Stvaranje učinkovitog sustava zaštite zviždača bilo bi značajan doprinos borbi protiv korupcije, no predloženi zakon to neće postići, upozorila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović Ministarstvo pravosuđa, komentirajući Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
U njemu je, primjerice, naglasak stavljen na osiguravanje kanala za prijavu nepravilnosti i na načela, dok je sam način zaštite zviždača nedovoljno razrađen. Nije ni propisano kako bi i u kojim rokovima, u kontekstu primjene ovog Zakona, trebala postupati tijela nezaobilazna u borbi protiv korupcije, poput USKOK-a i inspekcijskih službi, iako je to ključno za učinkovito rješavanje prijave i zaštitu zviždača.
Nedovoljno je uređeno i unutarnje prijavljivanje, kada prijavu ispituje povjerljiva osoba, koju odabire poslodavac, zbog čega bi moglo biti omogućeno zataškavanje. Naime, prema ovom prijedlogu, poslodavac ne bi imao obvezu uključiti radnike u odabir povjerljive osobe niti informirati vanjsko tijelo o samoj prijavi, što postupak čini nedovoljno učinkovitim i transparentnim. Nisu predviđene ni sankcije za, primjerice, pokušaj sprječavanja prijave ili utjecaj na rad povjerljive osobe.
Također, prijedlog Zakona predviđa da će upravo Ured pučke pravobraniteljice biti nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. No, institucija za to nema ustavne ovlasti, jer se među nepravilnostima u obrazloženju prijedloga navode i, primjerice, one iz područja javne nabave, financiranja terorizma, nuklearne sigurnosti, čak i zdravlja i dobrobiti životinja, kojima se ne ugrožavaju temeljna ustavna prava građana pa ih pravobraniteljica nema ovlasti ni ispitivati. Zato, ukoliko Zakon bude usvojen u ovom obliku, njegova svrha neće biti ispunjena, a bit će otvoren put za pokretanje postupka ocjene njegove suglasnosti s Ustavom.
Zaključno, rješenja koja Zakon donosi nedovoljno su promišljena i razrađena, zbog čega neće omogućiti učinkovito otklanjanje nepravilnosti niti odgovarajuću zaštitu zviždača. Propuštena je to prilika da se borba protiv korupcije u Hrvatskoj značajno osnaži, izgradnjom cjelovitog sustava koji bi stvorio uvjete za sigurno prijavljivanje nepravilnosti, njihovo učinkovito ispitivanje, otklanjanje i sankcioniranje, kao i pružio adekvatnu zaštitu zviždača.
Sve komentare pravobraniteljica je dala u javnoj raspravi koja je otvorena do 7. rujna 2018. Komentare možete ih pronaći u privitku na dnu teksta i na linku, a izdvojene manjkavosti u nastavku.
Primjeri manjkavosti predloženog Zakona:
– Način zaštite zviždača nije dovoljno razrađen
– Nije predviđeno da radnici sudjeluju u biranju povjerljive osobe koja ispituje nepravilnosti, već samo poslodavac
– Nema sankcija za sprječavanje prijavljivanja nepravilnosti, utjecaj na povjerljivu osobu ili zlouporabu prijavljivanja
– Nije propisana uloga i način postupanja (u kontekstu ovog Zakona) tijela koja su ključna u borbi protiv korupcije (USKOK, inspekcijske službe) – mjere tijekom postupanja, komunikacija, rokovi…
– Pozivanje na prijedlog Direktive, koja još uvijek nije usvojena i izgledno je da će biti mijenjana tijekom javne rasprave
– Instituciji pučkog pravobranitelja predviđena je uloga koja prelazi ustavne ovlasti
– Predstavnik Ureda pučke pravobraniteljice nije bio član Radne skupine, iako je propisano da pravobranitelj sudjeluje u postupku izrade nacrta propisa iz svog djelokruga
– Nije vidljivo je li razmatrano osnivanje novog tijela, koje bi imalo sve potrebne ovlasti, i ako jest, kojim argumentima je to rješenje odbačeno
– Neprihvatljivo je da izvršna vlast određuje strukturu troškova te organizacijsku i kadrovsku strukturu neovisnog tijela (navedene u obrazloženju)
Mišljenje – Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
