Zamjenica pučke pravobraniteljice Sedina Dubravčić 30. lipnja 2026. sudjelovala je na tematskoj sjednici Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora “Institucionalni odgovor na tragediju u Drnišu – potrebne promjene u funkciji zaštite građana od počinitelja najtežih kaznenih djela”.
Govoreći o ovoj temi, zamjenica Dubravčić ukazala je kako se zaštita građana od počinitelja najtežih kaznenih djela ne osigurava samo kroz izricanje zakonskih kazni, već zahtijeva i učinkovit sustav nadzora, procjene rizika i liječenja, pa i nakon izvršenja kazne, pri čemu je ključna koordinacija sustava pravosuđa, probacije, zdravstva i socijalne skrbi koja, nažalost, trenutno nedostaje.
To sve, dodala je, dovodi do situacija da počinitelji teških i nasilnih kaznenih djela nakon izlaska iz zatvora više nisu pod učinkovitim nadzorom, iako i dalje može postojati rizik za društvo.
Stoga je potrebno osmisliti i uspostaviti posebne sigurnosno-terapijske mjere nakon izvršenja kazne, što je i u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava i međunarodnim standardima.
Primjerice, nakon što počinitelji takvih kaznenih djela izvrše kaznu, uz propisivanje striktnih uvjeta moguće je uvesti posebnu mjeru smještaja, i to kao sigurnosno-terapijsku mjeru, a ne dodatnu kaznenu sankciju. Ona bi se temeljila na aktualnoj procjeni opasnosti za društvo i stručnom psihijatrijskom vještačenju uz individualizirani tretman i mogućnost sudskog preispitivanja u određenom vremenskom razdoblju.
Moguće je oformiti i nacionalno tijelo za procjenu rizika, kao multidisciplinarno tijelo za procjenu opasnosti kojeg bi činili, primjerice, suci izvršenja, psihijatri, probacijski službenici, predstavnici socijalne skrbi, policije i sl. Uloga takvog tijela bila bi objektivna i stručna procjena visokorizičnih pojedinaca prije otpusta i davanje obvezujućih preporuka sudova te praćenje provedbe izrečenih mjera.
Zamjenica Dubravčić za kraj je naglasila i da bi kaznene postupke visokog rizika trebalo tretirati kao hitne, primjerice, uvođenjem kategorije predmeta visokog sigurnosnog rizika, što bi označavalo obvezno prioritetno postupanje, kraće rokove i obvezno razmatranje mjera opreza i nadzora nad trajanjem postupka.
Uz zamjenicu Dubravčić u raspravi su sudjelovali i predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja, potpredsjednik Odbora Nikola Mažar te ostali članovi Odbora i saborski zastupnici, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar pravosuđa i digitalne transformacije Damir Habijan, predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić, Ivana Bilušić Kujundžić s Visokog kaznenog suda, predsjednik Državnog sudbenog vijeća Darko Milković, Marija Borovec iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ana Korde i Zvonimir Penić iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Nera Nagy iz Ministarstva unutarnjih poslova, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, pomoćnik glavnog ravnatelja policije Antonio Gerovac, policijski službenik Josip Granić, Goran Arbanas iz Klinike za psihijatriju Vrapče i ostali.
