* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o povezanim temama pročitajte i u drugim poglavljima Izvješća, navedenima na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti iz 2019. godine, kao i trenutno važećim Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN) iz 2022. godine, pučkoj pravobraniteljici povjeren je mandat nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. Pučka pravobraniteljica također prati primjenu ZZPN-a u postupcima unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, putem obavijesti povjerljivih osoba o zaprimljenim prijavama nepravilnosti, u slučajevima javnog razotkrivanja koja su najčešća putem medija, kao i kroz sudsku praksu.

Postupajući u okviru povjerenog nam mandata te uzimajući u obzir iskustva stečena u dosadašnjoj praksi, javila se potreba za publikacijom koja bi sadržavala informacije o prijavljivanju nepravilnosti. Stoga smo krajem 2023. izradili, a u 2024. godini na okruglom stolu predstavili Vodič za prijavitelje nepravilnosti, prvenstveno namijenjen prijaviteljima, ali i povjerljivim osobama kako bi im olakšao postupanje po unutarnjim prijavama, kao i poslodavcima, sindikatima, radnicima, OCD-ima i nadležnim državnim tijelima. Vodič je tiskan, a u virtualnom obliku dostupan je na mrežnoj stranici putem poveznice – https://www.ombudsman.hr/wp-content/uploads/2024/09/Vodic-za-prijavitelje-nepravilnosti.pdf.

MPUDT je u 2024. godini započelo s informativno-edukativnom kampanjom čiji je cilj podizanje svijesti o štetnosti korupcije i poticanje građana na aktivno sudjelovanje u borbi protiv korupcije, čime je ispunjena preporuka iz Izvješća za 2022. godinu. Kako je mandat zaštite prijavitelja nepravilnosti u velikoj mjeri povezan sa suzbijanjem korupcije, u okviru kampanje smo sudjelovali na okruglim stolovima u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu o važnosti antikorupcijskih politika na lokalnoj i regionalnoj razini, koji su okupili stručnu javnost i čelnike gradova i općina.

Uključili smo se u radnu skupinu za prijenos Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (Direktiva), u okviru koje je EK izvijestila o ocjeni stanja prijenosa Direktive u državama članicama, razmijenjene su informacije o aktivnostima u provedbi Direktive te iskustva o funkcioniranju nacionalnih kanala za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. EK je istaknula da je u 2024. godini prošireno materijalno područje primjene Direktive sljedećim propisima donesenim na razini EU: Uredba (EU) 2024/573 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2024. o fluoriranim stakleničkim plinovima, Uredba (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji, Direktiva (EU) 2024/1760 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o dužnoj pažnji za održivo poslovanje, Direktiva (EU) 2024/1640 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o mehanizmima koje države članice trebaju uspostaviti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, te Uredba (EU) 2024/3015 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije.

Dana 11. travnja 2024. godine na snagu je stupila Direktiva (EU) 2024/1069 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili sudskih postupaka (“strateške tužbe protiv javnog djelovanja”) ili tzv. Anti-SLAPP Direktiva. Važno je naglasiti da su SLAPP tužbe usmjerene protiv osoba uključenih u javno djelovanje, među kojima mogu biti i prijavitelji nepravilnosti. Pučka pravobraniteljica članica je novoosnovane radne skupine pri MPUDT-u za prenošenje Anti-SLAPP Direktive u nacionalno zakonodavstvo.

Od 1. rujna 2024. godine započelo je pružanje emocionalne podrške prijaviteljima nepravilnosti i drugima koji na to imaju pravo prema ZZPN-u, a osiguravaju je djelatnici Rehabilitacijskog centra za stres i traumu (RTC). Detaljnije informacije o uvjetima i načinima pružanja emocionalne podrške nalaze se pod istoimenim podnaslovom.

Nakon uređenja strukture Mreže europskih tijela za zaštitu zviždača (NEIWA), sudjelovali smo u izradi Poslovnika i izmjenama Statuta, u radnim skupinama kojima je svrha razmjena iskustava i prakse u zaštiti prijavitelja nepravilnosti te na Općoj skupštini NEIWA-e, u travnju 2024. godine. Kao članica NEIWA-e dostavili smo primjere dobrih praksi Ministarstvu pravosuđa Rumunjske za potrebe izrade njihovog vodiča o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Sudjelovali smo i na sastancima s OECD-om o zaštiti prijavitelja nepravilnosti te strateškom pristupu prevenciji korupcije, u okviru provedbe pristupnog pregleda usklađenosti RH s politikama i standardima OECD-a.

Na poziv Europske udruge studenata prava (ELSA) na Zimskoj školi – „WELS 2024 Law & Business“ održali smo predavanje o zaštiti prijavitelja nepravilnosti na razini EU. Zbog kontinuiranog interesa za besplatnim radionicama koje organiziramo za povjerljive osobe iz javnog i privatnog sektora, i 2024. godine smo organizirali radionicu u Zagrebu, a koje nastavljamo i u 2025. godini.

U sklopu projekta “Pomaknimo Hrvatsku – stvorimo poticajno okruženje za zviždače“ Udruga POMAK je izradila Izvješće o percepciji korupcije i prijaviteljima nepravilnosti, prema kojemu brojni ispitanici pokazuju povjerenje u prijavljivanje nepravilnosti pučkoj pravobraniteljici. U sklopu projekta „Osnaživanje budućih generacija za borbu protiv korupcije“ Centar Miko Tripalo proveo je anketu o pojavnosti korupcije usmjerenu na mlade, prema kojoj ih 86% smatra da je korupcija česta u RH, od kojih 86% misli da je najprisutnija u politici, dok ih gotovo 70% smatra da edukacija o korupciji i njenim posljedicama nije uopće ili je nedovoljno zastupljena u školama i na fakultetima.

Na poziv MPUDT-a sudjelovali smo u izradi Akcijskog plana 2025.-2027. za provedbu Strategije sprječavanja korupcije 2021.-2030. te na sastanku Savjeta za sprječavanje korupcije, čiji smo član.

Krajem 2024. godine Stručna radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (ZSUKJS) je pripremila odgovarajuće zakonske izmjene. Time se provodi preporuka iz Izvješća za 2022. godinu o izradi prijedloga izmjena ZSUKJS i Pravilnika o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru, dana kako bi se razdvojila funkcija povjerljive osobe iz ZZPN-a od osobe za nepravilnosti iz ZSUKJS-a. Planom zakonodavnih aktivnosti donošenje ZSUKJS-a je predviđeno za prvi kvartal 2025. godine.

U 2024. godini smo s MPUDT-om održali više sastanaka u vezi izrade IT rješenja za sigurno podnošenje prijava pučkoj pravobraniteljici putem sustava e-Građani i NIAS-a te virtualnog asistenta za snalaženje u propisima koji se odnose na prevenciju korupcije. Rad na izradi funkcionalnih specifikacija je u vrijeme pripreme ovog Izvješća bio u završnoj fazi.

Konačno, iako pučka pravobraniteljica ne daje tumačenja zakona i drugih propisa, tijekom 2024. godine bilo je manje pojedinačnih upita o primjeni ZZPN-a, a na isto je ukazao i MPUDT, kao stručni nositelj izrade ZZPN-a. Iako su građani nešto bolje upoznati s postojanjem zakonskog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti, i dalje postoji nerazumijevanje pojedinih odredbi ZZPN-a, kako od strane prijavitelja nepravilnosti, tako i osoba/tijela koji primjenjuju taj Zakon, o čemu pišemo u nastavku.

 

Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti

Broj obavijesti povjerljivih osoba o zaprimljenim unutarnjim prijavama nepravilnosti povećao se s 38 u 2023. na 50 u 2024. godini. Najviše obavijesti (21) se odnosilo na nepravilnosti u pravnim osobama čiji je osnivač ili u kojima RH ili JLP(R)S imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo, 16 na nepravilnosti u pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, sedam na nepravilnosti kod poslodavaca u gospodarstvu i obrtu, tri u tijelima s javnim ovlastima, dvije u državnim tijelima te jedna u tijelima JLP(R)S.

Iz obavijesti proizlazi da je većina prijava ocijenjena neosnovanima. Uočavamo da se i dalje prijavljuju nepravilnosti izvan područja primjene ZZPN-a, odnosno one kojima se ne ugrožava javni interes već se povrjeđuju individualna prava. I dalje se pri primjeni ZZPN-a ne razumiju pojedine odredbe, kako od strane prijavitelja tako i povjerljivih osoba koje nam se, iako rjeđe, obraćaju s upitima kako postupiti u određenoj situaciji. Neke povjerljive osobe provode ispitne postupke po prijavama koje su izvan područja primjene ZZPN-a, dostavljaju nam izvješća nakon proteka roka od 30 dana ili koja ne sadrže sve podatke potrebne za učinkovito praćenje primjene ZZPN-a. Iz nekih izvješća proizlazi da su povjerljive osobe postupale iako je o prijavljenoj nepravilnosti bio u tijeku sudski ili postupak pred drugim nadležnim tijelom. Kada bismo uočili nedovoljno razumijevanje ZZPN-a ili nesnalaženje u  postupanju po prijavi, povjerljivim smo osobama ukazivali na relevantne odredbe. U slučaju manjkavih izvješća tražili smo dopunu te ih uputili na korištenje obrasca za povjerljive osobe koji smo pripremili radi jednostavnijeg ispunjavanja zakonske obveze dostave izvješća o zaprimljenoj prijavi i ishodu postupanja, te lakšeg prikupljanja podataka bitnih za praćenje primjene ZZPN-a.

Povjerljive osobe se i dalje suočavaju s raznim izazovima. Iako su dužne ispitati prijavu i poduzeti radnje potrebne za njezino rješavanje te pritom štititi prijavitelja, ponekad su izložene pritiscima poslodavca. Tako smo u 2024. godini pokrenuli dva ispitna postupka radi moguće osvete prema povjerljivoj osobi. U jednom predmetu je povjerljiva osoba, zaposlena u pravnoj osobi čiji je osnivač RH, zbog više utvrđenih nepravilnosti prijavila poslodavca tijelu nadležnom prema sadržaju prijave, nakon čega je zaprimila pisana upozorenja na obveze iz radnog odnosa. Utvrdili smo da je povjerljiva osoba pretrpjela osvetu zbog postupanja u svome svojstvu, dok je tijelo nadležno za nadzor nad provedbom Zakona pokrenulo prekršajni postupak protiv poslodavca. U drugom predmetu nam se obratila povjerljiva osoba zaposlena u javnoj ustanovi navodeći da zbog postupanja po prijavljenim nepravilnostima trpi osvetu time što joj nisu bila omogućena sredstva niti uvjeti za rad, čime je bila onemogućena u obavljanju dužnosti te da joj je u konačnici otkazan ugovor o radu. U navedenom predmetu su okolnosti imenovanja i razrješenja povjerljive osobe ukazale na pravnu prazninu u postojećem Zakonu. Naime, imenovana je na prijedlog radničkog vijeća sukladno čl. 20. st. 1. t. 2. ZZPN-a, no nakon nekog vremena poslodavac ju je razriješio na prijedlog 20% radnika sukladno čl. 20. st. 4. ZZPN-a. Unatoč razrješenju, radničko vijeće ju je ponovno predložilo za povjerljivu osobu, no poslodavac ju je odbio imenovati uz obrazloženje da bi ponovno imenovanje bilo protivno svrsi zakonskih odredbi o imenovanju i razrješenju povjerljive osobe.

Povjerljive osobe su ukazivale i na nedostatak adekvatnih uvjeta za obnašanje povjerene im dužnosti. Povjerljiva osoba zaposlena u javnoj ustanovi nam se obratila navodeći da je u početku imala dobru suradnju s poslodavcem, no nakon što je počela postupati po prijavama suradnja je prestala te su joj onemogućeni uvjeti za rad – nije imala prostor za rad ni internet, razgovore je vodila izvan radnih prostorija, a dokumentaciju je čuvala kod kuće jer je poslodavac predložio da ju čuva u uredskim prostorima drugih zaposlenika, što je protivno obvezi zaštite identiteta prijavitelja i povjerljivosti podataka iz prijave.

Neke povjerljive osobe su ukazale i da su neki zaposlenici ili odjeli koji su trebali sudjelovati u ispitivanju nepravilnosti i dostaviti tražene podatke, odbijali suradnju. Iz dostavljenih izvješća je razvidno i da neki poslodavci još nisu uskladili Pravilnik o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanju povjerljive osobe s novim ZZPN-om iz 2022. godine.

Iako je svrha unutarnjeg prijavljivanja brže ispitivanje i uklanjanje utvrđene nepravilnosti od strane poslodavca, koji ima najbolji uvid u poslovne procese, još uvijek se događa da nakon utvrđenja nepravilnosti od strane povjerljive osobe poslodavac ne sankcionira prijavljene ili primjeni neadekvatne mjere. Tako je u jednom predmetu utvrđena osnovanom prijava nepravilnosti radi nezakonitog zapošljavanja, no poslodavac je prijavljenoj osobi izrekao tek pisano upozorenje, odbijajući izreći oštriju sankciju čak i nakon što ga je po prijedlogu povjerljive osobe Nadzorni odbor uputio da prijavljenu osobu smjeni s rukovodećeg mjesta. Nakon podnošenja druge prijave povodom iste vrste nepravilnosti, prijavljena osoba je u konačnici potpisala sporazumni raskid ugovora o radu.

Neki poslodavci i dalje teško pronalaze osobu voljnu obavljati dužnost povjerljive osobe, što je posljedica složenosti tog posla i nezavidnog položaja u kojem se povjerljive osobe mogu naći. U nekim slučajevima je imenovana osoba za postupanje po unutarnjim prijavama bez njezine pisane suglasnosti. Tako nam je osoba zaposlena u pravnoj osobi čiji je osnivač RH navela da ju je poslodavac imenovao „privremenom“ povjerljivom osobom bez njezine suglasnosti, čemu se protivila i nije željela obavljati tu dužnost. Sukladno mišljenju tadašnjeg MPU-a kao stručnog nositelja zakona, privremenim imenovanjem treće osobe premošćuje se vrijeme potrebno za imenovanje povjerljive osobe i njenog zamjenika te stoga samo povjerljiva osoba i njezina zamjena moraju dati pisanu suglasnost za imenovanje. Iako je poželjno da i privremeno imenovana treća osoba da pristanak na svoje imenovanje, ZZPN-om to nije propisano kao uvjet. Pritom je potrebno da poslodavac koji imenuje treću osobu za privremeno obavljanje poslova povjerljive osobe, i dalje poduzima radnje radi imenovanja povjerljive osobe i njene zamjene.

Navedeno ukazuje da je iznimno važno povjerljivim osobama osigurati primjerene uvjete rada, adekvatno ih zaštititi od osvete ili pritisaka te uskladiti njihovo postupanje po unutarnjim prijavama nepravilnosti s redovnim zadacima njihovog radnog mjesta. Kako bi se omogućilo uspostavljanje unutarnjeg kanala prijavljivanja kada nitko od zaposlenika nije zainteresiran za obavljanje poslova povjerljive osobe, ZZPN omogućava imenovanje fizičke osobe koja nije zaposlena kod poslodavca. Time se ujedno prevenira prekršajna odgovornost poslodavca ako nitko od zaposlenih ne želi biti imenovan, no pritom je bitno da prijavitelji imaju povjerenja u tako imenovanu osobu.

Složenost postupaka koje provode povjerljive osobe razvidna je i iz predmeta u kojem smo postupali kao vanjski kanal prijavljivanja, u kojem je prijava prethodno podnesena povjerljivoj osobi koja dulje od godine dana nije okončala postupanje po prijavi. Povjerljivoj osobi smo ukazali na obvezu dostave izvješća pučkoj pravobraniteljici te zatražili informaciju je li okončala postupanje po prijavi i na koji način. Povjerljiva osoba je u konačnici provela postupak i dostavila izvješće, a kao razlog dugotrajnog postupanja navela je složenost predmeta, narušene odnose prijavitelja i prijavljene osobe te više sudskih postupaka vezanih za prijavljene nepravilnosti.

Međutim, nalazimo primjere uspješnog funkcioniranja unutarnjeg kanala prijavljivanja. Neke povjerljive osobe su tijekom 2024. godine zaprimile više prijava po kojima su okončale postupanje, što može biti pokazatelj povjerenja u njihov rad i dobro organiziranog sustava unutarnjeg prijavljivanja. Prijavljene nepravilnosti mogu biti prilika poslodavcu da ih brzo otkloni i prevenira njihovo ponavljanje.

Neke pravne osobe imaju razvijene digitalne platforme i uspostavljene sektore koji se bave usklađenošću poslovanja i integritetom, putem kojih je moguće prijaviti nepravilnosti. Međutim pri uspostavi takvih platformi važno je imati na umu da iste ne isključuju obvezu uspostave unutarnjeg kanala prijavljivanja kako je to propisano ZZPN-om te da je informacije o sustavu unutarnjeg prijavljivanja i imenovanim povjerljivim osobama potrebno na prikladan način učiniti dostupnim svim osobama u radnom okruženju.

Neke povjerljive osobe, kako bi otklonile potencijalne nepravilnosti, postupaju i šire nego su obvezne ZZPN-om. Tako je povjerljiva osoba u komunalnom društvu ispravno utvrdila da prijava ne ulazi u  primjenu ZZPN-a jer ju je podnijela osoba koja ne može biti prijavitelj, no kako nepostupanjem ne bi obeshrabrila druge potencijalne prijavitelje, provela je postupak kako bi utvrdila jesu li se prijavljene nepravilnosti zaista dogodile. Pritom je bitno prijavitelju pojasniti da li se po prijavi postupa temeljem ZZPN-a ili drugog propisa.

 

Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti

Kao nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti u 2024. godini smo postupali u 46 novootvorenih predmeta – 15 se odnosilo na pravne osobe koje obavljaju javnu službu, 14 na pravne osobe čiji je osnivač ili u kojima RH i/ili JLP(R)S imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo, sedam na različita državna tijela, pet na tijela JLP(R)S, tri na poslodavce u gospodarstvu i obrtu i dva na tijela s javnim ovlastima.

Nastavili smo postupati i u 44 predmeta otvorena u prethodnim godinama, a uglavnom se radi o predmetima u kojima su u tijeku postupci pred tijelima nadležnim za postupanje po sadržaju prijave nepravilnosti, primjerice DORH-om, i/ili je u tijeku ispitni postupak zbog navoda o osveti koju trpi prijavitelj nepravilnosti.

Kao i dosadašnjih godina, stvarni broj vanjskih prijava nepravilnosti veći je od broja predmeta budući da je unutar nekih predmeta više vanjskih prijava nepravilnosti istog prijavitelja. Naime, zbog lakše komunikacije se za svakog prijavitelja u pravilu otvara jedan predmet, neovisno o broju nepravilnosti na koje se u prijavi ukazuje i njihovim dopunama. Primjerice, u jednom predmetu istovremeno se ukazivalo na više nepravilnosti kod istog poslodavca za koje su bila nadležna tri različita tijela. Naknadno se ukazivalo na nove nepravilnosti za koje su bila nadležna četiri različita tijela, a sveukupno je nakon prvotne prijave dostavljeno devet dopuna i dvije naknadne prijave.

Gledano po strukturi predmeta, u 2024. godini su prijavljivanju nepravilnosti bili skloniji prijavitelji u tzv. javnom sektoru, pri čemu su podjednako koristili sustav unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja.

Trajanje postupanja tijela nadležnih po sadržaju prijava nepravilnosti ponekad izaziva nezadovoljstvo prijavitelja i može dovesti u pitanje učinkovitu primjenu ZZPN-a, na što smo ukazivali i ranije. Složenost i obimnost nekih prijava te česte dopune zasigurno doprinose dugotrajnosti postupaka. No u nekim predmetima nisu razvidni objektivni razlozi dugotrajnosti postupanja, posebice kod nepravilnosti nad kojima nadzor vrše tijela državne uprave, poput ministarstava. Naime, osim što prijavitelji koriste ZZPN-om predviđene sigurne kanale prijavljivanja s ciljem zaštite od osvete koju bi mogli doživjeti u radnom okruženju, nepravilnosti primarno prijavljuju kako bi one bile utvrđene i otklonjene, a počinitelji sankcionirani. U suprotnom se gubi smisao prijavljivanja te izostaje svrha koja se željela postići ZZPN-om – stvaranje poticajnog okruženja za prijavljivanje nepravilnosti. Zato ZZPN omogućuje prijaviteljima dobivanje pravodobnih i odgovarajućih povratnih informacija o postupanju tijela nadležnih po sadržaju prijava. Iako ZZPN-om nije izrijekom propisan vremenski okvir za provedbu postupaka tih tijela, za očekivati je da postupaju ažurno i da nam dostavljaju ZZPN-om propisane obavijesti u predviđenim rokovima, kako bismo o tome obavijestili prijavitelje.

U Izvješću za 2023. godinu Vladi RH smo preporučili izdavanje upute tijelima državne uprave o potrebi pravodobnog i efikasnog postupanja po prijavama nepravilnosti, kada su nadležna za postupanje prema sadržaju prijave, te da nam u zakonskim rokovima dostavljaju obavijesti o poduzetom i ishodu postupanja. MPUDT nas je izvijestilo da je u 2024. godini podsjetilo tijela državne uprave na obveze iz ZZPN-a, posebno glede uspostave unutarnjih kanala prijavljivanja te potrebe pravodobnog i učinkovitog postupanja po prijavama svih tijela nadležnih prema sadržaju prijave. Također ih je podsjetilo na zakonsku obvezu obavještavanja pučke pravobraniteljice o zaprimljenim prijavama, poduzetim radnjama i ishodu postupanja po unutarnjim prijavama, kao i sadržaju ispitivanja nepravilnosti prijavljene vanjskim kanalom.

Zaprimljenim prijavama i dalje znaju biti obuhvaćene, dijelom ili u cijelosti, i nepravilnosti koje ne ulaze u materijalno područje primjene ZZPN-a, poput povreda pojedinačnih prava iz radnog odnosa ili povreda autorskih prava kod kojih izostaje ugrožavanje javnog interesa. Prijave su podnosile i osobe na koje se ZZPN ne primjenjuje jer ne udovoljavaju zakonskoj definiciji prijavitelja, s obzirom da za nepravilnosti nisu saznale u svom radnom okruženju. I dalje zaprimamo anonimne prijave, često bez povratnih kontakt podataka, pa ne možemo tražiti dodatne podatke o prijavitelju i pružiti opće pravne informacije o primjeni ZZPN-a. Važno je naglasiti da se po ovakvim prijavama ne može postupati po ZZPN-u, odnosno da osobe koje žele zaštitu po tom Zakonu, u prijavi pučkoj pravobraniteljici moraju navesti svoje osobne podatke (ime i prezime i kontakt adresu), koji su obvezan sadržaj prijave.

Obvezan sadržaj prijave su i informacije o samim nepravilnostima. One bi trebale sadržavati jasne i konkretne navode o kakvoj je radnji ili propustu riječ, kada se dogodila, tko je odgovoran te postoje li svjedoci ili dokumentacija koji bi ih potkrijepili. No prijave to često ne sadrže, iako su konkretne i jasne informacije o nepravilnostima, za razliku od primjerice vrijednosnih sudova, preduvjet učinkovitog postupanja tijela nadležnih po sadržaju prijava nakon što im one budu proslijeđene od pučke pravobraniteljice.

Postupajući kao nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, dužni smo štititi identitet prijavitelja i podatke iz prijave od neovlaštenog otkrivanja drugim osobama. Identitet prijavitelja, podaci na osnovi kojih se on može otkriti te drugi podaci iz prijave dostupni su isključivo osobama koje su zadužene za primanje i daljnju obradu prijava. Iako obveza zaštite identiteta i podataka iz prijave obvezuje i osobe koje rade na prijavama nepravilnosti u tijelima nadležnim prema sadržaju prijava, prijavitelji ponekad izrijekom traže da pučka pravobraniteljica zaštiti njihov identitet već pri prosljeđivanju prijave na daljnje postupanje tim tijelima. U takvim smo slučajevima prijave i prateću dokumentaciju anonimizirali kako ne bi bili vidljivi osobni podaci prijavitelja, kao ni podaci koji bi mogli ukazivati na njegov identitet, poput mjesta rada, radnog mjesta, datuma određenih događaja i sl. No, ZZPN-om je dopušteno otkrivanje podataka o identitetu prijavitelja kada prijavitelji na to pristanu, kao i kada je to nužna i razmjerna obveza naložena EU ili nacionalnim pravom u okviru istraga nacionalnih tijela ili u okviru sudskog postupka, između ostaloga i radi zaštite prava na obranu prijavljene osobe. U tom je slučaju tijelo koje otkriva identitet dužno prijavitelja o tome pisano unaprijed obavijestiti i navesti razloge otkrivanja povjerljivih podataka, osim ako bi se time ugrozile povezane istrage ili sudski postupci.

Izazov su predstavljali slučajevi u kojima su prijavljene osobe i same postale prijavitelji te su ukazivale na nepravilnosti za koje su odgovornima smatrali upravo one osobe koje su prethodno protiv njih podnijele prijave. U nekim su slučajevima istovremeno ukazivali i da trpe osvetu, no zapravo se radilo o postupanjima poslodavca poduzetim nakon što je utvrđena osnovanom prijava koja je protiv njih bila prethodno podnesena. Stoga su propustili učiniti vjerojatnim da trpe osvetu u radnom okruženju zbog prijave nepravilnosti.

U nekim su slučajevima prijavljene osobe nastojale diskreditirati prijavitelje nepravilnosti podnošenjem prijava nepravilnosti protiv njih, a protiv nekih su prijavitelja poslodavac ili prijavljene osobe pokušali inicirati pokretanje postupka zbog prekršaja iz čl. 37. ZZPN-a (prijavljivanje ili javno razotkrivanje informacija za koje osoba zna da su neistinite), u čemu, prema dostupnim informacijama, do sada nisu bili uspješni.

I u 2024. godini su nam se obraćali prijavitelji koji su prijave podnijeli prije stupanja na snagu ZZPN-a u srpnju 2019. godine, ukazujući da tijela kojima su podnijeli prijave nisu poduzela odgovarajuće radnje ili da o tome nemaju nikakva saznanja. Neki su ukazivali i da zbog ranije podnesenih prijava kontinuirano trpe posljedice u radnom okruženju. S obzirom da se zakoni iz 2019. i 2022. godine ne primjenjuju retroaktivno, ovi prijavitelji su na raspolaganju imali, i dalje imaju, mehanizme zaštite predviđene drugim propisima, primjerice ZOR-om, ZDS-om, KZ-om itd., koji su bili na snazi i u vrijeme podnošenja prijava. Također, ovi mehanizmi pravne zaštite bili su primjenjivi i u situacijama u kojima ZZPN nije bilo moguće primijeniti jer prijavitelji nisu koristili njime propisane kanale prijavljivanja, već su prijave podnijeli nadređenim osobama, kolegama ili drugim osobama/tijelima unutar poslodavca ili izravno tijelima nadležnim za postupanje po sadržaju prijava. Isto se odnosilo i na osobe koje su prvo javno razotkrile nepravilnosti, iako nisu bili ispunjeni uvjeti predviđeni ZZPN-om, o čemu više pišemo u dijelu o javnom razotkrivanju. Stoga smo na važnost korištenja propisanih kanala prijavljivanja i druge uvjete za ostvarivanje zaštite prema ZZPN-u redovito ukazivali svim potencijalnim prijaviteljima koji su nam se obraćali dok su razmišljali da li podnijeti prijavu, kako zbog proceduralnih pogrešaka ne bi ostali bez zaštite koju ZZPN pruža.

Važnost korištenja ZZPN-om propisanih kanala prijavljivanja i jasnog informiranja o istima naglasili smo i u Izvješću za 2023. godinu kroz preporuku Gradu Zagrebu da u platformi ZG Zviždač jasno navede da se prijavljivanje nepravilnosti tim putem ne smatra vanjskim prijavljivanjem nepravilnosti prema ZZPN-u, koja je usvojena.

Neki prijavitelji, čiji identitet je bio poznat u njihovom radnom okruženju i koji su prijavili da trpe osvetu, ukazivali su da im se obraćaju kolege koji su također uočili određene nepravilnosti, ali ih nisu bili spremni osobno prijaviti, već su to tražili od njih, smatrajući da su se oni ionako već izložili i da nemaju što izgubiti. To ukazuje da i dalje postoji strah prijaviti nepravilnost zbog moguće osvete te da je potrebno nastaviti jačati kulturu prijavljivanja i učinkovitu zaštitu prijavitelja.

U 2024. godini provodili smo ispitne postupke u deset predmeta, od kojih je sedam pokrenuto ranijih godina, u kojima su prijavitelji ukazivali da trpe osvetu, primjerice da su im izricane opomene, da se o njima javno iznose neistine, uskraćuju im se radni zadaci, uznemirava ih se, opterećuje dodatnim poslovima, traže brojna očitovanja o izvršavanju radnih zadataka, dobivaju niže ocjene rada i otkaz ugovora o radu. Okončali smo postupanje u četiri predmeta te smo izrekli dvije mjere – mišljenje poslodavcu iz privatnog sektora koji je prijavitelja izložio osveti, i preporuku poslodavcu, javnoj ustanovi, koja je provedena. U potonjem slučaju nepovoljno postupanje prema prijavitelju nije moglo biti dovedeno u uzročno-posljedičnu vezu s prijavom nepravilnosti, ali je utvrđeno da poslodavac unatoč zakonskoj obvezi nije na odgovarajući način svim osobama iz radnog okruženja učinio dostupnima informacije o unutarnjem prijavljivanju nepravilnosti, čime je onemogućio korištenje tog kanala prijavljivanja.

 

Javno razotkrivanje

Čl. 26. ZZPN-a propisano je da prijavitelj koji javno razotkriva nepravilnosti ima pravo na zaštitu ako nakon unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja u zakonskim rokovima nisu poduzete odgovarajuće mjere ili ako prijavitelj ima opravdan razlog vjerovati da je nepravilnost neposredna ili očita opasnost za javni interes, kao u slučaju krizne situacije ili rizika od nepopravljive štete ili u slučaju vanjskog prijavljivanja postoji rizik od osvete ili su zbog okolnosti slučaja niski izgledi da će se nepravilnost djelotvorno ukloniti.

U 2024. godini primjećuje se manje javnih istupa osoba koje su ukazivale na nezakonita postupanja. Pritom nije svaka osoba koju mediji nazivaju zviždačem nakon što je javno progovorila o nezakonitostima, nužno obuhvaćena ZZPN-om.

Početkom 2024. godine djelatnici hitne medicinske pomoći su na društvenim mrežama objavili snimku lošeg stanja vozila sanitetskog i hitnog prijevoza, koju su potom prenijeli mediji. Djelatnik koji je ujedno i sindikalni povjerenik uputio je dopis trgovačkom društvu koje je nabavilo i opremilo dva neispravna vozila, ukazujući da je tehničkom izvedbom vozila ugrožen život pacijenata i djelatnika. Nakon što je dopis dostavljen županijskim vijećnicima, ravnatelj zavoda i direktor prozvanog društva su na konferenciji za medije djelatnika optužili za plašenje javnosti i nanošenje štete županiji kao naručitelju vozila, prijeteći mu sankcijama. Djelatnik je javno prozvao županijski zavod zbog opomene pred otkaz nakon javnog ukazivanja na nepravilnosti.

U veljači 2024. godine poslovna ravnateljica javne ustanove je u medijima navela da želi podijeliti informacije o nepravilnostima kojima je svjedočila. Navela je da je radila poslove koji nisu u opisu njenog radnog mjesta, ukazala na zloupotrebe u dodjeljivanju državnih stanova povlaštenim zaposlenicima ustanove, sklapanje spornih ugovora o djelu, trošenje javnog novca u osobne i obiteljske svrhe, financijske malverzacije i druge nezakonitosti. Nakon istupa u medijima poslovna ravnateljica ukazala je da je dobila opomenu pred otkaz i prijetnje kaznenim progonom ukoliko i dalje bude javno progovarala. Navela je i da je situacija kulminirala nakon što je dala iskaz povodom kaznene prijave protiv poslodavca zbog nezakonitog trošenja javnog novca, nakon čega je zamjenik gradonačelnika pokazao interes za njezin zdravstveni karton, s obzirom da je bila na bolovanju.

Istovremeno, mediji su nastavili pratiti slučajeve javnog ukazivanja na nezakonitosti povodom kojih su pokretani sudski postupci s različitim ishodima. U nekim slučajevima sud je naložio povratak na radna mjesta onih koji su ukazivali na nezakonitosti, dok su u drugima donesene za prijavitelje nepovoljne oduke, poput direktorice gradske tvrtke koja je prijavila korupciju i trgovinu utjecajem. Također, krajem 2024. godine mediji su prenijeli da je ukinuta presuda kojom je utvrđeno da je otkaz direktoru gradske tvrtke zbog prijava teških malverzacija bio zakonit. Mediji prenose da je u obrazloženju ove presude istaknuto da se važnost zaštite prijavitelja nepravilnosti i društveni značaj suzbijanja korupcije u javnim tvrtkama stavljaju ispred strogo formalne odredbe Zakona o trgovačkim društvima da nadzorni odbor ima pravo razriješiti direktora u svakom trenutku.

 

Sudska praksa

Sudska zaštita je jedno od prava prijavitelja nepravilnosti temeljem ZZPN-a pa je za praćenje učinkovitosti ovoga Zakona i zaštite prijavitelja nužno pratiti i analizirati sudsku praksu. Informacije o sudskim postupcima i odluke smo nastojali prikupiti od sudova, MPUDT-a, tijela ovlaštenih za pokretanje prekršajnih postupaka, prijavitelja nepravilnosti koji su bili stranke u sudskim postupcima te iz medija.

U Izvješću za 2023. godinu preporučili smo MPUDT-u da izmijeni Sudski poslovnik kako bi se predmetima koji se vode na temelju ZZPN-a i u kojima se stranke pozivaju na ZZPN dodjeljivala posebna oznaka radi vođenja posebnih evidencija i statističkih podataka o istima. MPUDT je ukazao da će se umjesto izmjenama u Sudskom poslovniku, kroz informacijski sustav koji se primjenjuje na sudovima u predmetima koji se tiču prijavitelja nepravilnosti isti označivati kao takvi. Tako je u 2024. godini izmjenama i dopunama Pravilnika o radu u sustavu eSpis propisano da se u spisima radi zaštite prijavitelja nepravilnosti upisuje da je riječ o navedenoj vrsti predmeta. Ove izmjene i dopune stupile su na snagu tek u prosincu 2024. godine pa će se podatke moći prikupiti tek za 2025. godinu. Stoga smo za 2024. godinu podatke o ovim sudskim predmetima prikupljali od MPUDT-a, sudova, stranaka i tijela ovlaštenih pokretati prekršajne postupke po ZZPN-u te iz medija.

Prema podacima MPUDT-a u 2024. godini su pokrenuta tri postupka na temelju ZZPN-a i riješena četiri, svi pred općinskim sudovima.

Prema podacima DIRH-a, inspekcija rada je postupala po prijavama, koje su se uglavnom odnosile na neimenovanje povjerljive osobe i/ili zamjenika za zaprimanje prijava nepravilnosti i vođenje postupka u vezi s prijavom te na nedonošenje općeg akta kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanja povjerljive osobe. U 2024. godini inspektori rada su pokrenuli postupke zbog 11 prekršaja propisanih ZZPN-om. Prosvjetna inspekcija je obavila tri inspekcijska nadzora i školama naredila donošenje općeg akta kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, kao i imenovanje povjerljive osobe, a radi istih okolnosti podnesen je i jedan optužni prijedlog.

Sudovi kojima smo se obratili radi dostave podataka o predmetima u kojima se primjenjuje ZZPN, uz iznimku Općinskog radnog i Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, odgovorili su da nemaju evidentiranih takvih predmeta.

Općinski radni sud nas je obavijestio da su u 2024. godini zaprimljena dva nova predmeta radi zaštite prijavitelja nepravilnosti te da je ukupno sedam takvih neriješenih predmeta.

U 2024. godini Općinski prekršajni sud u Zagrebu odlučivao je u pet predmeta pokrenutih na temelju ZZPN-a. Donijete su dvije pravomoćne osuđujuće presude zbog nedonošenja općeg akta kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanja povjerljive osobe i njezine zamjene dva mjeseca od stupanja na snagu ZZPN-a te zbog neimenovanja povjerljive osobe i njezine zamjene u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ZZPN-a. Donijeta je i jedna pravomoćna oslobađajuća presuda. Okončani postupci su trajali kraće od šest mjeseci, a u dva predmeta postupak je u tijeku.

Oslobađajuća presuda je donijeta u postupku pokrenutom po optužnom prijedlogu poslodavaca protiv bivšeg djelatnika, za kojeg je tvrdio da je u prijavi nepravilnosti pučkoj pravobraniteljici iznio informacije za koje je znao da su neistinite, čime mu je ugrozio ugled. Sud je, između ostaloga, utvrdio da optužba ne sadrži konkretni opis eventualnog prekršaja te je okrivljenik oslobođen.

Preporuka 124.

Općinskim, trgovačkim i upravnim sudovima, da u postupcima sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti, povezanih osoba, povjerljivih osoba i njihovih zamjenika obrate osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja sporova, u skladu sa čl. 28. st. 3. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Preporuka 125. (ponovljena)

Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Pravosudnoj akademiji, da nastave kontinuirano provoditi edukacije pravosudnih dužnosnika o primjeni Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Iako su postupci zaštite prijavitelja nepravilnosti i drugih osoba koje ostvaruju pravo na sudsku zaštitu po ZZPN-u hitni, u nekim građanskim predmetima od podnošenja tužbe do prvog ročišta proteklo je i više od godinu dana. To je demotivirajuće za prijavitelje, posebno jer cijelo vrijeme trajanja postupaka mogu trpjeti povredu prava. Dugotrajni sudski postupci ih i financijski iscrpljuju, naročito ako su sudsku zaštitu morali tražiti zbog osvete zbog prijavljivanja nepravilnosti čime su nastojali zaštiti javni, a ne osobni interes. Pri tome, sekundarnu besplatnu pravnu pomoć mogu ostvariti samo ako ispunjavaju uvjete iz ZBPP-a.

Prema podacima MPUDT-a, u 2024. godini održane su tri edukacije u DŠJU na kojima su sudjelovali državni i javni službenici te zaposlenici pravnih osoba s javnim ovlastima koji obavljaju dužnost povjerljivih osoba ili zamjenika. Pravosudna akademija je održala tri radionice na temu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, u Varaždinu, Rijeci i Splitu, na kojima je sudjelovalo 40 polaznika iz redova sudaca i sudskih savjetnika s općinskih, županijskih, trgovačkih i upravnih sudova te zamjenika i državnoodvjetničkih savjetnika. Održane su i dvije radionice, u Varaždinu i Zagrebu, na kojima je sudjelovao 41 polaznik. Pozdravljamo održavanje edukacija o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koje je potrebno kontinuirano provoditi radi praćenja izmjena normativnog okvira i razvoja sudske prakse na EU i nacionalnoj razini.

U 2024. godini je donijeta drugostupanjska odluka u predmetu pokrenutom zbog opoziva tužiteljice s mjesta direktorice nakon što je prijavila nepravilnosti. Prvostupanjska presuda je preinačena s obrazloženjem da je tužiteljica prijavila nepravilnosti, koje su nastale godinu ranije, nakon što je postalo izvjesno da će biti opozvana s mjesta direktorice jer nije prihvaćeno njezino izvješće o poslovanju. Ocijenjeno je da se ne može pozvati na zaštitu temeljem ZZPN-a jer bi se time omogućilo osobama koje su znale za nepravilnosti, a nisu ih odmah prijavile, da onemoguće pravne osobe u donošenju odluka o upravljanju društvom sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Drugostupanjski sud je utvrdio i da je odluka tuženika o izmjeni Pravilnika, kojom je ukinuto radno mjesto tužiteljice, donesena u zakonitom postupku te da ne može predstavljati štetnu radnju i nezakonito postupanje. Tužiteljica je najavila podnošenje izvanrednih pravnih lijekova protiv presude, a u konačnici i obraćanje Ustavnom sudu RH.

Međutim, ova presuda ne znači da je prijava nepravilnosti bila neosnovana, budući da po informacijama iz prijave postupaju tijela nadležna prema sadržaju prijave, nakon što se prijaviteljica odvažila na prijavu neovisno o mogućim negativnim posljedicama po nju.

U kontekstu sagledavanja radnji koje mogu ukazivati na osvetu značajna je odluka Ustavnog suda U-III-7286/2022 od 24. listopada 2024. godine. U ovom predmetu nadzorni odbor je tužitelja razriješio dužnosti direktora i raskinuo mu ugovor o radu. Tužbom je tražio utvrđenje ništetnosti, podredno poništenje odluka nadzornog odbora i vraćanje na rad, navodeći da je do njegovog opoziva i otkaza došlo zbog utjecaja tadašnjeg gradonačelnika na članove nadzornog odbora, jer je gradonačelnik od njega tražio namještanje postupaka javne nabave, a što je on odbio. U medijima su objavljene snimke njihova razgovora koje je načinio tužitelj.

Prvostupanjski i drugostupanjski sudovi su smatrali da odluke nadzornog odbora nisu protivne Ustavu, prisilnim propisima ni moralu te da prema Zakonu o trgovačkim društvima članovi društva mogu u svako doba opozvati članove uprave. Ustavni sud je ukazao na odredbe ZZPN-a o zabrani stavljanja prijavitelja nepravilnosti u nepovoljan položaj, pravu na zaštitu i pomoć, kao i da su sudovi izbjegli očitovati se o meritumu, svodeći predmet na pitanje formalne pravilnosti sjednice nadzornog odbora. Ponovio je ranije stajalište da pretjerani formalizam u odlučivanju/suđenju postoji kada su pravna stajališta proizvod mehaničke primjene pozitivnog prava, bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline. Ustavni sud je ocijenio da je tužitelju povrijeđeno pravo na pravično suđenje u dijelu prava na obrazloženu odluku te su odluke redovnih sudova ukinute i predmet je vraćen na ponovni postupak.

 

Praksa Europskog suda za ljudska prava

Iako još nisu donesene prve odluke vezane uz Direktivu i nacionalne zakone država članica kojima je Direktiva implementirana, sudska praksa ELJSP-a vezana uz povredu čl. 10. Konvencije (pravo na slobodu izražavanja) u slučajevima tzv. zviždača važan je orijentir nacionalnim sudovima i drugim tijelima koja štite prijavitelje nepravilnosti. U 2024. godini donesena je odluka u predmetu Hrachya Harutyunyan protiv Armenije, koju ukratko obrazlažemo u nastavku.

Hrachya Harutyunyan protiv Armenije – 15028/16, presuda od 27.8.2024.

Podnositelj zahtjeva, bivši šef Odjela za sigurnost i administraciju tvrtke Electric Networks of Armenia, prijavio je navodne koruptivne radnje bivšeg kolege internim kanalom za prijavu nepravilnosti, koji je tvrtka uspostavila uz obećanje anonimnosti i povjerljivosti. No, njegov je izvještaj proslijeđen optuženom kolegi koji je podnio tužbu za uvredu i klevetu. Nacionalni sudovi su podnositelja proglasili krivim te su mu naložili da se javno ispriča i plati odštetu od 3.500 eura. Posljedično su mu zaplijenjeni stan i automobil.

ESLJP je primijenio opće kriterije i načela iz predmeta Guja protiv Moldavije (br. 14277/04) i Halet protiv Luksemburga (br. 21884/18) te naglasio da zaštita zviždača vrijedi i za bivše zaposlenike, osobito kada prijavljuju informacije od javnog interesa do kojih su došli na poslu. ESLJP je ocijenio da nacionalni sudovi nisu razmotrili kontekst zaštite zviždača, već su slučaj tretirali kao običnu klevetu. ESLJP je utvrdio da je podnositelj koristio interni kanal za prijavu, djelujući u dobroj vjeri kako bi otkrio nepravilnosti, da je prijava uključivala optužbe za zloupotrebu položaja i korupciju, što su informacije od javnog interesa, no da mu povjerljivost nije osigurana, što je rezultiralo povredom njegovih prava. Sankcije protiv podnositelja, uključujući zapljenu imovine, bile su nerazmjerne i nepotrebne u demokratskom društvu. Stoga je ESLJP utvrdio povredu čl. 10. Konvencije koji jamči slobodu izražavanja.

 

Emocionalna podrška prijaviteljima nepravilnosti

Na temelju Javnog poziva za financiranje programa pružanja emocionalne podrške prijaviteljima nepravilnosti, objavljenog 8. siječnja 2024. godine, MPUDT je sklopio Ugovor o pružanju emocionalne podrške i dodjeli financijskih sredstava za program pružanja emocionalne podrške s Rehabilitacijskim centrom za stres i traumu (RTC), čime su stvorene pretpostavke za ostvarivanje ovog prava. Riječ je o OCD-u koji se već 30 godina bavi pružanjem stručne psihološke podrške i psihosocijalnim savjetovanjem.

Pružanje emocionalne podrške prijaviteljima nepravilnosti, povezanim osobama te povjerljivim osobama i njihovim zamjenicima, kao jedno od prava predviđenih ZZPN-om, započelo je 1. rujna 2024. godine.

Prema podacima RTC-a, u 2024. godini je pet osoba zatražilo emocionalnu podršku pozivajući se na ZZPN. Za dvije osobe ocijenjeno je da ispunjavaju uvjete iz Zakona te im je podrška pružena, uživo i putem videopoziva. U jednom slučaju podrška je jednokratno pružena, a u drugom je kontinuirano pružana.

Prijavitelji nepravilnosti koji su se obratili RTC-u ukazivali su na emocionalni nemir, stres i tjeskobu, depresivne simptome, osjećaj bespomoćnosti, ljutnju, frustraciju i bijes, poremećaj sna, izolaciju i otuđenje, strahove, zabrinutost, iscrpljenost, umor, tjelesne smetnje, nepovjerenje u autoritet i institucije, dugotrajnu nezaposlenost i financijsku neizvjesnost, sram, stigmatizaciju i diskriminaciju. Na ovakvu vrstu problema su prijavitelji nepravilnosti ukazivali i pučkoj pravobraniteljici, što ukazuje da, kao što navodi i RTC, postoji stvarna potreba za emocionalnom podrškom, a u nekim slučajevima moguće i za psihološkom pomoći i podrškom prijaviteljima nepravilnosti. Stoga u postupcima koje vodimo temeljem ZZPN-a, obavještavamo prijavitelje i povjerljive osobe, koje su također u neposrednom kontaktu s prijaviteljima, da je uspostavljen sustav pružanja emocionalne podrške te tko ju pruža.

Iz zahtjeva i upita potencijalnih korisnika emocionalne podrške, uočeno je kako osobe koje se obraćaju RTC-u nisu dovoljno informirane o ZZPN-u i ne znaju što trebaju poduzeti pri prijavljivanju nepravilnosti da bi uživali prava iz Zakona. Na to ukazujemo u godišnjim izvješćima, a do kojih saznanja smo došli prateći funkcioniranje unutarnjih kanala prijavljivanja, slučajeve javnog razotkrivanja, sudske postupke i vršeći zadaće tijela nadležnog za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. Zbog toga kontinuirano držimo i sudjelujemo u edukacijama o primjeni ZZPN-a te pružamo opće pravne informacije svim potencijalnim prijaviteljima koji nam se obrate, a u 2024. godini smo objavili i Vodič za prijavitelje nepravilnosti.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu:

Branitelji ljudskih prava, Postupanje Europskog suda za ljudska prava, Pravo na rad, Pravosuđe, Izražavanje u javnom prostoru.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.