Pritužbe branitelja najviše su se odnosile na (ne)priznavanje statusa hrvatskog branitelja i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, probleme pri stambenom zbrinjavanju, teško socijalno stanje, dužinu trajanja postupka o utvrđivanju materijalnih i drugih prava i nemogućnost ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju. Osim problema zbog kojega su nam se obraćali, gotovo u pravilu navode i kako bi cijelo društvo trebalo više pažnje posvetiti zaštiti vrijednosti Domovinskog rata i dostojanstvu njegovih sudionika.
Veliki broj branitelja do sada nije, ili nije na odgovarajući način, riješio status i pripadajuća prava, na što ukazuju i 5.762 zahtjeva za ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja MORH-u i 1.374 MUP-u podnesenih u 2019.
Prema podatcima svih UDU u županijama i Grada Zagreba, u 2019. zaprimljeno je 14.939 zahtjeva za priznavanje statusa hrvatskog vojnog invalida, riješeno ih je 4.142, od čega je 1.812 usvojeno, a
2.330 odbijeno. Međutim, iz pritužbi proizlazi kako ovi postupci traju predugo, jer se svaki predmet prvo upućuje na prethodnu stručnu procjenu u ovlaštene zdravstvene ustanove, nakon toga Zavodu za vještačenje, a tek potom ured donosi prvostupanjsku odluku, nakon čega nezadovoljna stranka ima pravo žalbe MHB-u kao drugostupanjskom tijelu, a potom i mogućnost pokretanja upravnog spora. Primjerice, branitelj s prebivalištem u Ličko-senjskoj županiji još je u travnju 2018. podnio zahtjev za utvrđivanjem statusa HRVI, a prema podatcima UDU iz listopada 2019., cjelokupni spis se od veljače nalazi na stručnoj procjeni u KBC Rijeka te će potom biti proslijeđen Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, tek nakon čega će se moći donijeti prvostupanjsko rješenje.
Nažalost, dio branitelja i članova njihovih obitelji nalazi se u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji i svakodnevno se suočavaju s ozbiljnim problemima u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba pa je tijekom 2019. MHB isplatilo nešto manje od 1,1 milijun kuna jednokratnih novčanih pomoći za 620 korisnika te gotovo 3,6 milijuna kuna izvanrednih jednokratnih pomoći za 1.743 korisnika, što je dvostruko više nego 2018. Dodijelilo je i 78 stanova, 301 stambeni kredit i 216 financijskih potpora u vrijednosti od gotovo 55 milijuna kuna te je nastavilo sa sanacijom derutnih stanova, a u suradnji s APN-om s organiziranom stambenom izgradnjom. Ipak, potrebe i dalje nadilaze mogućnosti, jer je još neriješeno 9.969 zahtjeva za dodjelu stambenih kredita te 1.036 za financijske potpore. Pojedine JLS u slučaju dodjele stambenih kredita braniteljima za izgradnju obiteljske kuće u mjestima njihova prebivališta, ne ustupaju bez naknade građevinska zemljišta i komunalno opremanje, sukladno obavezi iz ZHB-a. Primjerice, branitelju s prebivalištem u Osijeku, MHB je dodijelilo financijsku potporu za izgradnju prve nekretnine te se temeljem tog rješenja, zahtjevom za dodjelu građevinskog zemljišta obratio Gradu Osijeku, koji je njegov zahtjev ignorirao.
Tek po obraćanju pučkoj pravobraniteljici Grad je ispunio zakonsku obvezu i ustupio građevinsko zemljište. Nažalost, branitelj s prebivalištem u Općini Sveti Filip i Jakov, o čijem smo problemu opširnije pisali u Izvješću za 2018., koji je podnio zahtjev prije čak 15 godina, još nije ostvario pravo na dodjelu građevinskog zemljišta, od 2004. svaki mjesec plaća ratu kredita za izgradnju obiteljske kuće, a Općina do danas, unatoč preporukama i upozorenjima više tijela javne vlasti i pučke pravobraniteljice, nije ispunila svu obavezu.
Pojedinim braniteljima MUP je odbijao izdati potvrde o statusu hrvatskog branitelja- dragovoljca, iako su ga imali prema odredbama ranijih zakona, uz obrazloženje da stupanjem ZHB-a više ne ispunjavaju uvjete za taj status, jer nisu bili pripadnici borbenog sektora. Tijekom ispitnih postupaka pokrenutih povodom njihovih pritužbi, utvrdili smo da su osporavanim rješenjima postojeći statusi i pripadajuća prava nezakonito ukinuti, zbog čega smo uputili preporuku da se u ovim, ali i svim budućim slučajevima, statuse i prava iz čl. 195. ZHB-a čije ostvarivanje je trajalo na dan njegovog stupanja na snagu, smatra stečenim pravom, odnosno da se osobama kojima je ranije priznat status hrvatskog branitelja- dragovoljca te pripadajuća prava, ne mogu ukinuti. Tim povodom MUP je zatražio mišljenje MHB- a, koje je potvrdilo osnovanost ove preporuke pa je PU vukovarsko-srijemska svim braniteljima vratila ukinute statuse, čime je preporuka u ovom konkretnom primjeru uspješno ispunjena.
Tijekom 2019. MHB je dodatno unaprijedilo sustav zdravstvene skrbi provedbom programa bolničke medicinske rehabilitacije i fizikalne terapije i preventivnih sistematskih pregleda radi što ranijeg otkrivanja bolesti, te programom liječenja HRVI 100% u hiperbaričnoj komori.
U centrima za psihosocijalnu pomoć stradalnicima i braniteljima iz Domovinskog rata angažirano je 70 honorarnih stručnih suradnika različitih profila, koji su, kroz Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći, pružili 81.923 intervencije za 71.465 korisnika, te 1.024 mobilne intervencije, dok su centri za psihotraumu obavili 31.844 intervencije pregledima i obradama. Ovi podatci pokazuju da su potrebe branitelja za programima psihosocijalne podrške veće od postojećih kapaciteta, radi čega smo u Izvješću za 2018. pohvalili pokretanje pilot projekta Doma hrvatskih veterana u Lipiku, te smo preporučili MHB-u da ubrza osnivanje veteranskih centara u ostalim dijelovima RH. Ovakvi programi braniteljima i članovima njihovih obitelji pomažu u društvenom uključivanju, usvajanju novih znanja i vještina, jačanju samopouzdanja, ostvarivanju osobnih potencijala te pozitivno utječu na podizanje kvalitete života i uspješnije uključivanje na tržište rada, što potvrđuju i rezultati anketnih upitnika koje su ispunjavali korisnici Doma hrvatskih veterana u Lipiku, koji je opravdao očekivanja.
Tijekom 2019. MHB je potpisalo sporazume o suradnji pri uspostavi i radu veteranskih centara s predstavnicima Daruvara, Petrinje, Sinja i Šibenika, a najavljeno je i osnivanje centra u Osijeku, kako bi se osigurala bolja pokrivenost područja cijele RH, što je bila i preporuka MHB-u u Izvješću za 2018. Ovakvi projekti predstavljaju kvalitativan iskorak u razvoju sustava brige i skrbi za branitelje, utemeljenog na priznanju njihovog doprinosa, društvenoj solidarnosti te njihovim stvarnim potrebama, radi čega je potrebno ubrzati ne samo njihovo formalno osnivanje, nego i stvarno stavljanje u rad.
PREPORUKA:
1. Ministarstvu hrvatskih branitelja, da nastavi s osnivanjem veteranskih centara te ih ravnomjerno rasporedi po području RH.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.
