Drugi dan konferencije Zaštita ljudskih prava i jačanje demokracije u Europi, kojom se obilježava 25 godina institucije pučkog pravobranitelja, započeo je raspravom o povezanosti zaštite ljudskih prava sa suzbijanjem terorizma. U panelu su sudjelovali povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks, ravnatelj Odjela za ljudska prava ODIHR-a Omer Fisher, savjetnica u UNDP-u Isabelle Tschan, predstavnica Zaštitnika prava iz Francuske Claudine Jacob, viša stručna savjetnica u Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost Sara Lustig, a video porukom sudionicima se obratio Ombudsman Poljske Adam Bodnar.

Borba protiv terorizma rad je na duge staze, naglasio je povjerenik Muižnieks i slikovito dodao kako nije riječ o sprintu, već maratonu, u kojem sigurnost ne smije izgurati ljudska prava „Ako ih uskratimo, pomažemo teroristima“, istaknuo je povjerenik Muižnieks.

„Ne moram vas uvjeravati kako je ova tema jedno od najvažnijih pitanja modernog vremena“, poručio je ombudsman Bodnar i dodao kako se u javnom prostoru ljudska prava često postavljaju nasuprot sigurnosti, što države koriste kako bi mogle određenim mjerama ograničavati prava i slobode, dodao je.

Konferencija je nastavljena raspravom o slobodi izražavanja i govoru mržnje, u kojoj su sudjelovali direktor Agencije EU za temeljna prava (FRA) Michael O’Flaherty, zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, novinarka Imane Rachidi, nezavisna stručnjakinja i bivša predstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović, a video porukom sudjelovala je i potpredsjednica Europskog parlamenta Ulrike Lunacek.

CRC 6378 CopyCRC 6559 CopyCRC 6503 Copy„Kritičko razmišljanje i prihvaćanje kritika ključno je za demokraciju“, poručila je Lunaček, i dodala kako bi ova umijeća trebalo podučavati u obiteljima, školama te u sklopu edukacije novinara, a morali bi ih prihvatiti i političari. Zamjenica Šimonović Einwalter rekla je kako „moramo biti u stanju razgovarati i raspravljati, ali i biti kritični prema govoru mržnje jer njegovo ignoriranje samo vodi do novih slučajeva diskriminacije i zločina iz mržnje“. Pri tome je posebno istaknula ulogu sudaca i potrebu da oni budu upoznati s praksom Europskog suda za ljudska prava.

Direktor FRA O’Flaherty naglasio je kako pritisak na slobodu medija nije problem u samo jednoj državi, već u svim članicama EU. Posebno je naglasio važnost podučavanja djece o ljudskim pravima, za koja smatra da ne bi trebala biti zastupljena tek jednim predmetom, već prožeta kroz čitav kurikulum. O svojim iskustvima govorila je i novinarka Rachidi, koja je u nekoliko navrata primila ozbiljne prijetnje smrću. „Pri tome je jedna od najgorih stvari što nemate podršku političara“, istaknula je. Na zajedničko djelovanje u obranu slobode izražavanja i medija pozvala je i Dunja Mijatović, i istaknula kako ugrožavanje sigurnosti novinara znači i ugrožavanje sigurnosti njihovih obitelji. „Moramo biti čvršći u zauzimanju za ljudska prava, za slobodu izražavanja“, istaknula je Mijatović.

 

O načinima ostvarivanja zajedničkog života u zajednici koju čine različite društvene skupine govorili su predsjedavajuća GANHRI-ja i direktorica Instituta za ljudska prava Njemačke Beate Rudolf, Ombudsman BiH Jasminka Džumhur, zastupnik u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi i Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.

Na kraju konferencije, nacionalne institucije za ljudska prava, ombudsmani i tijela za jednakost iz gotovo 30 zemalja Europe usvojili su Zagrebačku deklaraciju, čime su potvrdili svoju predanost jačanju demokracije i vladavine prava u Europi, kroz zaštitu ljudskih prava i promicanje jednakosti, suzbijanje diskriminacije i suradnju na svim razinama.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u završnom govoru zahvalila se svima na sudjelovanju i doprinosu u raspravama o ovim važnim temama, aktualnima diljem Europe.