ponašanje u skladu s Kodeksom časti novinara, posebno ukazavši i na nedavni slučaj jednog tjednika povodom čega je HND izdao priopćenje.
Drugi panel bio je posvećen izazovima procesuiranja i kažnjavanja govora mržnje, a prije rasprava održana su i izlaganja vezana teme iz ovog područja.
Nova definicija govora mržnje VE-a
Izlaganje o slobodi izražavanja i govoru mržnje u praksi Europskog suda za ljudska prava održala je Ksenija Turković, bivša sutkinja Europskog suda za ljudska prava, koja je govorila o govoru mržnje te zločinima iz mržnje kroz primjere iz prakse Europskog suda za ljudska prava.
Menno Ettema iz Vijeća Europe govorio je o sveobuhvatnom pristupu sprječavanja i borbe protiv govora mržnje u Europi pravnim i ne-pravnim mjerama. Pojasnio je pritom i donošenje nove definicije govora mržnje koju je izradio Odbor ministara država članica pri Vijeću Europe 2022. godine, a koji ga definira kao „sve vrste izražavanja koje potiču, promiču, šire ili opravdavaju nasilje, mržnju ili diskriminaciju prema osobi ili skupini osoba, ili ih ocrnjuju, zbog njihove stvarne ili pripisane osobne karakteristike ili statusa kao što su rasa, boja kože, jezik, vjera, nacionalnost, nacionalno ili etničko podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rodni identitet i seksualna orijentacija“.
Konferencija je održana u organizaciji Hrvatskog pravnog centra, a u partnerstvu s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, uz suradnju s Vrhovnim sudom Republike Hrvatske.
