* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2022. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Utjecaj potresa na ljudska prava i jednakost opisan je i u drugim poglavljima Izvješća: “Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava”, „Pravo na adekvatno stanovanje“, „Pravosuđe“ i „Branitelji ljudskih prava“.

U potresima koji su 2020. godine pogodili RH ili od njihovih posljedica smrtno je stradalo devet ljudi. Prvi se dogodio u ožujku, s magnitudom 5,5 po Richteru s najtežim posljedicama u Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji (zagrebački potres). Potom su dva potresa u prosincu s magnitudama od 5,0 te 6,2 prema Richteru razorili dijelove Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, posebno Petrinju, Glinu, Sisak i okolna sela (petrinjski potres).

Mnogima je uništena jedina nekretnina, izmještene su brojne škole, zdravstveni, kulturni i poslovni objekti što je utjecalo na dostupnost usluga i ostvarivanje različitih prava: na dostojanstveno stanovanje i dom, obrazovanje, zdravstvene i socijalne usluge. Dodatno je cijelu situaciju suočavanja s posljedicama potresa otežala epidemija.

Stradala područja su gospodarski, prostorno i urbano izrazito različita. U zagrebačkom potresu oštećen je centar grada i donjogradska kulturno-povijesna cjelina s pretežito višestambenim starim zidanim zgradama i mnogobrojnim kulturnim dobrima javne namjene (škole, muzeji, ali i Zagrebačka katedrala), područje Markuševca s pretežito obiteljskim kućama te uže područje Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Zagreb je u vrhu po indeksu razvijenosti, kulturno, znanstveno, gospodarsko, političko i administrativno središte RH.

S druge strane u slučaju petrinjskog potresa najjače stradala naselja su u kategoriji potpomognutih područja, odnosno područja koja zaostaju u društveno gospodarskom razvoju, s vidljivim posljedicama Domovinskog rata. Dio stradalih stanovnika živi na izrazito nepristupačnom terenu bez osnovne infrastrukture, slabo su prometno povezani zbog čega imaju problema u pristupu zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, što je uz nezaposlenost i prije potresa uzrokovalo negativna demografskih kretanja. Prema procjeni DZS-a na području SMŽ je 2017. godine bilo 152.546 stanovnika, a prema Popisu 2021. bilo ih je 140.549.

Potrebe stradalnika u oba potresa istodobno su slične: siguran smještaj do povratka u kuće, pristup javnim uslugama, obnova domova i dr., ali i specifične: pristup zdravstveno ispravnoj vodi i asancije bunara, zbrinjavanje domaćih životinja i sl., a prostorne i urbanističke zakonitosti, kao i dugogodišnji specifični problemi utječu na obnovu i revitalizaciju.

Istraživanja pokazuju da marginalizirane i siromašne skupine teže pogađaju katastrofe jer žive u nesigurnim objektima, često na nepristupačnim terenima, pa svaki utjecaj na njihovu imovinu ili razinu potrošnje ugrožava opstanak i dugoročne izglede za poboljšanje i saniranje posljedica katastrofa, što je vidljivo i na ruralnim dijelovima Sisačko-moslavačke, ali i drugih pogođenih županija.

Način odgovora države na ova dva potresa bio je različit. Vlada RH je 4. siječnja 2021. na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije proglasila katastrofu te za otklanjanje njezinih posljedica osnovala Stožer CZ koji je koordinirao brojnim aktivnostima, što je u slučaju zagrebačkog potresa izostalo. Tadašnji gradonačelnik je proglasio prirodnu nepogodu, o čemu je bilo mnogo prijepora.

U oba potresa stradao je veliki broj domova – obiteljskih kuća ili stanova. Zbog većih mogućnosti u osiguranju zamjenskog smještaja, zapošljavanja, ostvarivanja različitih prava i pristupa infrastrukturi rizik od iseljavanja iz Zagreba i okolice manji je od opasnosti daljnje depopulacije i propadanja Banovine čiju infrastrukturu i funkcioniranje osnovnih usluga ponegdje treba graditi iz početka. No ne treba zaboraviti da je i u zagrebačkom potresu stradalo mnogo onih koji pripadaju ranjivim skupinama, a koji su živjeli ili žive u centu Zagreba ili Zagrebačkoj županiji te o kojima posebno treba voditi računa. Ukupne štete se procjenjuju na 17 milijardi eura, odnosno 128 milijardi kuna, od čega se 11,5 milijardi eura (86 milijardi kuna) odnosi na Zagreb i okolicu te 5,5 milijardi eura (41,6 milijardi kuna) na Banovinu, a zbog stalnih seizmičkih aktivnosti nastaju i nove štete.

Iz Fonda solidarnosti EU za štetu nastalu od zagrebačkog potresa EK je u proračun RH uplatila 683 milijuna eura, a za štetu od petrinjskog potresa 319,2 milijuna eura. Sredstva za obnovu u visini od 5,9 milijardi kuna planirana su i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., odnosno EU Mehanizma oporavka i otpornosti. Potpisan je i zajam od 200 milijuna dolara od Svjetske banke od čega je 180 milijuna dolara namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa. Za obnovu privatnih kuća osigurana su sredstva Državnog proračuna. Obnovu na području koje je pogodio zagrebački potres financira država u visini od 80% te JLS sa 20%, dok obnovu na području na kojem je proglašena katastrofa u potpunosti financira država.

Kako bi pratili odgovor države, svih razina vlasti, kao i institucija na potres i ostvarivanje ljudskih prava građana – prvenstveno prava na dom odnosno na dostojno stanovanje, ali i na sigurnost, na zdravstvenu zaštitu, na rad, na vodu, i drugih, tijekom 2021. godine obišli smo pogođena područja SMŽ-a, odnosno Sisak, Petrinju, Glinu, uključujući kontejnerska naselja i sela glinskog područja, pratili smo i po potrebi sudjelovali na sastancima Stožera CZ. Obišli smo i Medvedski Breg i Markuševečki Popovec u Zagrebu te kolektivni smještaj u Hostelu Areni. Surađivali smo i s HCK, udrugama koje djeluju na području SMŽ te udrugom SOS Zagreb. Sudjelovali smo i u procesu donošenja Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Zakon o obnovi), te Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije.

MPUGDI-u, Gradu Zagrebu i HCK-u uputili smo posebne preporuke oko obnove i dostupnosti pravne pomoći, statusa stradalnika u kolektivnom smještaju i organiziranja psihosocijalne pomoći. Ususret noveli Zakona o obnovi 1. listopada organizirali smo skup na temu obnove i revitalizacije pogođenih područja. Postupali smo po pritužbama koje su se odnosile na dodjelu kontejnera i stambeno zbrinjavanje, priključenje na elektroenergetsku mrežu i plaćanje računa, na pristup vodi na području Banovine, na opasnost od ruševina. Iz brojnih upita jasno je kako mnogima još uvijek nedostaju relevantne i provjerene informacije pa se informiraju na društvenim mrežama i često iz nepouzdanih izvora.

Neovisno o mjestu gdje se nalaze, građani od države, svih razina vlasti i institucija očekuju solidarnost i brigu za najugroženije u vidu primjerenog privremenog stambenog zbrinjavanja i dostave humanitarne pomoći, a potom i stabilizacije uvjeta života, brze obnove porušenog te društvenu i gospodarsku revitalizaciju, posebno SMŽ. Reakcija na potres je i pitanje zaštite ljudskih prava te zadaća i odgovornost različitih razina vlasti, a opći je dojam, posebno kako vrijeme odmiče i problemi se gomilaju, da nije učinjeno dovoljno.

Ovim putem molim za pomoć. Ugrožena su naša osnovna egzistencijalna ljudska prava, pravo na dom, na stambeno zbrinjavanje, na dostojanstvo, doslovno smo opstruirani u tome da krenemo sa samostalnom obnovom!

Neovisno o kojem se području radi, stradalnike najviše zanima kada će se vratiti u svoje obnovljene domove. Do 12. siječnja 2022. godine u odnosu na cjelokupni prostor RH zaprimljeno je 52.030 prijava štete, a pregledano je 49.897 objekata (95,90%). Od ukupnog broja pregledanih, u kategoriji objekata s crvenom naljepnicom (trenutačno neupotrebljivo) su 5.342 objekta, sa žutom naljepnicom (privremeno neupotrebljivo) je 10.698 objekata i sa zelenom naljepnicom (upotrebljivo s preporukom i upotrebljivo) je 33.857 objekata.

Na području tri pogođene županije na kojima je proglašena katastrofa zaprimljeno je 41.676 prijava štete, a ukupno su pregledana 39.682 objekta (95,21%). Od ukupnog broja pregledanih, u kategoriji objekata s crvenom naljepnicom su 4.833 objekta, sa žutom naljepnicom je 8.626 objekata i sa zelenom naljepnicom je 26.223 objekta. Prigovori na sporost i probleme u obnovi svih potresima pogođenih područja dolazili su sa različitih strana.

Humanitarci s područja SMŽ ukazali su kako se elaborati za uklanjanje čekaju mjesecima, kao i da se za stanove i kuće u vlasništvu RH, a koji su dodijeljeni kroz stambeno zbrinjavanje na PPDS, ne znaju ni procedura ni rokovi obnove. Isticali su da država nije izgradila ni jednu zamjensku kuću, a one obnovljene bile su iz donacija. Navodili su i kako dio donatora nije uspio s obnovom radi komplicirane procedure. Otvorenim su pismom u lipnju ukazali i da preko 90% gospodarskih i blizu 80% stambenih objekata na području SMŽ-a nije legalizirano jer stanovništvo za to nema sredstava.

Preporuka 1.
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da jasno postave i komuniciraju rokove i obuhvate obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada na potresima pogođenim područjima

Dinamikom nisu bili zadovoljni ni građani Zagreba, a dodatno nepovjerenje u institucije produbljeno je i međusobnim javnim optužbama o sporosti u postupanju između MPUGDI-a i Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije (Fond za obnovu).
Kao jedan od uzorka zastoja identificiran je i Zakon o obnovi pa je u listopada 2021. donesena njegova druga novela. U postupku njezina donošenja ukazali smo da pravni okvir treba prilagoditi hitnim situacijama, jer su mnogi u kolektivnom smještaju/kontejnerima i žive u teškim uvjetima. Ukazali smo i da pristup obnovi treba biti baziran na faktičnom stanju, a ne isključivo vlasničkim odnosima, kao i da bi javno financiranje pridonijelo ubrzanju postupka.

Prihvaćena je i naša preporuka o potrebi adekvatnog stambenog zbrinjavanja stanovnika koji iz različitih razloga, najčešće siromaštva i neznanja, godinama žive na mjestima koridora, prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina, područjima od posebne zaštite voda i drugdje i na kojima obnova objekata zbog očuvanja prostora nije moguća.

Prema podatcima MPUGDI, do 21. siječnja 2022. godine zaprimljeno je ukupno 15.447 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijske obveze vlasnika. Izdano je 3.668 odluka, rješenja i zaključaka koji su proslijeđeni provedbenim tijelima Fondu za obnovu i SDUOSZ. Nakon novele Zakona o obnovi, MPUGDI je ubrzalo proces donošenja akata pa je tako od 144 akta donesenih u travnju broj u studenome porastao na 265, a u prosincu na 458.

Fond za obnovu izvršio je 1.009 od 1.135 odluka, a postupali su i po privremenim odlukama i zaključcima. Izvršeno je 19 odluka o uklanjanju obiteljskih kuća te 229 odluka o novčanoj pomoći za privremenu zaštitu, kao i 761 rješenje o novčanoj pomoći. Za organiziranu nekonstrukcijsku obnovu koja tek slijedi u Fondu su zaprimljena 1.725 zahtjeva. Iz Fonda za obnovu naglašavaju kako imaju popunjenih 50% radnih mjesta i da su u mogućnosti obavljati zadatke. No s obzirom na pojačanu dinamiku procesa i povećani broj odluka koje im se dostavljaju na provedbu preporučamo razmatranje pojačanja radnih kapaciteta Fonda za obnovu.

Što se tiče obnove na Banovini do 21. siječnja 2022. godine obnovljeno je 1.195 obiteljskih kuća, a u tijeku su radovi na još 1.084. U modelu samoobnove završeno je 625 kuća. Ukupno je u nekonstrukcijskoj obnovi ugovoreno još 4.200 objekata, što pored obnovljenih i onih u postupku čini 77 % tog oblika obnove kojeg provodi SDUOSZ. Planira se i potpisivanje ugovora za gradnju prvih 30 kuća, navode iz Stožera CZ, kao i da će se paralelno raspisati natječaj za dodatnih 30 kuća do kraja siječnja.

Navode i da je MPUGDI na Banovini izdalo 450 Odluka o pravu na gradnju zamjenskih kuća te da će do kraja siječnja raspisati natječaje za gradnju dodatnih 10 višestambenih zgrada i to po četiri u Petrinji i Glini i dvije u Topuskom. U ožujku 2022. će biti raspisan natječaj za još 12 višestambenih objekata. Uklonjeno je i 462 objekta. U međuvremenu javili su se i novi izazovi oko rasta cijena građevinskog materijala i radova te nedostatka radnika.

„Htjela bih istaknuti da konstrukcijska obnova iznosi oko 130.000,000 kuna po troškovniku, koji je izrađen u sastavu Projekta sukladno mjerodavnom Zakonu i podzakonskim aktima, i da ja i moja obitelj s tako malim primanjima nemamo toliko novaca, već moramo dignuti kredite, minuse, što sve ne i to u ovim godinama, kada nismo ni kreditno sposobni a ja sa svojom i ova cijela situacija samo produbljuje našu agoniju.

Ovo odugovlačenje cijelog postupka, samo produbljava našu agoniju, cijene građevinskog materijala rastu. Postavlja se pitanje jesu li sada troškovi obnove uopće onoliki koliko su po troškovniku koji je izrađen na proljeće. Uz to, naša nekretnina propada sve više i više i troškovi će sigurno biti veći. Sve je počelo pro kišnjavati, zidovi su sve natopljeniji…

Zbog obima štete od početka je jasno kako će obnova biti dugotrajna, skupa i složena i uz dodatne komplikacije, primjerice višemjesečno zatvaranje i preusmjeravanje javnog prometa, preseljenje institucija čije se nekretnine obnavljaju i sl. Okolnost da se obnova tijekom 2021. godine temeljila na popravcima dimnjaka i krovova, na samoobnovi ili na doniranim nekretninama, može potaknuti na iseljavanje.

Ukoliko se ubrzo nešto ne promijeni, izgubit će se prigoda za revitalizaciju Banovine, a Zagreb će biti sporadično gradilište u narednim godinama. Upravo zato smo i dali niz komentara na prijedlog Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, ukazujući kako se područje SMŽ-a desetljećima suočava s mnogim gospodarskim, demografskim i drugim razvojnim problemima. Upravo je revitalizacija prilika da se napokon riješe i neki od ranijih problema.

 

Zagrebački potres

Posljedice zagrebačkog potresa su i dalje prisutne. Dio građana živi u kontejnerima pored svojih kuća, dio u kolektivnom smještaju u Hostelu Areni, a organizirana konstrukcijska obnova stambenih zgrada i obiteljskih kuća nije krenula niti tijekom 2021. godine. Oni koji su samostalno počeli obnavljati susreću se s brojnim nedoumicama i problemima koji se odnose na informiranje, procedure, nejasne rokove i obuhvate obnove, neriješene imovinskopravne odnose, na što su ukazivali i iz udruge SOS Zagreb.

Problem pričinjavaju i odnosi između suvlasnika, među kojima mnogi ne znaju prava ni obveze iz tog odnosa. Građani ukazuju i na probleme radi dugogodišnjeg neodržavanja gradske i državne imovine, brine ih sigurnost na ulicama, ali i kapacitiranosti upravitelja, gradskih i državnih službi za procese koji slijede. Isticani su i prigovori o prevelikom broju tijela uključenih u obnovu, a nezadovoljstvu je pridonijelo i javno međusobno optuživanje različitih tijela za loše rezultate obnove. Iz pritužbi vidimo i da još uvijek postoje zastoji u priključenju pojedinačnih kontejnera na elektroenergetsku mrežu i vodne usluge.

Nakon lokalnih izbora jača suradnja Grada Zagreba sa središnjom državom, no s obzirom na uočene probleme u lipnju 2021. uputili smo preporuke o zbrinjavanju stradalnika u gradske/državne stanove, posebno onih u kolektivnom smještaju. Ukazali smo i na nužnost jasnijeg informiranja građana i formiranje mobilnih timova, na korištenje medija i drugih oblika izravnog komuniciranja s građanima, poput tribina i zborova, radi pojašnjavanja prava i procesa vezanih uz obnovu.

Preporučili smo i angažiranje većeg broja službenika na rješavanju predmeta i ubrzanju obnove, kao i navođenje rokova izvršavanja radnji nadležnih tijela u izreke odluke. Založili smo se i za komunikaciju javnopravnih tijela s komercijalnim bankama u osiguranju povoljnih kredita za obnovu te za objedinjavanje protupotresne s energetskom obnovom. Na probleme vezane uz mentalno zdravlje nekih korisnika Hostela Arena ukazali smo HCK-u. Zbrinjavanje u stanove u vlasništvu Grada Zagreba prioritetno stanovnika u kontejnerima ili iz kolektivnog smještaja je u postupku te je izrađena konačna lista (od prijavljenih 56 građana 25 ispunjava uvjete). I neke druge preporuke, poput uvođenja mobilnih timova ili o kombiniranju energetske s protupotresnom obnovom, su s vremenom prihvaćene.

 

Petrinjski potres

Odmah po najjačem petrinjskom potresu 29. prosinca, ali i dan ranije, pripadnici sustava CZ-a, HCK-a i žurnih službi bili su na terenu i evakuirali i zbrinjavali stanovništvo, postavljali mobilne stambene jedinice, sanirali dimnjake i krovove, ceste i drugo, a što je zbog obima šteta i broja potrebitih te nepristupačnog terena nekad bilo izrazito zahtjevno. I brojni su građani, volonteri i udruge pomagali u raščišćavanju terena i dostavi osnovnih potrepština, pripremi toplih obroka i smještaju stradalnika. Velik doprinos dala je i međunarodna zajednica, jer je pomoć poslalo ili ponudilo 25 država.

Istovremeno, različiti dionici ukazivali su kako sustav nije na vrijeme odgovarajuće reagirao, primjerice pri podjeli toplih obroka i humanitarne pomoći, kontejnera i sl.
Zbog brojnosti onih koji su ostali bez doma posebno izazovno bilo je organiziranje žurnog smještaja. Dodatno je to otežavala i okolnost da mnogi zbog domaćih životinja nisu željeli napustiti svoje domove. Kontejneri su postavljani u dvorištima uz oštećene kuće i gospodarske objekte kada je to bilo moguće, a organizirana su i kontejnerska naselja. Funkcioniranje tijela pogođenih JLS te njihovih komunalnih i vodnih društava, kao i brojnih ustanova, poput primjerice Centra za socijalnu skrb Glina ili sisačke bolnice, bilo je otežano.

Preporuka 2.
Hrvatskom crvenom križu, da uloži dodatne napore kako bi se kontinuirano sanirali bunari na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije

Poseban problem bila je dostupnost vode. Neka naselja vodom su se snabdijevala isključivo iz bunara ili lokalnih vodovoda i prije potresa. Nakon potresa bunari su se zamutili ili presušili, pomiješale su se otpadne i podzemne vode, pa je i potražnja za zdravstveno ispravnom vodom bila velika, a situacija oko njezina osiguranja ponekad i kritična, na što su ukazivali volonteri s terena. HCK je podijelio 737.223 litara flaširane vode, a dostavljalo se (i dostavlja) i autocisternama. Izazov je bio i uskladištiti veće količine vode, jer nije bilo dovoljno spremnika, a s vremenom je postala upitna i kvaliteta vode u njima.

Problemi s vodom utjecali su i na poljoprivredu i stočarstvo, značajan izvor dohotka za ruralno stanovništvo. Posebno obučeni pripadnici HCK sanirali su 829 od 1.100 bunara koliko je zatraženo, no zbog stalnih seizmičkih aktivnosti, opet se voda zamućuje. No usprkos tome, HCK-u preporučamo da uloži dodatne napore i nastavi s asanacijom bunara. MINGOR navodi kako je na potresom pogođenom području Banovine 87,4% stanovnika po popisu iz 2011. godine imalo mogućnost priključenja na sustave javne vodoopskrbe, što ne znači i faktičnu priključenost.

Imajući u vidu geološke promjene koje su utjecale na dostupnost vode u individualnim izvorima, ali i na klimatske promjene, izgradnja vodnih građevina dugoročno je rješenje pa su projekti s potresom pogođenih područja uvršteni na indikativnu listu projekata za financiranje putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. godine. Ohrabruje i što se Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine rješavanje problema javne vodoopskrbe na području Banovine smatra prioritetnim. Riječ je o sedam projekata JIVU Siska, Petrinje, Gline, Hrvatske Kostajnice, Topuskog i Dvora u ukupnom iznosu od 685 milijuna kuna.

Također, iz MINGOR-a tvrde da su štete na lokalnim vodovodima u međuvremenu sanirane.
I prije potresa neka sela SMŽ nisu imala dostupnu elektroenergetsku mrežu, a nakon potresa javljaju se problemi s priključenjem kontejnera na mrežu te s otežanim zagrijavanjem i zadržavanjem topline u privremenim objektima.

Stanovnici, posebno u ruralnim dijelovima, grijali su se na drva, što zbog oštećenih dimnjaka sada ne mogu ili su u kontejnerima pa oklijevaju koristiti električne grijalice zbog straha od uvećanih troškova. Vlada RH je donosila odluke o otpisu potraživanja krajnjim kupcima za priključenje zamjenskih objekata na mrežu, kao i računa, no i tu su nastajali problemi jer su stanovnici dobivali račune. HEP ih je dužan izdavati, navode nam u očitovanju, a problem je nastao zbog neažurnih evidencija kupaca koji imaju pravo na otpise, što bi se trebalo riješiti nakon slanja upitnika i ažuriranja podataka.

Preporuka 3.
Vladi RH, da nastavi s mjerama vezanima uz otpis potraživanja za energente na području na kojem je proglašena katastrofa, uz razmatranje proširenja kriterija

S obzirom na rast cijena, bilo bi dobro da Vlada RH nastavi provoditi mjere vezane uz otpis potraživanja za energente na području na kojem je proglašena katastrofa, uz dodatno razmatranje mogućnosti proširenja kriterija na koje se otpis odnosi. Aktualno je i pitanje osobne sigurnosti i sigurnosti imovine zbog ruševina, klizišta (klizišta prijete i u Zaprešiću), ali i urušnih vrtača (u Borojevićima i Mečenčanima kod Hrvatske Kostajnice).

Poseban problem je u dostupnosti pravne pomoći. U ruralnim područjima mnogi se ne koriste Internetom, a zbog starije životne dobi, neposjedovanja vozila i nepostojanja javnog prijevoza ne mogu doći do izmještenih ureda i jedini kontakt imaju s volonterima humanitarcima.

Kroz anketu o položaju ranjivih skupina u SMŽ, koju smo provodili s Koordinacijom humanitarca SMŽ, čak 50% ispitanika izjavilo je kako nije imalo dostupne i pravovaljane informacije o obnovi, a 60% ispitanih da nije imalo dostupnu pravnu pomoć.

Ovi podatci ukazuju na potrebu boljeg informiranja stanovništva SMŽ o svim bitnim pitanjima vezanim uz obnovu potresom pogođenoga područja. Podatak o nedostupnosti pravne pomoći pokazuje da ispitanici smatraju besplatnu pravnu pomoć bitnom za ostvarenje svojih prava u procesu obnove, zbog čega treba biti što pristupačnija.

Preporuka 4.
Hrvatskom crvenom križu, da nastavi provoditi programe psihosocijalne podrške u organiziranim smještajima te, po procjeni, u domovima stradalnika

Istovremeno, 60% ispitanih navodi kako ima psihološke teškoće nakon potresa, poput poremećaja ravnoteže, iritabilnosti, emocionalne nestabilnosti, razdražljivosti, napadaja panike s gušenjem, osjećaja gubitka kontrole i sl. Stoga je nužno osigurati pružanje psihosocijalne podrške stanovništvu na potresom pogođenom području. Zbog toga bi HCK trebao nastaviti s programima psihosocijalne podrške u organiziranim smještajima, a po procjeni i u domovima stradalnika, kako na području SMŽ, tako i Grada Zagreba.

MPU treba razmotriti dodatno financiranje udruga koje se bave besplatnom pravnom pomoći na potresima pogođenim područjima, kako bi se osigurala podrška građanima u postupku obnove, a preporuku dajemo u dijelu o besplatnoj pravnoj pomoći.

 

Privremeno stanovanje i ranjive skupine

Vlada RH, JLS i njihova komunalna/vodna društva, HCK i brojne volonterske udruge različitim su mjerama nastojali i nastoje stanovnicima ublažiti posljedice potresa: od osiguranja smještaja, isplate novčane pomoći i darovanje građevinskog materija, oslobođenja od plaćanja računa, financiranja elaborata za obnovu, oslobođenja plaćanja komunalne naknade i usluga otpada, potpora za očuvanje radnih mjesta, subvencija kamate na kredite fizičkih osoba za obnovu, nabava hrane za domaće životinje i drugih. Jasno je kako je jedna od najvažnijih zadaća osiguranje primjerenog smještaja do povratka u obnovljene domove, što je i dalje vrlo izazovno. Nekretnina u javnom vlasništvu za zbrinjavanje svih zainteresiranih i onih u potrebi nema dovoljno.

Pravo na dostojno stanovanje podrazumijeva ne samo fizičku zaštitu i krov nad glavom, nego i pristup različitoj infrastrukturi i uslugama: električnoj energiji za rasvjetu, adekvatnom grijanju i hlađenju, vodoopskrbi i odvodnji. Stoga je najteže stradalnicima u kontejnerima, koji iz raznih razloga: skučenosti, nemogućnosti zagrijavanja i rashlađivanja, problema s priključenjem na vodne usluge i nepostojanja sanitarnog čvora, nisu podobni za dugotrajni boravak, pogotovo kada se radi o višečlanim obiteljima, djeci, osobama s invaliditetom ili osobama starije životne dobi.

Na području Grada Zagreba, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije ukupno 4.823 ljudi živi u 1.810 kontejnera koji su u dvorištima stradalnika ili u kontejnerskim naseljima. U Zagrebu ih je 85 na 67 lokacija. Na području Banovine postavljeno je 14 kontejnerskih naselja i u njima je 558 osoba u 377 mobilnih stambenih jedinica. Iz SDUOSZ navode da su prije zime svi nedostaci na kontejnerima popisani i dostavljani Udruženju obrtnika Sisak na popravak, da su uvedena dežurstva tijekom vikenda i blagdana za brzu reakciju na kvarove, te da djelatnici lokalnih stožera svakodnevno obilaze kontejnerska naselja. No koliko god se trudili učiniti ga ugodnim, smještaj u kontejnerskim naseljima i kontejnerima nije primjereno niti dugoročno rješenje.

Preporuka 5.
Jedinicama lokalne i područne samouprave, Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da žurno zbrinu građane koji žive u kontejnerima u primjerenije objekte

Koordinacija humanitaraca SMŽ u suradnji s ADROM provela je Anketu o potrebama u kontejnerskim naseljima SMŽ. Analizom su obuhvaćena sva kontejnerska naselja u SMŽ, a anketirano je 66% stanovnika naselja. Analiza pokazuje da u kontejnerskim naseljima prevladava stanovništvo starije i zrele životne dobi s niskim financijskim primanjima.

Analizom zdravstvenog stanja utvrđeno je da 65% ispitanika ima kronične bolesti među kojima prevladavaju bolesti krvožilnog sustava (povišeni tlak) i dijabetes, dok su kod 25% ispitanika zabilježene teškoće vezane uz psihičko zdravlje. To uključuje i slučajeve PTSP-a još od ratnih dana, kronične bolesnike koji koriste i lijekove. Mnogi i dalje osjećaju strah i anksioznost. Kao najveća potreba identificirana je brža obnova i povratak njihovim kućama/stanovima. Zabrinjava da većina ispitanika zbog izražene sumnje u brzu obnovu razrušenih domova ne može procijeniti duljinu boravka ili predviđa duži boravak (6-10 godina) u kontejnerskim naseljima.

I u kontejnerskim naseljima 65% ljudi smatra da nema dostupnost pravnoj službi ili ne zna da ona postoji, dok 63% ljudi smatra da ne postoji dovoljno pravovaljanih informacija za obnovu. U naseljima borave i školska djeca među kojima većina tvrdi da nemaju adekvatne uvjete za učenje (80% nema zaseban prostor za učenje).

Sve raspoložive useljive stambene jedinice u državnom vlasništvu na području na kojem je proglašena katastrofa su dodijeljene, a uz suglasnost se zbrinjavalo i u državne stanove i izvan područja katastrofe. SDUOSZ navodi da je riječ o 97 stanova u kojima je 269 osoba. Mjerom financiranja najamnina temeljem odluke Vlade obuhvaćeno je više od 1.300 osoba. I Zaprešić je za 58 korisnika na rok od dvije godine preuzeo obvezu plaćanja najamnine u visini od 2.000,00 kuna, a Sisak je građanima sa žutim naljepnicama sufinancirao najamninu budući da najamninu za one s crvenim naljepnicama i neupotrebljivim objektima sufinancira država.

Isječak iz pisma gospođe Marije iz zagrebačkog Dankovca, čiji je dom stradao u potresu:

Jer dom, što sigurno i vi znate, nisu cigle i zidovi, nisu dobro projektirani temelji, nisu kvadrati i brojevi s papira. Dom je osjećaj, dom su ljudi, obitelj, uspomene, dom je sigurnost i utočište za koje smo mi do jučer bili sigurni da nam ostaje i kad nam ništa drugo ne preostaje.

Dom je mjesto kojemu se neki od nas više nemaju prilike vratiti, u kojem ne obilježavamo blagdane i proslave, pojam koji i dalje koristimo kad kažemo „idemo doma“ pa nas zaboli, stisne i podsjeti da ne znamo gdje je to. Podsjeti nas i na sve što nam „dom“ sada znači. A znači nam više nego ikad.

Cijelo pismo pročitajte ovdje.


Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.:  “Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava”, „Pravo na adekvatno stanovanje“, „Pravosuđe“ i „Branitelji ljudskih prava“.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.