* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
Više o povezanim temama pročitajte i u drugim poglavljima Izvješća, navedenima na dnu ove stranice.
Zločini iz mržnje su kaznena djela počinjena zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijedi, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta osobe. Ova kaznena djela su važan pokazatelj predrasuda, diskriminacije i mržnje prema manjinskim skupinama u društvu, zbog čega ih je važno pratiti.
Prethodnih smo godina analizirali pojavnost zločina iz mržnje na temelju statističkih podataka MUP-a, DORH-a, MPUDT-a i ULJPPNM-a, kao i podataka koje smo prikupili praćenjem postupanja policije i pravosudnih tijela u pojedinačnim predmetima. Uobičajeno smo u izvješćima obrađivali podatke za godinu za koju podnosimo izvješće, no posljednjih godina to nismo mogli učiniti. Naime, 2021. godine je donesen Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje koji je uveo novine u pogledu rokova i vremenskih intervala u kojima tijela prikupljaju i dostavljaju ULJPPNM-u podatke o ovim kaznenim djelima. Tako pri pripremi Izvješća za 2022. godinu nismo raspolagali svim podacima za tu godinu već je Izvješće za 2023. godinu sadržavalo dopunu podataka za 2022. godinu te analizu djelomičnih podataka za 2023. godinu. Za 2024. godinu raspolažemo jedino s podacima MUP-a.
Stoga u nastavku obrađujemo objedinjene podatke o zločinima iz mržnje u 2023. godini, dostavljene od ULJPPNM-a, koje sukladno Protokolu objedinjava statističke podatke i objavljuje ih na svojoj mrežnoj stranici.
Prema podacima ULJPPNM-a, MUP je 2023. godine postupao povodom 62 moguća kaznena djela zločina iz mržnje. Taj se podatak razlikuje od broja predmeta o kojem nas je obavijestio MUP i koji smo naveli u Izvješću za 2023. godinu, jer je taj podatak uključivao i kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju (pa je ukupan broj bio 85), koje je ULJPPNM izdvojio u objavljenoj statistici. Najčešće se radilo o kaznenom djelu prijetnje (35), zatim oštećenja tuđe stvari (17), nasilničkog ponašanja (8), tjelesne ozljede (6), povrede djetetovih prava (5), teške tjelesne ozljede (3), teške krađe (3), povrede ugleda Republike Hrvatske (3), nasilja u obitelji (2), te je zabilježeno po jedno kazneno djelo iznude, dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom te terorizma. U pogledu vrste počinjenih kaznenih djela nema odstupanja u odnosu na prethodne godine.
Prema podacima ULJPPNM-a, počinitelji ovih kaznenih djela su, kao i prethodnih godina, najčešće bili motivirani nacionalnim/etničkim podrijetlom žrtve (61 predmet), zatim spolnom orijentacijom (13), vjeroispovijedi (6) te rasnom/etničkom pripadnosti (5). U slučajevima kaznenih djela motiviranih nacionalnim podrijetlom odnosno etničkom pripadnošću, 27 kaznenih djela bilo je motivirano mržnjom prema Srbima, 12 prema Hrvatima, sedam prema Ukrajincima, šest prema Bošnjacima, četiri prema Romima, tri prema Albancima te po jedan prema Slovencima i Turcima.
Državno odvjetništvo je u 2023. godini postupalo u 22 predmeta, u kojima su moguće počinjena 33 kaznena djela, što je porast u odnosu na 2022. godinu, kada je postupalo povodom sumnje na počinjenje 17 kaznenih djela zločina iz mržnje. Kao i ranijih godina, najčešće kazneno djelo bilo je prijetnja (13), a potom slijede tjelesna ozljeda (4), povreda djetetovih prava (3), po dva kaznena djela oštećenja tuđe stvari, nasilničkog ponašanja, nasilja u obitelji i teške krađe, te po jedno iznude, sudjelovanja u tučnjavi, dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom te sudjelovanja u tučnjavi. Nacionalno podrijetlo je bilo najčešći motiv počiniteljima ovih kaznenih djela (25 predmeta), dok je spolna orijentacija bila motiv u šest predmeta, a vjeroispovijed te rasna pripadnost odnosno boja kože u po jednom predmetu.
Prema podacima MPUDT-a dostavljenim ULJPPNM-u, u 2023. godini doneseno je devet pravomoćnih presuda, od kojih se sedam odnosi na kazneno djelo prijetnje te po jedna na oštećenje tuđe stvari i tjelesnu ozljedu. Nacionalno podrijetlo bilo je motiv u pet presuda, a vjeroispovijed i rasna pripadnost odnosno boja kože u po dvije presude.
Kao što smo naveli, u odnosu na 2024. godinu raspolažemo samo podacima MUP-a. Prema istima, MUP je u 2024. godini evidentirao 75 mogućih kaznenih djela zločina iz mržnje.
Radi se o 26 kaznenih djela prijetnji, 12 kaznenih djela oštećenja tuđe stvari, 11 kaznenih djela teške tjelesne ozljede, 11 kaznenih djela nasilničkog ponašanja, pet kaznenih djela tjelesne ozljede, tri kaznena djela razbojništva, dva kaznena djela povrede ugleda RH te po jedno kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode, nametljivog ponašanja, nasilja u obitelji, teške krađe i krađe.
Najviše je mogućih kaznenih djela bilo motivirano nacionalnim podrijetlom (32), zatim rasnom pripadnošću odnosno bojom kože (22), spolnom orijentacijom (13), vjeroispovijedi (6) te rodnim identitetom žrtve (2).
Postupanje nadležnih tijela kaznenog progona u slučajevima mogućih zločina iz mržnje pratili smo i u pojedinačnim predmetima za koje smo saznali iz medija. U 2024. godini često se u medijima pisalo o fizičkim napadima na strane državljane, naročito strane radnike u RH. U nekim slučajevima radilo se o verbalnim ili fizičkim napadima na javnom mjestu, pri čemu se počinitelj i žrtva nisu poznavali, što ukazuje da je izgledno da je žrtva napadnuta jer je određene boje kože odnosno rase. U nekim slučajevima su bili prisutni elementi i imovinskih kaznenih djela i nasilja, pa su tako počinitelji, najčešće osnaženi brojnošću i prednošću „domaćeg terena“, napadali strane radnike, ponekad radi stjecanja protupravne imovinske koristi. Ukoliko je ocijenjeno da se radilo o imovinskom kaznenom djelu, ono se u pravilu nije procesuiralo kao zločin iz mržnje, budući da se smatralo da je imovinska korist primarni motiv napada. Međutim, valjalo bi u svakom slučaju utvrditi koji su sve motivi počinitelja, te je li otimanje novca ili drugih materijalnih dobara, moguće još jedan način na koji počinitelji nastoje poniziti osobu koju su odabrali kao žrtvu zbog rasne pripadnosti odnosno boje kože. Prema informacijama MUP-a, u većini slučajeva napadači su ostali neidentificirani pa je neizvjesno hoće li ova djela biti sudski procesuirana.
Tijekom godina ukazujemo na potrebu kontinuirane edukacije dužnosnika i službenika tijela koja se bave procesuiranjem ovih kaznenih djela te prikupljamo podatke o edukacijama i polaznicima. U 2024. godini ULJPPNM je u suradnji s Pravosudnom akademijom u Osijeku održao jednodnevnu edukaciju „Zločin iz mržnje i govor mržnje“ namijenjenu dužnosnicima i službenicima u sudovima i državnim odvjetništvima te policijskim službenicima, na kojoj je sudjelovalo 20 polaznika iz triju županija. ULJPPNM planira daljnje edukacije za ovu skupinu polaznika kroz projekt „Podrška jednakosti – snažniji sustav i učinkovito planiranje i uključivanje nacionalnih manjina“, kroz četverogodišnje razdoblje. Sukladno preporuci pučke pravobraniteljice, Pravosudna akademija je nastavila edukacije o zločinu iz mržnje te je održala i tri jednodnevne radionice o zločinima iz mržnje i govoru mržnje s temama antisemitizma, odnosno motivima vjeroispovijedi i etničkog podrijetla te odobravanja holokausta kao pojavnog oblika kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. Održana je i jednodnevna radionica „Zločin iz mržnje, istrage kaznenih djela i kvaliteta obrazloženja sudskih odluka“ na kojoj je sudjelovao 21 polaznik iz redova sudaca, savjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Nastavak edukacija o zločinima iz mržnje planira se u 2025. godini.
U 2024. godini je Vijeće ministara država članica VE usvojilo Preporuku o borbi protiv zločina iz mržnje od 7. svibnja 2024. godine koja naglašava važnost adekvatne podrške žrtvama te poboljšanje učinkovitosti tijela kaznenog progona kroz specijalizirane istražitelje i tužitelje, uspostavljanje učinkovitih platformi za prijavljivanje zločina iz mržnje, kao i važnost izvještavanja, monitoringa i prikupljanja podataka od strane tijela koja ne sudjeluju u kaznenom progonu. Prikupljeni podaci trebaju biti osnova politika, zakonodavstva, strategija i akcijskih planova za suzbijanje zločina iz mržnje, zbog čega je analiza tih kaznenih djela od ključne važnosti.
Također, valja razmotriti potrebu revidiranja i proširivanja popisa zaštićenih osnova, budući da definicija zločina iz mržnje iz čl. 87. KZ-a ne obuhvaća sve zaštićene osnove navedene u ovoj Preporuci, uključujući osnovu dobi, o čemu više pišemo u poglavlju o diskriminaciji temeljem dobi.