* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2022. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz branitelje ljudskih prava možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice.
Po prvi puta na ovaj način izvještavamo o braniteljima ljudskih prava kao zajedničkom pojmu za pojedince, skupine, organizacije i institucije (poput novinara, zviždača, OCD-a ili nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava) koji imaju važnu ulogu u promicanju i zaštiti ljudskih prava i vladavine prava, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom i međunarodnom nivou.
UN je još 1998. godine usvojio Deklaraciju o braniteljima ljudskih prava, koja sadrži niz načela i prava zasnovanih na standardima sadržanima u obvezujućim međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, poput Međunarodnoga pakta o građanskim i političkim pravima, a koja ukazuje na odgovornost države u unapređivanju, jačanju položaja i prepoznavanju doprinosa branitelja ljudskih prava. UN-ovo Vijeće za ljudska prava i Opća skupština usvojili su niz rezolucija koje se odnose na njihov položaj i zaštitu, a 2000. godine uspostavljen je i mandat posebnoga izvjestitelja UN-a o braniteljima ljudskih prava.
Na europskoj razini, u okrilju VE, Odbor ministara usvojio je 2008. godine Deklaraciju o braniteljima ljudskih prava, a mandat povjerenice za ljudska prava VE obuhvaća i ove dionike. EU je, pak, donijela smjernice o zaštiti branitelja ljudskih prava 2004. godine, dopunjene 2008. godine. Osim toga, sami ugovori o osnivanju i funkcioniranju EU naglašavaju važnost civilnoga društva, kao branitelja ljudskih prava, u osiguranju dobroga upravljanja Unijom.
Nedavno usvojene javne politike, poput Strategije EU za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima, kao i Unijini akcijski planovi u područjima suzbijanja rasizma, uključivanja Roma, integracije migranata, prava djece, žena, LGBTIQ+ osoba i osoba s invaliditetom ističu ključnu ulogu i značaj slobodnog i aktivnog civilnog društva za promociju temeljnih prava građana EU. Na važnost rada OCD-a kao branitelja ljudskih prava te njihovoj ulozi u očuvanju vladavine prava u Izvješću o vladavini prava redovito ukazuje i EK.
[pullquote]
Preporuka 113.
Vladi RH, da Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije sadrži cilj važnost izgradnje poticajnog okruženja za rad OCD-a koji se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava
Preporuka 114.
Vladi RH, da žurno donese Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva[/pullquote]
Kako bi OCD-i mogli uspješno djelovati, ključno im je osigurati odgovarajući normativni okvir, financijska sredstva za rad, pristup sudjelovanju u procesima donošenja odluka, kao i osigurati sigurno okruženje za njihovo djelovanje. Nažalost, kako je pokazalo Izvješće EK, ali i istraživanja EU Agencije za temeljna prava (FRA), posljednjih se godina diljem Europe u svakome od ovih područja OCD-i susreću s različitim izazovima, što je dodatno produbila pandemija.
Iako je u lipnju 2021. osnivana Radna skupine za izradu Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, on još nije usvojen, premda je posljednji strateški dokument istekao još 2016. godine. Kao što smo u ovom Izvješću već ukazali, nije usvojen niti Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, koji bi kao važne dionike u zaštiti i promicanju ljudskih prava trebao prepoznati i značaj OCD-a kao branitelja ljudskih prava.
Vlada RH je u veljači 2021. godine Odlukom definirala popis tijela javne vlasti koja sudjeluju u radu Savjeta za razvoj civilnog društva, razriješivši time polugodišnji zastoj u imenovanju predstavnika OCD-a u različite radne skupine za izradu propisa i strateških dokumenata. Pozitivno je što je (izvan izvještajnog razdoblja) u siječnju 2022. osnovan Savjet za ljudska prava, međuresorno tijelo čiji članovi su i predstavnici OCD-a, koji bi trebao omogućiti što učinkovitije prepoznavanje izazova u području ljudskih prava te doprinijeti koordinaciji i boljoj komunikaciji svih relevantnih dionika u ovom području.
[pullquote]
Preporuka 115.
Vladi RH, da osigura dugoročno institucionalno i programsko financiranje OCD-a za zaštitu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije[/pullquote]
U skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima te UN-ovom Deklaracijom o braniteljima ljudskih prava, važno je OCD-ima osigurati pristup financijskim sredstvima. OCD-i već godinama ukazuju na poteškoće pri financiranju, a isto se nastavilo i tijekom 2021. godine. Kada govorimo o institucionalnoj podršci, primjetan je trend smanjenja udjela lutrijskih sredstava koji se izdvajaju za rad OCD-a.
Taj udio u 2015. iznosio je 14,21%, a u 2016. pao je na 6,88%. Od 2017. bilježimo njegovo povećanje, no nikada nije dosegao razinu iz 2015. godine, a od 2017. najniži je bio 2021. godine, kada je iznosio 10,60%. Udruge ukazuju i na kašnjenja u raspisivanju natječaja, kašnjenja u objavama njihovih rezultata te neraspisivanje niza natječaja najavljivanih u godišnjim planovima objave poziva na dostavu projektnih prijedloga financiranih iz ESF-a, kao i da gotovo nema natječaja koji su usmjereni primarno na zagovaranje i praćenje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije.
I udruge koje se bave BPP-om ukazuju na nedovoljno financiranje njihovih aktivnosti, što utječe na mogućnost pružanja i kvalitetu usluge, o čemu više pišemo u poglavlju o besplatnoj pravnoj pomoći.
U posljednje dvije godine, obilježene pandemijom i potresima, pojedinci, građanske inicijative i platforme te OCD-i značajno su doprinijeli izravno pomažući na terenu, ali i na druge načine, primjerice sudjelujući komentarima i prijedlozima u postupcima donošenja relevantnih propisa i surađujući s tijelima državne uprave, neovisnim institucijama i lokalnim samoupravama.
Jedan je od primjera takvoga djelovanja i Koordinacija humanitaraca Sisačko-moslavačke županije, koju su OCD-i pokrenuli zajedno s HCK te uz potporu naše institucije. Cilj Koordinacije je bio osigurati što bolju organizaciju, koordinaciju i pružanje pomoći građanima suočenim s posljedicama potresa u SMŽ.
Kada se radi o sudjelovanju predstavnika OCD-a u radnim skupinama za donošenje strateških dokumenata te zakonodavnih akata, predstavnici udruga ističu kako se broj poziva na sudjelovanje u ovakvim aktivnostima posljednjih godina povećao, no kako se njihovi doprinosi ponekad dovoljno ne uvažavaju.
Sudjelovanje građana i OCD-a u postupcima donošenja javnih politika i zakona omogućuje tijelima državne uprave da steknu uvid u ekspertizu OCD-a vezano uz pitanja kojima se bave, kao i u položaj i potrebe različitih društvenih skupina. Prema preliminarnim podatcima Ureda za zakonodavstvo, u javnim savjetovanjima posredstvom sustava e-Savjetovanje 2021. godine provedeno je ukupno 823 savjetovanja, u kojima su sudjelovale 274 udruge uputivši 2.165, od 23.476 ukupno zaprimljenih komentara.
U skladu s UN-ovom Deklaracijom o braniteljima ljudskih prava, države imaju obavezu osigurati sigurno okruženje za neometan rad branitelja za ljudska prava. Prema spomenutom istraživanju FRA, podatci o percepciji javnosti o mogućnosti nevladinih organizacija (NGO) da rade bez pritiska vlasti pokazuju da u RH 31% NGO nikada ili rijetko, a 33% ponekad rade bez pritiska vlasti, što RH stavlja na drugo mjesto u EU, odmah iza Mađarske.
Posljednjih su godina OCD-i za zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije ukazivali kako se zagovaranje ljudskih prava marginaliziranih ili ugroženih društvenih skupina, poput migranata, pripadnika nacionalnih manjina ili žrtava obiteljskog i/ili rodno uvjetovanog nasilja, u dijelu javnosti često diskreditiralo, te da su same udruge, njihovi aktivisti i volonteri bili izloženi pritiscima, huškačkim napisima u pojedinim medijima, vrijeđanju i prijetnjama. Ovi su trendovi nastavljeni i 2021. godine.
Kad se radi o OCD-ima koji rade s migrantima, od ožujka 2020. godine, s početkom pandemije korona virusa, pristup prihvatilištima onemogućen je svim OCD-ima koji su do tada u njima provodili aktivnosti, osim HCK-u i organizaciji Médecins du Monde, a do danas im nije ponovno omogućen.
Visoki prekršajni sud RH potvrdio je presudu Prekršajnoga suda u Vukovaru volonteru udruge Are You Syrious, proglasivši ga krivim za počinjenje prekršaja zabrane pomaganja državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i boravku i kaznivši ga novčanom kaznom u iznosu od 60.000,00 kuna, a o presudi više pišemo u dijelu o iregularnim migrantima i tražiteljima međunarodne zaštite. Ovaj je slučaj izazvao snažnu reakciju javnosti, a građani su u svega dvadeset i četiri sata prikupili svotu koja mu je izrečena.
[pullquote]
Preporuka 116.
Vladi RH, da dosljedno implementira standarde za rad neovisnih institucija za ljudska prava i suzbijanje diskriminacije, sukladno relevantnim međunarodnim instrumentima[/pullquote]
Važnu ulogu u zaštiti branitelja ljudskih prava imaju i nezavisne institucije za zaštitu ljudskih prava (NHRI), što je u RH institucija pučke pravobraniteljice, koje se također ubrajaju u branitelje ljudskih prava. Jedan od indikatora u Izvješću EK o vladavini prava je i okruženje u kojem nezavisne institucije poput naše djeluju.
Stoga su UN i VE usvojili niz instrumenata kojima se uspostavljaju standardi za njihovo djelovanje, a od država članica zahtijeva njihovo poštivanje, a izdvajamo UN-ova „Pariška načela“ za djelovanje NHRI-ja, „Venecijanska načela“ VE o promicanju i zaštiti ombudsmanskih institucija, niz rezolucija i preporuka VE o razvoju i jačanju učinkovitih, pluralističkih i neovisnih nacionalnih institucija za ljudska prava i razvoju ombudsmanskih institucija, Opću preporuku br. 2 ECRI-a VE o tijelima za jednakost te Preporuku EK o standardima za tijela za jednakost.
Tijekom 2021. godine usvojena su dva nova instrumenta: Preporuka o razvoju i jačanju učinkovitih, pluralističkih i neovisnih nacionalnih institucija za ljudska prava Odbora ministara VE, u kojoj se NHRI-je ističe kao temeljne stupove vladavine prava, demokracije i zaštite ljudskih prava i jednakosti u Europi, a državama članicama preporučuje dodatno jačanje njihove neovisnosti u skladu s Pariškim načelima i osiguravanjem svih društvenih preduvjeta za njihovo učinkovito djelovanje.
Donesena je i Rezolucija o NHRI-jima Opće skupština UN-a, s preporukama koje streme istom cilju. Na razini EU, u pripremi je zakonodavni prijedlog kojim će se uspostaviti standardi za rad tijela za jednakost, koji bi bili obavezni u svim državama članicama EU, što je posljednji korak na putu prema ujednačavanju standarda za rad ovih tijela u EU.
Pri tome, svi navedeni standardi odnose se i na instituciju pučke pravobraniteljice, koja je je istovremeno i NHRI i ombudsmanska institucija i tijelo za jednakost. Valja napomenuti i kako se niz preporuka upućenih RH u sklopu posljednjega UPR ciklusa odnosi upravo na jačanje naše institucije.
Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.: „Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava“, „Prava nacionalnih manjina“, „Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla“, “Sloboda izražavanja”, „Pravo na zdrav život i zdrav okoliš“, „Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti“.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.
