Uoči početka nove akademske godine, pučkoj pravobraniteljici javilo se nekoliko roditelja i studenata/ica koji će studirati u drugoj državi Europske unije, kako bi provjerili mogu li i dalje imati hrvatsko zdravstveno osiguranje. Nekima od njih Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) rekao je da više neće imati osiguranje u RH te da moraju prijaviti privremeni odlazak, čak i odjaviti prebivalište.
S druge strane, mnoge države članice kao preduvjet za reguliranje boravka zahtijevaju upravo regulirano zdravstveno osiguranje (to također zahtjeva i RH) te očekuju da će studenti/ce koji im dolaze iz drugih EU članica nastaviti imati zdravstveno osiguranje u svojoj zemlji koja će im izdati i Europsku karticu zdravstvenog osiguranja s kojom mogu ostvarivati zdravstvenu zaštitu u cijeloj EU.
Budući da oko ovog pitanja postoje određene nejasnoće i neizvjesnost, u nastavku dajemo informacije o tome kako je ono regulirano zakonima.
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da se na obvezno zdravstveno osiguranje mogu osigurati hrvatski državljani, redoviti studenti u drugim državama EU-a koji imaju prebivalište u RH. Istovremeno, od 2023. g. ovaj zakon propisuje da zdravstveno osiguranje prestaje u slučaju prijave privremenog odlaska izvan RH.
Stoga je potrebno pojasniti i na koga se primjenjuju potonje obveze, a što regulira Zakon o prebivalištu. Sukladno tom zakonu osoba je dužna odjaviti prebivalište ako se iseljava iz RH radi trajnog nastanjenja u drugoj državi. Dakle, ova obveza se odnosi samo na one koji trajno napuštaju RH, što sa studentima/ca najčešće nije slučaj.
Nadalje, osoba je dužna prijaviti privremeni odlazak ako napušta prebivalište na dulje od godine dana (npr. u svrhu obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera, dugotrajnog liječenja i drugo). Međutim, ako osoba povremeno dolazi u RH i boravi ovdje dulje od tri mjeseca (gledano ukupno na razini godine, npr. tijekom ljetnih i zimskih praznika), tada nema obvezu prijave privremenog odlaska.
Za sva pojašnjenja obveza oko reguliranja prebivališta nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova pa se građani/ke za to trebaju obratiti nadležnoj policijskoj postaji.
Iz svega navedenog proizlazi da naši studenti u drugim EU državama imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje u RH ako ovdje imaju prebivalište (što najčešće imaju) i ako nisu prijavili privremeni odlazak (što ovisi o specifičnoj situaciji svakoga/svake od njih). Zato je važno da se procjenjuje od slučaja do slučaja i da se prije obraćanja HZZO-u, u MUP-u informiraju imaju li ili ne obvezu prijave privremenog odlaska.
Na kraju želimo skrenuti pažnju da pučka pravobraniteljica smatra kako bi svi studenti u EU koji imaju prebivalište u RH trebali imati i hrvatsko zdravstveno osiguranje, neovisno o tome jesu li prijavili privremeni odlazak. Dodatno, u postupku po većem broju pritužbi na ovu temu, pravobraniteljica je zatražila mišljenje Katedre za Europsko javno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu kojim je potvrđen stav da primjena ove odredbe dovodi do povrede slobode kretanja kao prava građana EU-a jer odvraća studente od njezinog korištenja.
Zbog ovog problema pučka pravobraniteljica se obraćala Vladi RH i već više puta preporučivala Ministarstvu zdravstva da ovu skupinu izuzme od pravila uvedenog 2023. da se s prijavom privremenog odlaska gubi i obvezno zdravstveno osiguranje, no ova preporuka još uvijek nije prihvaćena.
Više o ovom problemu možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, u poglavlju Pravo na zdravlje.
