Prije točno 20 godina na snagu je stupila Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, koju je Vijeće Europe usvojilo 4 godine ranije. Zemlje potpisnice, među kojima je i Hrvatska, obvezale su se podnositi izvješća Vijeću Europe o zakonodavnim i drugim mjerama, poduzetima za ostvarivanje načela izloženih u Konvenciji.

U njoj se podsjeća kako je europska povijest pokazala da je zaštita nacionalnih manjina ključna za stabilnost i mir na kontinentu, te da pluralistička i istinski demokratska društva ne bi trebala samo poštivati etnički, kulturni, jezični i vjerski identitet svakog pripadnika nacionalnih manjina, već i stvoriti odgovarajuće uvjete za izražavanje, očuvanje i razvijanje tog identiteta. Također se ističe kako je stvaranje atmosfere tolerancije i dijaloga nužno za ostvarivanje kulturne raznolikosti, koja nije izvor podjela u društvu, već njegovog bogatstva.

Iste godine, na snagu je stupila i Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe, s ciljem zaštite i promocije jezika manjina, što doprinosi izgradnji Europe temeljene na demokraciji i kulturnoj raznolikosti.

Obilježavanje 20 godina stupanja na snagu ova dva važna dokumenta bio je cilj konferencije o zaštiti nacionalnih manjina i manjinskih jezika u Europi, održane 18. lipnja 2018. u Strasbourgu. Organizirao ju je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Vijećem Europe, a u sklopu šestomjesečnog hrvatskog predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe. Konferenciju su otvorili glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. Na konferenciji je, u ime Ureda pučke pravobraniteljice, sudjelovala zamjenica pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter.