* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
Više o povezanim temama pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.
I tijekom 2024. godine nastavili smo pratiti obnovu na području Zagreba, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije nakon potresa 2020. godine te u ovom djelu pišemo o problemima na koje ukazuju stradalnici, OCD-i, pogođene JLS. Najviše pritužbi odnosi se na dugotrajnost rješavanja predmeta te radove na obnovi obiteljskih kuća, a zaprimljene su najvećim dijelom s područja SMŽ, a osvrćemo se i na zakonodavni okvir.
Novim Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije iz 2023. godine, ukinuto je ishođenje brojne dokumentacije, potiče se samoobnova, uvedena je javna nabava po geografskim cjelinama i blokovskim rješenjima, a došlo je i do institucionalnog objedinjavanja i ubrzanja postupanja.
Vlada je u ožujku 2024. donijela Odluku o organiziranom privremenom smještaju stradalnika potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, kojom se proširuje opseg osoba kojima se omogućuje privremeno stambeno zbrinjavanje tijekom obnove. Odlukom je omogućeno i sufinanciranje režija za vlasnike potresom oštećenih ili uništenih zgrada koji su ostvarili pravo na privremeno stambeno zbrinjavanje na temelju propisa o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima u stanovima ili kućama u vlasništvu RH. Produljeni su i rokovi za podnošenje zahtjeva za privremeno i trajno stambeno zbrinjavanje do završetka obnove, što posebno pozdravljamo.
U rujnu 2024. godine je u javno savjetovanje upućen Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, što pozdravljamo jer to nije bio slučaj s donošenjem ranijeg Programa. Istovremeno je produljen i rok savjetovanja s pet na 15 dana. Međutim, prijedlog nije sadržavao obrazloženje razloga i ciljeva donošenja odnosno planiranih izmjena pa je bilo teško uočiti i pratiti izmjene, na što smo upozorili u savjetovanju. Dokument bi trebao biti nomotehnički dorađeniji i pregledniji jer se radi o kompleksnoj materiji koja zanima brojne stradalnike, pogotovo glede postupaka i načina ostvarivanja prava i obveza.
“kao prvo od srca vam želimo svako dobro puno uspjeha privatno i poslovno, a posebne dobre želje šalje vam majka, svima koji su se angažirali oko slučaja. Naime, majci su netom prije samog Božića uspostavili grijanje.
U nekoliko navrata tokom jeseni krenula sam vam pisati, ali ono što se zove Život učini svoje… i nisam!
Ponekad sam se osjećala kao dijete koje tužaka… stanem, pišem, pa izbrišem, il lijepo napišem pa mi iz tko zna kojeg razloga ne ostane u draftu (a outlook koristim svakodnevno preko 20 g.) pa se sjetim na poslu al tada doista nemam vremena za privatno,.. i tako Vrijeme i Život učine svoje… ne napišem, ma bit će to sad, javit će se, predstavnica će reći nešto dobro… nosiš se s tim i ne pričaš o tome, jer više si lud, ali i smiješan sam sebi, obeshrabljen u isto vrijeme… a opet ono pa dobro ništa loše ne radim, onaj unutarnji glas ovo nešto nije u redu… nešto ne štima.
Totalna konfuzija osjećaja i misli. Jako puno peripetija zivkanja, pisanja… što firmi koja je u nadzoru, sa uključenim ljudima u mailu iz Ministarstva, predstavnica koja ne odgovara na mail, pročita poruku na WhatApp al nikad ne odgovori iako ponudiš pomoć za prikup ponuda… pred kraj zvanje i samih izvođača i firme u nadzoru…
Hvala vam neizmjerno, bez vaše podrške mislim da ni 5. Božić ne bi bila u svom domu…”
U Izvješću za 2023. godinu ponovili smo preporuku MPUGDI-u da jasno komunicira rokove i obuhvate obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada na potresima pogođenim područjima. Došlo je do napretka te se na internetskim stranicama mogu pronaći mnoge opće informacije o obnovi. No građani nam se i dalje pritužuju na dugotrajnost postupanja i nedobivanje informacija o svojim predmetima, odnosno o tijeku obnove, pa preporuku smatramo djelomično provedenom. Dio stradalnika ostvario je pravo u „papirima“, ali mjesecima čeka početak radova, što je posebno teško osobama starije životne dobi i/ili sa zdravstvenim problemima, onima koji su prometno izolirani i ne služe se Internetom. Tako je primjerice pučka pravobraniteljica postupala po pritužbi Zagrepčanke starije dobi s onkološkom dijagnozom koja od potresa čeka obnovu dimnjaka. Nakon višekratnih obraćanja MPUGDI-u sanacija je napokon krenula u prosincu 2024. godine.
Iz MPUGDI-a navode kako su zaprimili ukupno 41.360 zahtjeva koji se odnose na 24.839 lokacija. Od toga je 38.549 zahtjeva za obnovu (24.801 lokacija) te 2.811 zahtjeva za financiranje najamnine i stambeno zbrinjavanje. Od zahtjeva za obnovu pozitivno je riješeno 20.270, za 6.805 postupanje je obustavljeno, 1.203 su vezana zahtjeva, dok ih je u obradi još 10.271. Dominiraju zahtjevi za organiziranu obnovu (24.288), dok ih je manje za samoobnovu (14.261).
S obzirom na velik broj postupaka mali je broj tužbi vezan uz obnovu. Upravni sud u Zagrebu lani ih je zaprimio 55, donesene su četiri usvajajuće presude, a prosječno trajanje spora je 226 dana.
Razlika u broju podnesenih zahtjeva za obnovu i lokacija oštećenih potresom može ukazivati kako su građani za istu lokaciju, iz opreza ili nerazumijevanja propisa, podnosili više zahtjeva. Istodobno je vjerojatno da za pojedine nekretnine zahtjev za obnovu nije niti podnesen, tim više jer se u Izvješću Vlade o provedbi obnove za prvo polugodište 2024. godine navodi kako je oštećeno 69.000 građevina. I MPUGDI raspolaže podatkom kako korisnici 178 mobilnih stambenih jedinica (dalje MSJ) nisu podnijeli zahtjev za obnovu, pri čemu je moguće da nisu ni bili vlasnici, ali i da su bili vlasnici oštećenog objekta, ali iz određenih razloga nisu podnijeli zahtjev.
Po podacima iz veljače 2025. godine obnova je za područja pogođena s oba potresa u potpunosti završila na 12.879 objekata, od toga na 12.169 privatnih zgrada i kuća te 710 javnih zgrada i objekata infrastrukture. Od početka obnove privatne imovine u 2020. pa do 30. lipnja 2024. godine ukupno je utrošeno 506,29 milijuna eura, od čega je 30,23% realizirano u 2024. godini. MPUGDI je 2024. godine pristupilo i razvoju koncepta blokovske obnove – jedinstvene obnove više zgrada unutar jedne ulice, stambenog bloka u gradu ili čitavih naselja izvan urbanih područja (Mali Vatikan u Zagrebu ili u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda u Sisku). Po Planu obnove izgradnja svih zamjenskih kuća bi trebala završiti do kraja prve polovice 2027. godine, a cjelokupna obnova do 2030. godine. Dominira organizirana gradnja zamjenskih kuća, a raste i broj prelazaka na model novčane pomoći za kupnju obiteljske kuće ili stana, što se često pokazuje kao najučinkovitiji i najbrži način ostvarenja prava na obnovu. U konstrukcijskoj obnovi prednjači samoobnova s isplatom sredstava prije i tijekom obnove, no za ovaj se model rjeđe odlučuju osobe starije životne dobi na oba područja pogođena potresima. Samoobnova i isplata sredstava prije i tijekom obnove učinkovit je model, no nije pogodan za sve građane jer se osobe starije dobi rjeđe odlučuju same birati projektanta, izvođača radova i nadzor.
Izazov u provođenju obnove i dalje je nedostatak raspoložive građevinske operative za povećani obujam radova. Najviše prihvatljive cijene radova po odluci Vlade RH utvrđuje Građevinski fakultet u Zagrebu, sukladno kretanjima na tržištu usluga, građevinskog materijala, proizvoda i rada, što je važno radi uspješnog provođenja postupaka nabave odnosno zainteresiranosti građevinske operative.
Čl. 113.a Zakona o DIRH-u propisuje kako u postupku uklanjanja uništene zgrade građevinski inspektor po službenoj dužnosti odmah donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade oštećene potresom, poplavom, klizištem ili drugim izvanrednim događajem, čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i bez suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Rješenje se dostavlja vlasniku/suvlasniku/upravitelju zgrade odnosno nepoznatom vlasniku oglašavanjem na oglasnoj ploči, a obavijest o tome objavljuje se na web stranicama DIRH-a i smatra se dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči, čime postaje izvršno. Troškovi izvršenja rješenja namiruju se iz državnog proračuna. Po ovoj osnovi je DIRH od 2021. do kraja 2024. godine izvršio 589 rješenja o uklanjanju, od toga 422 na području SMŽ i to najviše u Sisku, Jasenovcu i Petrinji, dok ih još osam čeka izvršenje. Na ostalim područjima izvršena su 62 rješenja, a osam ih čeka izvršenje. Nadzori se i dalje provode. Pokrenuta su četiri sudska spora: tri za naknadu štete zbog uklanjanja garaže u Petrinji, stambene zgrade u Majskim poljanama i stambene zgrade u Hrvatskoj Kostajnici te upravni spor po tužbi za poništenje inspekcijskog rješenja o uklanjanju zgrade u Zagrebu. I pučka pravobraniteljica je zaprimila pritužbe vezane za uklanjanje u glinskom području po kojima postupamo.
Građani su uglavnom zadovoljniji obnovom objekata javne namjene nego obnovom privatnih kuća. Iako se i u obnovi privatnih kuća vidi napredak, pri planiranju organizirane obnove nužno je dodatno fokusirati se na ovu obnovu i ubrzati ju.
Podatke o obnovi i specifičnim problemima s kojima se susreću prikupljali smo i od pogođenih JLS-ova. Iz Dvora navode kako je na njihovom području obnovljeno tek pet obiteljskih kuća, a da stanovnici nisu u mogućnosti koristiti model samoobnove jer se mahom radi o osobama starije dobi s vrlo niskim primanjima. Iz Velike Gorice navode da redovito obilaze korisnike obnove, većina je zadovoljna, no neki se pritužuju na nestručno izvedene radove, o čemu su izvijestili MPUGDI. Primijetili su da postoji pojačana potreba za pravnom pomoći osobama lošeg imovnog stanja. Iz Lekenika apeliraju na ubrzanje obnove teže oštećenih kuća koje su u sve lošijem stanju, čemu doprinose i povremeni potresi, te su opasne za građane. Ukazuju i na problem u pristupu vodi. Građani Gline također očekuju ubrzanje postupaka obnove privatnih kuća i zgrada. Iz Hrvatske Kostajnice navode da veliki broj zahtjeva za obnovu s njihova područja još nije obrađen, kao i da radovi na nekim objektima nisu izvedeni po pravilima struke, da se radilo s nekvalitetnim materijalima pa neke obnovljene kuće već sada trebaju popravke. I Sunja ukazuje na probleme s prijavama i procjenama šteta zbog čega su neki stradalnici propustili rok za podnošenje zahtjeva, dok iz Siska navode kako nemaju informacija postoji li potreba za produljenjem roka za obnovu. Općina Majur upozorava na demografsko izumiranje i nestanak stanovništva, da su 2021. godine imali 760 pretežito starijih stanovnika, da godišnje umre oko 25, a rodi se samo jedno ili dvoje djece, kao i da je spora obnova “crvenih i žutih” kuća.
| Preporuka 79. (ponovljena)
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da izradi analizu potreba za eventualnim otvaranjem novog roka za podnošenje zahtjeva za obnovu |
U Izvješću za 2023. godinu smo preporučili MPUGDI-u da po dovršetku obrade svih zahtjeva za obnovom analizira postoji li potreba za otvaranjem novog roka za podnošenje zahtjeva. Produljenje roka predložili smo i u postupku donošenja Programa, što je odbijeno uz obrazloženje da su građanima bili dostupni i izmješteni uredi u Zagrebu, Sisku, Petrinji i Glini u kojima su se mogli informirati i podnijeti zahtjev za obnovu. S druge strane, većina navedenih JLS-a ukazuje na potrebu produljenja roka za podnošenje zahtjeva za obnovu. Kao razloge navode različite okolnosti zbog kojih građani nisu uspjeli podnijeti zahtjev, među kojima su i nedostatak stručne podrške te štete na ranije načetim objektima. U srpnju 2024. godine i u medijima se izvještavalo o potrebi otvaranja novog roka za podnošenje zahtjeva za obnovu. Stoga ponavljamo da je potrebno izraditi analizu potreba koja će uvažiti mišljenja s terena za otvaranje dodatnog roka za podnošenje zahtjeva za obnovu.
Na dan 15. siječnja 2025. godine na područjima oba potresa uz oštećene su kuće bile raspoređene 1.543 mobilne stambene jedinice (MSJ) odnosno kontejneri. Temeljem Programa zbrinjavanja korisnika mobilnih stambenih jedinica na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisaško-moslavačke i Karlovačke županije, koji predviđa jedanaest modela zbrinjavanja korisnika, zatvorena su sva klasična kontejnerska naselja. Osim osoba koje su se u njima nalazile, u primjereniji smještaj ili obnovljeni dom zbrinut je i dio osoba koje su bile u dvorišnim kontejnerima. Tako se u primjerenijem smještaju sada nalazi ukupno 2.330 osoba. Za smještaj građana čiji se domovi obnavljaju, a bili su smješteni u MSJ, preuređeno je 157 državnih stanova, izgrađeno je 130 mobilnih energetskih i 131 drvena kuća, koje će se kasnije koristiti za proširenje kapaciteta domova za starije. Za sufinanciranje najamnine u zamjenskim objektima utrošeno je 16,02 milijuna eura, a poziv za sufinanciranje je i dalje otvoren.
| Preporuka 80.
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da ubrza organiziranu obnovu i pri tome vodi računa o stradalnicima koji su u kontejnerima, odnosno privremenom smještaju na teret proračuna te o pripadnicima ranjivih skupina, poput primatelja zajamčene minimalne naknade, osoba s invaliditetom, starijih osoba te hrvatskih branitelja |
Dio stradalnika iz različitih razloga, a najčešće jer se bave zemljoradnjom, stočarstvom ili uzgajaju hranu za svoju potrošnju u svom vrtu još uvijek živi u kontejnerima, a neke smo obišli u Marinovićima, Kozaperovici i Dolnjacima, ruralnim dijelovima glinskog područja. Čekaju obnovu i jasne informacije o početku radova. Obišli smo tako i građane koji žive u kontejnerima u kojima nemaju sanitarija i vode, pa ulaze i borave u svojim oštećenim kućama. Obišli smo i stradalnika potresa kojem je kuća uklonjena, a u kontejneru koji mu je postavljen, nema sanitarije i vode te se mora prati u svom dvorištu. Stoga preporučamo MPUGDI-u ubrzanje organizirane obnove. Pri tome je potrebno voditi računa o stradalnicima koji su u kontejnerima, odnosno privremenom smještaju na teret proračuna te o pripadnicima ranjivih skupina, poput primatelja ZMN-a, osoba s invaliditetom, starijih osoba te hrvatskih branitelja.
U Hostelu Arena u Zagrebu smješteno je još sedam stradalnika potresa, od kojih troje samostalno snosi troškove smještaja i u statusu su gosta hotela. Ostali stanari ne plaćaju smještaj, dvoje čeka zbrinjavanje od strane Grada Zagreba, a za ostalo dvoje stanara još se traži rješenje i mogućnost zbrinjavanja u okviru propisa.
Pučka pravobraniteljica postupala je po pritužbi PGP-a zbog pretjeranog formalizma pri utvrđivanju prava na stambeno zbrinjavanje jedne obitelji iz sisačkog kontejnerskog naselja. Od pritužitelja su se tražila uvjerenja o svim boravištima/prebivalištima iz država u kojima su boravili proteklih 15 godina; uvjerenja nadležnog katastra o ne/posjedovanju nekretnina za sva mjesta boravišta/prebivališta u inozemstvu; uvjerenja općinskog suda ili drugog javnog registra da imaju/nemaju u vlasništvu nekretnine za sva mjesta boravišta/prebivališta; potvrdu nadležne porezne ispostave o prometu nekretnina u inozemstvu; potvrdu Porezne uprave o dodijeljenom OIB-u za člana obitelji i drugo. Dokumentaciju nije bilo moguće pribaviti preko veleposlanstava već samo privatnim putem, za što obitelj nema sredstava, a u državama u kojima su živjeli nemaju rodbine ili nekoga tko bi im pomogao. Zahtjev za stambenim zbrinjavanjem im je odbijen, iako je čl. 14. st. 5. te čl. 44. ZSZPP-a propisano postupanje po službenoj dužnosti, što uključuje i pribavljanje dokumentacije, a na što smo ukazali. Žalbeni postupak je u tijeku.
U cilju revitalizacije SMŽ-a, pristupa se povećanju stambenog fonda te se planira izgraditi 59 višestambenih zgrada s 1.024 stana. Kroz OPKK 2014.-2020. završeno je i useljeno osam višestambenih zgrada u Petrinji te četiri u Glini.
Veliki broj stradalnika na području SMŽ-a su osobe starije dobi koje žive u mjestima bez javnog prijevoza, što utječe na dostupnost zdravstvenih, socijalnih i drugih usluga pa su prisiljeni plaćati prijevoz susjedima ili taxi usluge, što im je dodatno opterećenje na ionako malim prihodima. Žive u siromaštvu, pojedini i u oštećenim kućama, iako su svjesni da nisu sigurne. Posebno su potresna svjedočanstva o siromaštvu u hrani, tim više jer je ovo područje imalo razvijeno stočarstvo zbog potreba obližnje mesne industrije. Osim djelatnika HZSR-a ili JLS-a pomažu im za različite potrebe (cijepanje drva, donošenje lijekova i hrane, nekad samo i za razgovor) djelatnici i volonteri HCK-a i drugi. PGP putem svojih kontakt točaka organizira pružanje pravne pomoći, a ADRA je i 2024. godine tijekom školskih ljetnih praznika organizirala igre “Banovanija” za djecu Gline i okoline. Igre su osmišljene kako bi djeci, od kojih mnoga žive u siromaštvu i s posljedicama potresa, pružile priliku za razvoj društvenih vještina i stvaranje prijateljstava.
Dio sela SMŽ-a ni prije potresa nije imao pristup vodnoj infrastrukturi, već su koristili vodu iz vlastitih bunara koji su nakon potresa većinom ili presušili ili voda u njima nije sigurna za piće. Stoga se stanovnici snalaze na različite načine, najčešće sami dovoze vodu s izvora ili od susjeda ili im je dovoze vatrogasci. Posebno je teško onima koji imaju stoku ili žive na teško pristupačnom terenu. HCK je 2024. godine asanirao 306 bunara i 767 korisnika dobilo je pristup vodi, ali su analize pokazale da voda u dosta slučajeva nije u potpunosti zdravstveno ispravna za ljudsku potrošnju. Program asanacije se nastavlja i u 2025. godini, a HCK navodi da je 2024. godine distribuirano 18.900 litara vode u bocama.
Prema podacima Hrvatskih voda, na području SMŽ-a je u 2023. godini 85% stanovnika bilo priključeno na javnu vodoopskrbu, a 94% je imalo mogućnost priključenja. Tijekom 2024. mediji su izvještavali da je šire područje Gline tijekom ljeta imalo velikih problema s vodom, o čemu smo pokrenuli ispitni postupak. Prema navodima Hrvatskih voda vodoopskrbni sustav Gline je velik, kompleksan i u lošem stanju, gubici su oko 60% pa prioritet mora biti saniranje mreže i uspostavljanje kvalitetnog upravljanja sustavom. U Gradu su svjesni problema, ali i svoje ograničene financijske i operativne mogućnosti, a do kraja 2025. godine sredstvima iz NPOO planira se izgradnja distributivnih cjevovoda za osam naselja. Stanovnicima koji nemaju javnu vodoopskrbu, vodu dostavljaju vatrogasci, no nakon što je uvedeno plaćanje od 1,74 eura/m3, broj zainteresiranih za dovoz vode se smanjio. Hrvatski Caritas ugradio je na trideset lokacija spremnike za vodu koju se dovozi autocisternama. Do lipnja 2022. godine trošak vode financiran je iz Fonda solidarnosti, a potom iz zajma Vlade RH Gradu Glini. Slične probleme s vodom imaju i u Lekeniku koji također nema financijskih kapaciteta za izgradnju sustava na cijelom svom području. Vode Banovine d.o.o. preuzele su u svoj vodoopskrbni sustav lokalne vodovode na području Grada Petrinje: Bresta Pokupskog i Male Gorice, Blinje i Stražbenice, Hrvatskog Čuntića i Prnjavora Čuntićkog, Klinca i Donje Budičine, Hrastovice, Taborišta i Budičine. Ostale lokalne vodovode se popisuje te predstoji izazovna procedura utvrđivanja postoji li ikakva dokumentacija o njihovom građenju. S obzirom na značenje vode za život i zdravlje preporučamo Vladi RH, Hrvatskim vodama, nadležnim JIVU-ima i JLS-ima da ulože dodatne napore u iznalaženju mogućnosti sufinanciranja dostave vode potrebitim građanima, a posebno ranjivim skupinama, kao i mogućnostima financiranja izgradnje i rada javnog sustava vodoopskrbe.
| Preporuka 81.
Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskim vodama, javnim isporučiteljima vodnih usluga i jedinicama lokalne samouprave, da ulože dodatne napore u osiguravanje dostave vode potrebitim građanima, a posebno ranjivim skupinama |
Pozitivnom ocjenjujemo nastavak pomoći građanima na potresom pogođenim područjima u vidu otpisa potraživanja i naknade za električnu i toplinsku energiju, kojim je ispunjenja preporuka iz Izvješća za 2023. godinu. Otpis je produljen do kraja lipnja 2025. godine, uz mogućnost daljnjeg produljenja, što pozdravljamo. Više ne zaprimamo pritužbe građana vezane uz otpis potraživanja usluga HEP-a, a nemamo službene informacije dostavljaju li se i dalje računi bez oznake da je potraživanje otpisano, pa preporuku iz Izvješća za 2023. godinu smatramo provedenom. Nastavlja se i otpis potraživanja za RTV pristojbu, mogućnost besplatnog prijevoza vlakom te oslobođenje od plaćanja cestarine na autocesti A11 Zagreb – Sisak.
Prijašnjih smo godina ukazivali na nužnost jasne i pravodobne komunikacije s građanima u postupcima ostvarivanja različitih prava, posebno u izvanrednim, kriznim situacijama. Na web stranicama Stožera civilne zaštite s informacijama bitnima za stanovnike područja pogođenih potresom u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji nalazi se informacija kako pacijenti s ovih područja ne plaćaju participaciju za usluge liječnika obiteljske medicine, specijalističke ni dijagnostičke preglede. Također, HZZO je dostavilo uputu za postupanje svim ugovornim partnerima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te područnim ustrojstvenim jedinicama o provođenju zdravstvene zaštite za osigurane osobe s potresom razorenih područja i oslobođenju od sudjelovanja u troškovima lijekova. U skladu s ovom uputom, ako osigurana osoba nije dopunski zdravstveno osigurana i ako joj je propisan lijek s Osnovne ili s Dopunske liste lijekova, unosi se šifra oslobođenja, odnosno u potpunosti je oslobođena troškova koje bi inače morala podmiriti. Pučkoj pravobraniteljici obratila se pritužiteljica navodeći kako su, unatoč oslobođenju od navedenih troškova, mnogi stanovnici s potresom pogođenih područja i dalje nastavili plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje, jer su im pristizale uplatnice, a nije im bilo jasno i nedvosmisleno iskomunicirano što znači „oslobođenje od participacije“ koje se spominjalo u medijima.