*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

U ovom poglavlju donosimo opći pregled suradnje s institucijama i ocjenu provedbe preporuka pučke pravobraniteljice iz Izvješća za 2024. godinu, kao i pregled suradnje s OCD-ima te drugim dionicima (pri čemu se o brojnim oblicima suradnje iznosi detaljnije u pojedinim poglavljima), kao i pregled međunarodne suradnje i rada međunarodnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava u odnosu na RH (o čemu se također iznosi detaljnije u pojedinim poglavljima). Na kraju donosimo i kratki pregled aktivnosti u vezi odnosa s javnošću.

Suradnja s institucijama i implementacija preporuka pučke pravobraniteljice

Odnos i suradnja s Hrvatskim saborom

Pučka pravobraniteljica je Ustavom RH definirana kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda. Stoga su podrška od strane Hrvatskog sabora i suradnja sa Hrvatskim saborom ključne za ostvarivanje mandata, što se u prvom redu odnosi na raspravu o Izvješćima, ali i druga pitanja.

Tijekom 2025. godine pučka je pravobraniteljica ostvarila uspješnu suradnju s odborima Hrvatskog sabora. Tako su pučka pravobraniteljica i njeni zamjenici sudjelovali u raspravama u saborskim odborima o propisima u zakonodavnoj proceduri, osobito onima na koje je pravobraniteljica prethodno davala mišljenja u javnom savjetovanju, kao i na tematskim sjednicama koje su pojedini odbori organizirali te okruglim stolovima. Također, sudjelovali smo i u tematskim sjednicama koje su pojedini odbori organizirali poput one o siromaštvu i ljudskim pravima, radu za opće dobro bez naknade ili Strategiji gospodarenja otpadom RH i Planom gospodarenja otpadom RH 2023.-2028.

Hrvatski sabor tek je u lipnju 2025. godine na plenarnoj sjednici raspravio Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, te je isto primio na znanje. No, u trenutku predaje ovog Izvješća za 2025. godinu, Hrvatski sabor još uvijek nije raspravio ni izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. i 2024. godinu, koja pravobraniteljica podnosi Hrvatskom saboru. Istovremeno, raspravljena su izvješća svih posebnih pravobranitelja za 2023. godinu – pravobraniteljice za djecu, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i pravobranitelja za osobe s invaliditetom, kao i drugih neovisnih institucija, poput Povjerenice za informiranje ili Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Nije raspravljeno ni posebno izvješće “Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize”, koje je pučka pravobraniteljica predala 2022. godine. Pri tome u trenu predaje ovog izvješća, u ožujku 2026. godine, stečeni su uvjeti za raspravu i o Izvješću za 2023. i za 2024. godinu, s obzirom da je Vlada RH usvojila mišljenja, a što je preduvjet za raspravu u Hrvatskom saboru. U ovim okolnostima, smisleno bi bilo zajednički raspraviti o izvješćima za 2023., 2024. i 2025. (za što je potrebno davanje mišljenja Vlade RH na ovo izvješće) te potom osigurati da više ne dolazi do ovakve odgode rasprave o izvješćima, nego da se ona raspravljaju u godini u kojoj su predana.

Pri tome Izvješće pučke pravobraniteljice nije izvješće o radu, kao što su to u pravilu izvješća brojnih institucija Hrvatskom saboru, već je riječ o izvješću o stanju zaštite prava i sloboda u RH od strane opunomoćenice Hrvatskog sabora. Kako protekom vremena brojni prikupljeni podaci i analize sadržani u izvješćima gube na relevantnosti, nužno bi bilo o Izvješću raspravljati u godini u kojoj je predano. Dodatno, tijekom akreditacije institucije pučke pravobraniteljice, Pod-odbor za akreditaciju također je prepoznao kako nedostatak pravovremene rasprave o izvješćima pučke pravobraniteljice može utjecati na njezinu učinkovitost u zaštiti i promicanju ljudskih prava, pozivajući se na Pariške principe.

Kako bi se ovakve situacije izbjegle, u okviru najavljene izmjene Poslovnika Hrvatskog sabora bilo bi korisno izmijeniti njegove odredbe kako bi se ovakva praksa onemogućila u buduće. Naime, u Poslovnik HS mogla bi se izričito unijeti odredba kojom se propisuje obveza Hrvatskog sabora da raspravi godišnja i posebna izvješća pučke pravobraniteljice u godini kada su podnesena. Takva izmjena doprinijela bi pravodobnom reagiranju na identificirane probleme, učinkovitijem ostvarivanju demokratskog nadzora nad radom tijela javne vlasti te bi se omogućila pravodobna rasprava izvješća pred saborskim zastupnicima i ojačala provedba preporuka koja ta izvješća sadrže. Pri tome, kako je trenutno preduvjet stavljanja na dnevni red i rasprave u Hrvatskom Saboru prethodno mišljenje Vlade RH, pa odgoda u davanju mišljenja onemogućuje raspravu u Saboru, izmjenama Poslovnika bi trebalo obuhvatiti i rok u kojem Vlada dostavlja mišljenje Saboru.

Nadalje, predlaže se razmotriti dosadašnju praksu prema kojoj rasprava o izvješću ovisi o prethodnom mišljenju Vlade. Naime, neovisne institucije za zaštitu ljudskih prava uspostavljene su upravo radi nadzora nad radom izvršne vlasti i kao takve važan su dio sustava provjere i ravnoteže, a što je sastavni element vladavine prava. U tom kontekstu, zabrinjava i da Vlada RH u svom Mišljenju na izvješća pučke pravobraniteljice predlaže Hrvatskom saboru kako da o njemu glasa, s obzirom da je pučka pravobraniteljica opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i s obzirom na Ustavom propisanu trodiobu vlasti. Isto, tim više jer temeljem preporuke EK o Izvješću o vladavini prava, koje je tri puta uključivalo i preporuku o važnosti provedbe preporuka pučke pravobraniteljice, Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, izrađuje Izvješće o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice, koje uključuje očitovanje nadležnih tijela na svaku preporuku i samoprocjenu provedbe iste. Stoga se trenutno ministarstva očituju dva puta na isto izvješće pučke pravobraniteljice.

Odnos s državnim tijelima i implementacija preporuka pučke pravobraniteljice

Tijekom godine nastavljena je suradnja s tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima te JLP(R)S-ima.

Suradnja s Vladom RH odnosno tijelima izvršne vlasti je važna, jer se preporuke iz izvješća pučke pravobraniteljice, kao i predmeta u kojima institucija postupa po pritužbama, u pravilu odnose na tijela državne uprave te su upravo ona ovlaštena ostvarivati preporučene promjene, primjerice predlagati izmjene zakona i slično.

EK je u Izvješću o vladavini prava, objavljenom u srpnju 2025. godine navela kako je postignut značajan napredak provedbe preporuka i sustavnijeg odgovaranja na zahtjeve pučke pravobraniteljice za informacijama. Tijekom 2025. godine predstavnici institucije pučke pravobraniteljice sastali su se s predstavnicima ULJPPNM-a vezano uz metodologiju izrade Izvješća o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice, kojeg oni pripremaju. Također, tijekom listopada 2025. godine na godišnjem sastanku pučke pravobraniteljice na kojem se započinje s pripremama izvješća, na naš poziv, predstavnica ULJPPNM predstavila je metodologiju izrade Izvješća o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, kao i ključne izazove s kojima se oni susreću u pripremi izvješća.

ULJPPNM je izradio Izvješće o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice – Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, čiji nacrt nam je dostavio sredinom ožujka 2025. godine. Razumijevajući zahtjevnost prikupljanja svih podataka i usuglašavanja teksta Izvješća ULJPPNM-a, dostavljanje u ožujku nam, nažalost, ne omogućava uključivanje svih podataka u Izvješće pučke pravobraniteljice zbog njegovog obujma. No, osigurava nam važne informacije za nastavak rada po pojedinim temama.

Izvješće ULJPPNM-a, osim zbirne brojčane samoprocjene tijela, uključuje i obrazloženja, odnosno opis aktivnosti i mjere koje su tijela poduzela ili planiraju poduzeti kao i samoprocjenu tijela o provedbi pojedine preporuke. Naime, tijela su za svaku od preporuka mogla označiti da je preporuka: 1) provedena, 2) u provedbi, 3) u planu provedbe ili 4) nije provedena, nije u provedbi i nije u planu provedbe. Dodatno, i sam ULJPPNM radi revidiranje statusa provedbe preporuke kada je izostao opis koji je trebao biti pridružen statusu provedbe ili kada iz opisa nije bilo moguće zaključivati o statusu.

Prema samoprocjeni nadležnih tijela 66% preporuka je provedeno ili u provedbi, 12% je u planu provedbe, što čini ukupno 78% preporuka, a što je povećanje preporuka iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu kada su tijela to navela za 75% preporuka. Za 20% preporuka tijela su navela da nisu provedene, da se ne provode ili nisu u planu provedbe, dok za 3% preporuka nije određen status provedbe.

Nakon dostavljene samoprocjene tijela, ULJPPNM je revidirao rezultate. Revidirani podaci pokazuju smanjivanje udjela preporuka koje su provedene ili u provedbi na 59% odnosno smanjivanje ukupnog udjela preporuka koje su provedene, u provedbi ili u planu provedbe sa 78% na 72%. Udio preporuka koje nisu provedene, nisu u provedbi niti u planu provedbe povećao se na 28%.

Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju pučka pravobraniteljica daje ocjenu provedbe preporuka u Izvješću Hrvatskom saboru. Ocjenu donosi na temelju informacija nadležnih tijela, uključujući iz Izvješća ULJPPNM-a o provedbi preporuka, upita koje im šaljemo u pripremi Izvješća, iz pritužbi u kojima postupa, informacija koje razmjenjuje s OCD-ima, te temeljem sudjelovanja u zakonodavnim inicijativama i terenskim obilascima.

Kao i prijašnjih godina, provedba ispunjenosti pojedinih preporuka iz Izvješća za 2024. godinu ocjenjivala se kao: 1) tijela su postupila ili postupaju po danoj preporuci, 2) tijela nisu provela preporuku i 3) nemamo informacija o provedbi preporuke. Prema dostupnim podacima i koristeći navedene ocjene ispunjenosti, nadležna tijela su postupala ili postupaju po 65,2% preporuka, što je povećanje u usporedbi s Izvješćem za 2023. godinu, kada su to činili po 60,96% preporuka. Nadležna tijela ne provode 33,5% preporuka, a za 1,3 % nemamo informacije o njihovoj provedbi od tijela kojima su upućene.

Tako su neki primjeri ispunjenih preporuka iz Izvješća za 2024. godinu da je umirovljenicima i osobama starijim od 65 godina opet osigurano pravo na naknadu za troškove odlaska liječniku u drugi grad; Vlada RH donijela Odluku o načinu određivanja osnovice za izračun u sustavu socijalne skrbi koja definira kriterije koji bi se trebali uzeti u obzir pri donošenju ovih osnovica; izmjenama ZSZPP propisana mogućnost osnivačima ustanova te ustanovama na području Osječko-baranjske županije prodaju stanova u vlasništvu ustanova najmoprimcima koji u njima borave.

S druge strane, postoji dio preporuka za koje su tijela navela da su provedene ili u provedbi, a koje i mi ocjenjujemo kao preporuke po kojima tijela postupaju, iako se još ne mogu smatrati provedenima. Tako su primjerice nadležna tijela započela s provedbom preporuke u slučaju donošenja Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi, no to je odgovor koji uzastopno dobivamo već nekoliko puta, pa s obzirom da strateški dokument i dalje nije donesen istu preporuku ponavljamo. Dodatno, u odnosu na niz preporuka koje su u provedbi nadležna tijela su tek započela s implementacijom. Tako je primjerice u odnosu na provedbu preporuke da Akademija socijalne skrbi organizira edukacije o suzbijanju diskriminacije za djelatnike sustava socijalne skrbi, tek potpisan sporazum s ULJPPNM-om, međutim niti jedna edukacija još nije održana.

Nažalost, postoji i niz preporuka koja tijela nisu provela. Tako primjerice, nije donesen Pravilnik o mjerilima i načinu utvrđivanja nesposobnosti za samostalni život i rad i nedostatka sredstava za uzdržavanje, niti su MZ i HZZO normativno uredili te osigurali sredstava u Državnom proračunu kako bi omogućili nadoknadu troškova prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane roditeljima mrtvorođene djece koji podnesu zahtjev. Nije provedena niti preporuka koja bi onemogućila da studenti koji studiraju u EU gube zdravstveno osiguranje. Nije usvojena niti Strategija socijalnog stanovanja u RH kao niti strateški dokument koji bi se bavio beskućnicima.

Pri tome, ponekad iz odgovora nadležnih tijela nije jasno što planiraju u odnosu na preporuku. Tako primjerice, u odnosu na preporuku MPUDT, da u suradnji s Državnim izbornim povjerenstvom, izradi sveobuhvatnu analizu izbornog zakonodavstva u cilju unaprjeđenja istog, uz sudjelovanje akademske zajednice i organizacija civilnog društva, MPUDT navodi da je u planu provedbe i da će ju uzeti u razmatranje. Također, iako u odnosu na pojedine preporuke tijela navode da su preporuke u provedbi, primjerice, da se žurno izradi plan desegregacije u obrazovanju za svaku školu u kojoj postoje segregirani razredi, MZOM navodi kako su tijekom 2024. i 2025. godine održali sastanke s ravnateljima i da se ista aktivnost predlaže Nacrtom akcijskog plana za provedbu NSUR-a, ne navodeći da je ista aktivnost bila predviđena i prethodnim planom i da ista nije provedena.

Kao i ranijih godina pregled o provedbi preporuka iz Izvješća za 2024. godinu, kao i do sada, donosimo u pojedinačnim poglavljima.

Suradnju s tijelima tijekom 2025. godine pri provođenju ispitnih postupaka u predmetima otvorenim po pritužbama ili na vlastitu inicijativu možemo ocijeniti načelno dobrom, pri čemu su neki dostavljali djelomične odgovore ili ih nisu dostavljali na vrijeme pa smo trebali slati požurnice. Izdvajamo MZ, primarno zbog čestog neodgovaranja na vrijeme i MUP, zbog nedostavljanja sve tražene dokumentacije, kojima smo zbog navedenog uputili preporuke u ovom Izvješću. Od tijela kojima smo češće upućivali požurnice ističu se MGPUDI, MRMSOSP, HZSR i Ministarstvo gospodarstva (te Grad Zagreb). Istovremeno, ističemo dobru suradnju s MGPUDI-om u odnosu na mišljenja na prijedloge zakona i javnih politika i prihvaćanje preporuka i prijedloga.

Suradnja s tijelima u dostavljanju podataka za Izvješće je dobra te su tijela odgovarala i u većoj mjeri dostavljala tražene podatke, pri čemu za ovo Izvješće odgovore nisu dostavili Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije i Ministarstvo demografije i useljeništva.

Tijekom 2025. godine predstavnici institucije sudjelovali su kao članovi Radnih skupina za izradu sljedećih javnih politika i zakona: RS za izradu Nacrta Akcijskog plana za 2026. i 2027. za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021.-2027.; RS za izradu Nacrta Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava 2025. i 2026. – 2027. i Nacrta Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije 2025. i 2026. – 2027.; RS za Prijedlog Nacionalnog plana i Akcijskog plana za razvoj umjetne inteligencije; RS za Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva; RS za izradu nacrta prijedloga Zakona o zaštiti javnog reda i mira; RS za izradu Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje; RS za suzbijanja strateških tužbi protiv javnog djelovanja (SLAPP); RS za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru; RS za izradu Nacrta prijedloga zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji).

Dodatno, tijekom 2025. godine, u cilju promicanja i zaštite ljudskih prava, institucija pučke pravobraniteljice nastavila je suradnju s brojnim TDU-ima sudjelujući u radu Savjeta za sprječavanje korupcije, Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava, Nacionalnog koordinacijskog odbora za provedbu mjera Akcijskog plana razvoja kulture i medija te kampanju Vijeća Europe i OSCE-a za sigurnost novinara te RS za praćenje zločina iz mržnje. Dodatno, institucija pučke pravobraniteljice je članica i Odbora za praćenje Programa AMIF, ISF i BMVI u sklopu VFO 2021. – 2027., Odbora za praćenje Programa Konkurentnost i Kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. te Odbora za praćenje Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.

Uvjeti za rad neovisne institucije

Uvjeti za rad neovisnih institucija uključuju poštivanje njihove neovisnosti te omogućavanja rada bez pritisaka i prijetnji. Negativni trendovi u kontekstu neovisnih institucija u Europi, u smislu sve prisutnijih omalovažavanja, prijetnji i napada, bili su tijekom protekle godine prisutni i na nacionalnoj razini. Pojačali su se poslije javnog priopćenja pučke pravobraniteljice nakon velikog koncerta u srpnju 2025. u Zagrebu, u kojem je ukazala na nedopuštene oblike izražavanja u javnome prostoru i upozorila na nedostatak i važnost javne osude istoga. Uključili su omalovažavajuću javnu izjavu predsjednika Vlade RH, a vezano za isto priopćenje je jedna desna oporbena stranka najavila pokretanje postupka za razrješenje pučke pravobraniteljice u Hrvatskom saboru. Podnesena je i kaznena prijava protiv pučke pravobraniteljice zbog istog javnog priopćenja. Tijekom 2025. godine pučka pravobraniteljica bila je izložena oštrim kritikama pojedinih saborskih zastupnika na raspravama u Hrvatskom saboru, a neki su i objavama na društvenim mrežama potaknuli daljnje objave koje su sadržavale uvrede i zastrašivanje čelnice institucije, čime su ujedno poticali i širenje nepovjerenja građana u cijelu instituciju.

Podsjećamo da Ustav RH izrijekom navodi „Pučki pravobranitelj samostalan je i neovisan u svom radu.“ Neovisne institucije su neovisne upravo zato da mogu (neovisno) ukazivati na probleme, a njihova neovisnost je dio sustava kontrola i provjera, odnosno sastavni dio vladavine prava. Standardi za rad neovisnih institucija – Pariška načela za neovisne institucije za ljudska prava, Venecijanska načela VE za ombudsmanske institucije, Fakultativni protokol uz UN-ovu Konvenciju protiv mučenja (OPCAT), UN rezolucije o ombudsmanskim institucijama te Direktive za standarde za tijela za jednakost EU, a što je sve institucija pučke pravobraniteljice, traže rad neovisnih institucija bez pritisaka i napada.

Sudjelovanje u javnim savjetovanjima

Kao i ranijih godina, sudjelovali smo u velikom broju javnih savjetovanja o zakonima, podzakonskim aktima i strateškim dokumentima, njih 40. Činili smo to kako bismo i prije donošenja propisa i strateških dokumenata ukazali na moguće negativne posljedice na ljudska prava i jednakost, ali i moguća poboljšanja predloženih odredbi, temeljem uvida u najviše europske i međunarodne standarde, ali i temeljem informacija koje imamo o stanju u praksi iz pritužbi građana ili s terenskih obilazaka. Izradom mišljenja na zakone ostvaruje se suradnja s tijelima izvršne vlasti, kojima se u ranoj fazi zakonodavnog postupka ukazuje na potrebna poboljšanja predloženog, dok se upućivanjem mišljenja saborskim odborima u kasnijoj fazi te izlaganjem pred saborskim odborima, ostvaruje suradnja s Hrvatskim saborom.

POPIS JAVNIH SAVJETOVANJA U KOJIMA SMO SUDJELOVALI

Suradnja s posebnim pravobraniteljicama

Tijekom 2025. godine nastavljena je suradnja s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, pravobraniteljicom za djecu i pravobraniteljem za osobe s invaliditetom i to kroz rad na predmetima, uključujući prosljeđivanjem pritužbi u skladu s nadležnostima ovih institucija, međusobnim konzultacijama u pojedinim predmetima te sastancima i suradnjom oko zajedničkih tema.

U suradnji s posebnim pravobraniteljicama, pučka pravobraniteljica je tijekom 2025. godine pripremila alternativno izvješće UN-ovom Odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava, koje je predala u siječnju 2025. godine. U suradnji s posebnim pravobraniteljicama, pučka pravobraniteljica predala je i alternativno izvješće u okviru četvrtog ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda stanja ljudskih prava (UPR) za Republiku Hrvatsku. Također, u organizaciji institucije pučke pravobraniteljice te institucija pravobraniteljice za djecu, pravobranitelja za osobe s invaliditetom i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova organizirana je 9. Regionalna konferencija tijela za jednakost Jugoistočne Europe u rujnu 2025. godine u Splitu.

Suradnja s OCD-ima i drugim dionicima

Tijekom godine organizirali smo i suorganizirali više javnih događaja usmjerenih na zaštitu i promociju ljudskih prava i vladavine prava.

U prosincu 2025. godine, u suradnji s Kućom ljudskih prava, organizirali smo povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava konferenciju posvećenu 75. obljetnici donošenja Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Cilj konferencije bio je dati doprinos razumijevanju da je Konvencija dio unutarnjeg pravnog poretka te da država i institucije imaju odgovornost za poštivanje svih zajamčenih prava, te istaknuti važnost edukacije o Konvenciji i praksi ESLJP-a na svim razinama, s ciljem jačanja vladavine prava i zaštite demokratskog poretka. Dio konferencije bio je posvećen djelovanju Europskog suda za ljudska prava i utjecaju sudske prakse u presudama protiv RH na razvoj nacionalnog pravnog okvira.

U suradnji s Zelenom akcijom organizirali smo u studenom 2025. godine konferenciju Zajedničkim naporima prema boljoj zaštiti prava na čist, zdrav i održiv okoliš, koja je je bila posvećena klimatskim promjenama, izazovima u radu branitelja ljudskih prava u ovom području, gospodarenju otpadom i „crnim točkama“. Cilj događaja bio je okupiti sve uključene u zaštitu ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš i podcrtati važnost zajedničkog rada. Stoga su na njoj sudjelovali predstavnici državnih i javnih tijela, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i drugi.

S ciljem osnaživanja suradnje između tijela za jednakost i civilnog društva, u Splitu je u rujnu 2025. godine održana 9. Regionalna konferencija tijela za jednakost Jugoistočne Europe, u organizaciji institucije pučke pravobraniteljice te institucija pravobraniteljice za djecu, pravobranitelja za osobe s invaliditetom i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. U sklopu konferencije održane su tri panel rasprave posvećene dobrim praksama i mogućnostima suradnje tijela za jednakost i organizacija civilnog društva (OCD), izazovima i mogućnostima s kojima se branitelji ljudskih prava susreću u suzbijanju diskriminacije te načinima jačanja i daljnjeg unaprjeđenja suradnje.

U periodu između rujna i prosinca 2025. godine organizirali smo niz predavanja za studente i studentice učiteljskih fakulteta na temu zabrane diskriminacije i promicanja jednakosti u obrazovanju. Predavanja su održana za više od 280 studentica i studenata u Zagrebu, Čakovcu, Rijeci, Osijeku i Slavonskom Brodu. Riječ je o studentima/icama učiteljskih fakulteta koji će kao budući učitelji i učiteljice imati važnu ulogu u stvaranju uključivog školskog okruženja i osvještavanju predrasuda i sterotipa. Predavanja su studentima/icama pružila dodatnu priliku da se upoznaju s temama suzbijanja diskriminacije i rasizma te promicanja jednakosti, koje još nisu sustavno zastupljene u programima učiteljskog obrazovanja.
U kolovozu 2025. godine u Osijeku smo organizirali sastanak s pružateljima besplatne pravne pomoći s područja Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije, na kojem su sudjelovali predstavnici OCD-a koji se bave pružanjem besplatne pravne pomoći, kao i upravnih odjela Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije kako bi podijelili iskustva i izazove s kojima se susreću u svom radu.

Tijekom 2025. godine, pučka pravobraniteljica nastavila je provoditi aktivnosti unutar dva EU projekta u okviru programa EU Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV), kao partnerska institucija. Tako smo provodili projekt SURE: Pristupi za korištenje prava i ostvarivanje jednakosti, kojem je cilj podizanje razine svijesti i kapaciteta za primjenu Povelje o temeljnim pravima EU i pravnih mehanizama te razvoj praktičnih vještina za primjenu prava EU-a i strateške litigacije za ubrzanje društvenih promjena, unaprjeđenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te projekt F.R.E.D.: Za jednakost i raznolikost, protiv rasizma, kojem je cilj smanjenje rasizma, diskriminacije i drugih oblika netrpeljivosti temeljenih na rasi, etničkom podrijetlu, boji kože ili religiji te intersekcijske diskriminacije i poboljšanje zaštite skupina koje su izložene rasizmu i diskriminaciji. Tijekom 2025. godine provodili smo i projekt koji je financirala Europska mreža nezavisnih institucija za ljudska prava SIREN – Strateško, uključivo i responzivno djelovanje za snažniju nacionalnu instituciju za ljudska prava, koji je bio umjeren na jačanje kapaciteta i otpornosti institucije.

Tijekom godine organizirali smo niz edukacija iz područja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za različite dionike, uključujući studente, pravosudnu policiju, probacijske službenike, poslodavce, državne službenike, posebno one koji rade na EU fondovima, sindikate, korporativne pravnike i druge.

Nastavili smo suradnju s brojnim OCD-ima, uključujući i članicama Mreže antidiskriminacijskih kontakt točaka pučke pravobraniteljice, njihovim upućivanjem pritužbi građana našoj instituciji, redovnom razmjenom informacija te sudjelovanjem u različitim aktivnostima. Na sastancima u svibnju i prosincu 2025. godine raspravljalo se o ključnim izazovima u području diskriminacije, a predstavnici kontakt točaka predstavili su svoja prioritetna područja rada, trenutne aktivnosti i projekte te su prikupljeni podaci za izradu Izvješća pučke pravobraniteljice. Nastavili smo, u statusu promatrača, radi direktnog uvida u probleme građana nakon potresa, razmjenjivati informacije s Koordinacijom humanitaraca SMŽ. Kontinuirano surađujemo i s brojnim drugim OCD-ima, primjerice OCD-ima pružateljima besplatne pravne pomoći te OCD-ima koji se bave zaštitom prava starijih, mladih, beskućnika, migranata, podrškom žrtvama i svjedocima kaznenih djela, pravima pripadnika nacionalnih manjina, zaštitom okoliša i drugima. Kao i prijašnjih godina, za potrebe ovog Izvješća brojni OCD-i koji rade na zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije dostavili su nam svoje informacije i zapažanja.

Savjet za ljudska prava pučke pravobraniteljice

Savjet za ljudska prava pučke pravobraniteljice nastavio se redovno sastajati i tijekom 2025. godine, pa se tako sastao u ožujku i studenom 2025. godine. Na sastancima je predstavljeno Izvješće EK o vladavini prava i nalazi EK u odnosu na RH, a raspravljali smo i o izazovima u zaštiti branitelja ljudskih prava, kao i o ključnim izazovima u zaštiti i promicanju ljudskih prava u RH. Članovi savjeta sudjelovali su u javnim događanjima koje je pučka pravobraniteljica organizirala. Kao i prijašnjih godina, za potrebe ovog Izvješća dostavili su nam svoje informacije i zapažanja.

Međunarodna suradnja i međunarodni mehanizmi zaštite ljudskih prava

RH i međunarodni mehanizmi zaštite ljudskih prava

RH je u veljači 2025. godine u UN-ovom odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava predstavila drugi periodični izvještaj o provedbi Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima. U dijalogu s Odborom sudjelovala je i pučka pravobraniteljica. U ožujku 2025. godine Odbor je objavio svoja Zaključna razmatranja i uputio preporuke RH, među kojima je od RH tražio da u roku od 24 mjeseca od usvajanja ovih zaključnih razmatranja (31. ožujka 2027.) dostavi informacije o provedbi preporuka vezanih uz zapošljavanje osoba s invaliditetom, izazove vezane uz zajamčenu minimalnu naknadu i donošenje Zakona o priuštivom stanovanju.

U ožujku 2025. godine ECRI je usvojio, a u lipnju objavio Izvješće o RH. ECRI je unatoč postignutom napretku, ukazao da neka pitanja koja izazivaju zabrinutost u odnosu na položaj LGBTI osoba, Roma, Srba i migranata.

U svibnju 2025. godine UN-ov Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije tijekom svog 115. zasjedanja razmotrio je izvješće o praćenju provedbe svojih preporuka (follow-up report) koje je dostavila Vlada RH te je Odbor smatrao da je odgovor države nezadovoljavajući te ponovio svoju preporuku o ukidanju de facto segregacije u školama i jačanju napora kako bi se djeci romske nacionalne manjine osigurao pristup kvalitetnom i inkluzivnom obrazovanju, s ciljem povećanja stope upisa u škole i smanjenja stope napuštanja školovanja.

U srpnju 2025. godine EK je objavila svoje šesto Izvješće o stanju vladavine prava u EU i pojedinačnim državama članicama, u čiju smo se izradu uključili izvještavanjem kroz Europsku mrežu nacionalnih institucija za ljudska prava te sudjelovanjem u dijalogu Komisije s dionicima na nacionalnoj razini. U Izvješću je prepoznat znatan napredak u daljnjem poboljšanju provedbe preporuka i sustavnijem odgovaranju na zahtjeve pučke pravobraniteljice za informacije. RH je u okviru Izvješća dobila 4 preporuke.

Od 26. do 29. kolovoza 2025. godine u Ujedinjenim narodima u Ženevi održalo se predzasjedanje u sklopu provedbe 4. ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) na kojem je sudjelovala i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić. U sklopu predzasjedanja zamjenica Vlašić istaknula je nekoliko izazova u području zaštite ljudskih prava: zaštita branitelja ljudskih prava; rasna, odnosno etnička diskriminacija i socijalna zaštita građana i pristup zdravstvenim uslugama.

RH je svoje Četvrto nacionalno izvješće u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR), predstavila 10. studenog 2025. godine UN-u u Ženevi.

U okviru dolaska delegacije Vijeća Europe u RH, koja je uključivala predstavnike resorne ustrojstvene jedinice za migracije i izbjeglice te Odjela za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava u rujnu 2025. godine, održan je i sastanak s pučkom pravobraniteljicom radi razmjene informacija o stanju u području migracija i izvršenju presude M.H. i drugi protiv Hrvatske (predmeti br. 15670/18 i 43115/18), koja je pod pojačanim nadzorom.

Održali smo sastanak s novom Izvjestiteljicom SPT-a za RH, dr. Elīnanom Šteinerte, kojoj je predstavljen rad NPM-a te su raspravljani danji koraci vezano uz implementaciju preporuka iz Izvješća SPT-a o redovitom obilasku RH provedenom 2023. godine.

Delegacija Savjetodavnog odbora za praćenje Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina boravila je u Hrvatskoj od 9. do 13. lipnja 2025. godine, kojom prilikom su se sastali i pučkom pravobraniteljicom i njezin suradnicima.

Predsjednica i članovi Europskog odbora za socijalna prava su posjetili RH u studenom 2025. godine. U sklopu posjete susreli su se i s pučkom pravobraniteljicom te posebnim pravobraniteljima (za ravnopravnost spolova, djecu i osobe s invaliditetom). Jedna od tema bila i ratifikacija Revidirane europske socijalne povelje.

Godinama kontinuirano ukazujemo na potrebu ratifikacije do sada neratificiranih međunarodnih ugovora, čime bi se u pravni sustav RH unijeli najviši standardi zaštite ljudskih prava i nediskriminacije, ponajprije Fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i Europske socijalne povelje (Revidirane). Prema podacima zaprimljenim kroz Izvješće o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, u odnosu na Fakultativni protokol ukazuje se da je potrebno provesti detaljnu analizu posljedice njegove ratifikacije. U odnosu na Revidiranu socijalnu povelju ističe se kako je u pripremi detaljna analiza članaka koji će ići u postupak ratifikacije i procjena učinaka s obzirom na postojeći i budući pravni i institucionalni okvir. S obzirom da ovi instrumenti do sada nisu ratificirani te da nemamo informacija kada bi ratifikacija mogla uslijediti, preporuke ponavljamo.

Dodatno, u RH nije imenovano jedno središnje tijelo, tzv. koordinacijski mehanizam koje bi bio zadužen za koordinaciju i pripremu izvještavanja te praćenje provedbe preporuka međunarodnih instrumenata za ljudska prava, što nerijetko dovodi do kašnjenja u izvještavanju o provedbi konvencija i do nesustavne provedbe primljenih preporuka. Ujedno je to RH preporučio UN-ov Odbor za ljudska prava u svojim Zaključnim razmatranjima u rujnu 2024. godine. Stoga, predlažemo imenovanje koordinacijskog mehanizma (NMIRF), koje bi osiguravao provedbu preporuka dobivenih od međunarodnih i regionalnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava.

Međunarodne aktivnosti – sudjelovanje na međunarodnim forumima i u okviru mreža

I tijekom 2025. godine aktivno smo surađivali s tijelima UN-a, EU-a i VE, OESS-a te nama srodnim institucijama u okviru mreža – Globalnoga saveza nezavisnih institucija za ljudska prava (GANHRI), Europske mreže nezavisnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), Europske mreže tijela za jednakost (EQUINET), Međunarodnoga instituta ombudsmana (IOI), Europske mreže ombudsmana, Mreže mediteranskih ombudsmana (AOM), Mreže NPM-ova jugoistočne Europe (Mreža NPM JEE), Mreža neovisnih mehanizama prituživanja na rad policije (IPCAN) te Mreže europskih tijela za zaštitu zviždača (NEIWA), putem kojih dijelimo iskustva i dobre prakse, usavršavajući se u nizu područja na kojima radimo te dajući doprinos europskim i svjetskim praksama.

Na sjednici Pododbora za akreditaciju (SCA) Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), koji djeluje pri Uredu povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih naroda, održanoj krajem listopada, instituciji pučke pravobraniteljice ponovno je potvrđen status najviše A razine usklađenosti s Pariškim načelima. Ova načela propisuju niz vrlo strogih kriterija čije je ispunjavanje nužno za dobivanje i potvrđivanje statusa nacionalne institucije za ljudska prava kao u potpunosti neovisne i samostalne u radu. Ovaj status potvrđuje kontinuitet u radu institucije u skladu s najvišim standardima zaštite ljudskih prava već niz godina te omogućava instituciji podnošenje alternativnih izvješća i sudjelovanje u radu Vijeća za ljudska prava. Pododbor za akreditiranje u svom je izvješću posebno prepoznao i izdvojio rad na rješavanju sustavnih problema s kojima se građani suočavaju, kao i onaj na specifičnim temama poput govora mržnje, diskriminacije romske nacionalne manjine, zaštiti prava stranih radnika i drugih, naglasivši pritom važnost pravovremene rasprave izvješća pučke pravobraniteljice u saboru i osiguravanja odgovarajućih resursa za neometan i učinkovit rad.

U 2025. godini pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter nastavila je sudjelovati u radu ECRI-a, zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić nastavila je mandat europske članice Pododbora za akreditacije Globalnoga saveza nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI SCA), a savjetnica pučke pravobraniteljice Anica Tomšić nastavila je obnašati mandat članice SPT-a.

Predstavnici institucije nastavili su sudjelovati u radu GANHRI-eve grupe za klimatske promjene i ljudska prava. Nastavili smo sudjelovati i u radu radnih skupina ENNHRI-a o pravnim pitanjima, ekonomskim i socijalnim pravima, poslovanju i ljudskim pravima, azilu i migracijama, kao i klimatskim promjenama, te grupi za komunikaciju i za prava starijih.

I nakon usvajanja EU direktiva o tijelima za jednakost pravobraniteljica, koja je odigrala važnu ulogu u formuliranju standarda i procesu usvajanja direktiva, nastavila je voditi Projekt o standardima za tijela za jednakost Europske mreže tijela za jednakost (EQUINET), koji u fokusu ima implementaciju EU direktiva u nacionalne kontekste država članica. Tijekom 2025. godine u okviru ove mreže savjetnice pučke pravobraniteljice vodile su radnu skupinu za formuliranje javnih politika i radnu skupinu za komunikacije te smo aktivno sudjelovali u radnim skupinama za antidiskriminacijsko pravo, javne politike te istraživanje i prikupljanje podataka.

U sklopu obnašanja mandata nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti nastavili smo razmjenjivati iskustva i dobre prakse putem Mreže europskih tijela za zaštitu zviždača (NEIWA). Online smo sudjelovali i na Općoj skupštini NEIWA-e održanoj u lipnju 2025. godine u Bruxellesu, na kojoj su pojedina tijela ukazala i na izazove kojima su izložena u svojim državama (npr. Slovačka) te na predstojeće zakonodavne izmjene koje će bitno utjecati na položaj tih tijela i, posljedično, razinu zaštite prijavitelja nepravilnosti.

Nacionalni preventivni mehanizam surađivao je s Asocijacijom za prevenciju mučenja (APT) te sudjelovao u radu i sastancima NPM Mreže Jugoistočne Europe te na sastancima organiziranim u sklopu Europskog Foruma NPM-ova. Sudjelovali smo na događajima koje su organizirali Frontex, OSCE/ODIHR, Vijeće Europe te Ludwig Boltzman institut na razne teme, uključujući migracije. Instituciju su posjetili kolege iz ukrajinskog NPM-a radi razmjena iskustava i praksi u radu, a posebno o potrebi jačanja vidljivosti i transparentnosti u radu, o suradnji s udrugama civilnog sektora, uključivanju vanjskih suradnika, metodologiji preventivnih obilazaka te implementaciji preporuka.

Tijekom godine smo i putem seminara, konferencija te bilateralne suradnje razmjenjivali iskustva sa srodnim institucijama i drugim dionicima iz područja obuhvaćenih našim mandatima, a u nastavku iznosimo dio međunarodnih događaja, u pravilu one na kojima smo bili pozvani izlagati.

U svibnju 2025. godine zamjenica Dijana Kesonja sudjelovala je na panelu o neovisnosti ombudsmanskih institucija u sklopu konferencije na temu provedbe naših preporuka i preporuka upućenih državama kroz proces univerzalnog periodičkog pregleda (UPR) u organizaciji Ureda UNDP-a za Sjevernu Makedoniju, OHCHR-a, ENNHRI-ja i ombudsmana Sjeverne Makedonije.

Pravobraniteljica je prezentirala ulogu i razvoj standarda za tijela za jednakost na 12. Godišnjoj konferenciji Berkley centra za komparativno antidiskriminacijsko pravo Sveučilišta u Kaliforniji u srpnju 2025. u Ljubljani, te je izlagala na raspravi o razvoju, učincima i preprekama u provedbi EU antidiskriminacijskih direktiva i Povelje temeljnih prava povodom 25. obljetnice usvajanja ovih instrumenata na događanju u organizaciji mreže EQUINET u Briselu.

Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava u rujnu 2025. godine u Bruxellesu je održala događaj posvećen ulozi nacionalnih institucija za ljudska prava (NHRI) u podržavanju demokratske otpornosti, vladavine prava i temeljnih prava tijekom procesa proširenja EU-a, a jedna od moderatorica događanja bila je i pravobraniteljica.

U škotskom Edinburghu u listopadu 2025. godine održao se 15. sastanak Platforme Vijeća Europe (VE), Europske agencije za temeljna prava (FRA), Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) i Europske mreže tijela za jednakost (EQUINET) posvećene gospodarskim i socijalnim pravima, na kojem je izlagala i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić o izazovima ostvarivanja prava u ruralnim zajednicama.

Na konferenciji u listopadu 2025. u Valletti izlagala je i pučka pravobraniteljica u panelu posvećenom društvenim promjenama uslijed prihvaćanja tehnoloških inovacija te ulozi ombudsmanskih institucija u doba digitalizacije i korištenja različitih oblika umjetne inteligencije.

Zamjenice pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja i Sedina Dubravčić sudjelovale su Regionalnoj konferenciji o upravljanju krizama za nacionalne institucije za ljudska prava (NHRIs), koja je održana u Varšavi u listopadu 2025. godine, koju je organizirao ODIHR, a zamjenik pučke pravobraniteljice Saša Rajić sudjelovao je na radionici o učinkovitim NPM-ovima koja se u studenom 2025. godine održala u Strasbourgu, u organizaciji Europskog foruma Nacionalnih preventivnih mehanizama.

Odnosi s javnošću

Osim rada na sustavnim problemima iz područja mandata i nadležnosti pučke pravobraniteljice te rješavanja konkretnih problema građana, važan segment djelovanja institucije je i javna komunikacija, promocija ljudskih prava te podizanje svijesti o njihovom značaju, kao i o izazovima s kojima se građani u RH svakodnevno susreću.

Takvo djelovanje ključno je za učinkovitu zaštitu prava. Građani moraju biti upoznati sa svojim pravima, kao i pravima drugih članova društva, kako bi mogli prepoznati kada su ona povrijeđena i pravodobno reagirati. Zauzimanje za ljudska prava, suzbijanje diskriminacije i promicanje jednakosti ujedno su temelj izgradnje demokratskog, uključivog i tolerantnog društva.

Učinkovita javna komunikacija dodatno osnažuje položaj pučke pravobraniteljice kao potpuno neovisne i samostalne nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, nacionalnog preventivnog mehanizma za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka te tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti.

Središnje mjesto javne komunikacije s građanima, zastupnicima Hrvatskog sabora, institucijama, organizacijama civilnog društva, medijima i ostalima je internetska stranica institucije www.ombudsman.hr. Na njoj se redovito objavljuju aktualne informacije o radu institucije, korisni  materijali, publikacije i drugi sadržaji namijenjeni javnosti. Tijekom 2025. godine internetska stranica je redizajnirana i osuvremenjena novim izgledom, tehnički unaprijeđena kako bi bila još pristupačnija, preglednija i funkcionalnija za korištenje svim posjetiteljima.

Važan dio javne komunikacije čini i kontinuirana suradnja s medijima. Uz svakodnevne pritužbe i upite građana, institucija pučke pravobraniteljice redovito zaprima i medijske upite o temama iz svog djelokruga. To uključuje pravodobnu pripremu pisanih odgovora, davanje izjava te sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama, uključujući programe uživo.

Pučka pravobraniteljica i njezini zamjenici te ponekad savjetnici tijekom godine izlagali su na brojnim javnim događanjima posvećenim temama iz nadležnosti institucije: u radu Hrvatskog sabora, kao i na različitim konferencijama, okruglim stolovima, javnim raspravama i tribinama, radionicama, predavanjima i edukacijama, kako u RH, tako i na međunarodnoj razini.

Organizirali smo i niz događanja, uključujući konferencije, edukacije, predavanja, radionice i javne rasprave, među kojima: konferenciju posvećena 75. obljetnici donošenja Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, konferenciju posvećena klimatskim promjenama, gospodarenju otpadom i izazovima u radu branitelja ljudskih prava u području zaštite prava na čist, zdrav i održiv okoliš te regionalnu konferenciju tijela za jednakost Jugoistočne Europe. Uz to, organizirali smo i niz sastanaka i razmjena te niz edukativnih aktivnosti namijenjenih studentima, predstavnicima institucija i organizacija civilnog društva te drugim stručnjacima i dionicima.

U okviru dvogodišnjeg EU projekta SURE – Pristupi za korištenje prava i ostvarivanje jednakosti, kojeg provodimo u suradnji s Centrom za mirovne studije, Kućom ljudskih prava Zagreb, Zelenom akcijom i mrežom Justice and Environment, sudjelovali smo, među ostalim, u izradi kratkih video filmova posvećenih temama prava na dobro upravljanje, prava migrantskih radnika i SLAPP tužbi, objavljenih na internetskim stranicama i društvenim mrežama.

Tijekom godine pripremili smo i objavili više publikacija namijenjenih građanima, uključujući Vodič za prepoznavanje diskriminacije, ažurirani Vodič za prijavitelje nepravilnosti (zviždače), zatim publikaciju o 15 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije, kao i brošuru s informacijama o Direktivi o dužnoj pažnji za održivo poslovanje.

Institucija s javnošću komunicira i putem društvenih mreža (LinkedIn) te slanjem newslettera.

Izvješća pučke pravobraniteljice dostupna su i u digitalnom obliku, čime se osigurava veća preglednost i dostupnost te olakšava pristup podacima, primjerima i preporukama svim zainteresiranim osobama.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.