U povodu obilježavanja 30. obljetnice malteške ombudsmanske institucije, 15. i 16. listopada 2025. u Valletti se održao sastanak Mreže mediteranskih ombudsmana na kojem je sudjelovala i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Tijekom događanja održana je Opća skupština organizacije te nekoliko panel rasprava posvećenih ulozi i djelovanju ombudsmanskih institucija u kontekstu brojnih suvremenih izazova s kojima se suočavaju mnogi građani u ostvarivanju svojih prava.
U panelu posvećenom društvenim promjenama uslijed prihvaćanja tehnoloških inovacija te ulozi ombudsmanskih institucija u doba digitalizacije i korištenja različitih oblika umjetne inteligencije, pravobraniteljica Šimonović Einwalter ukazala je kako umjetna inteligencija predstavlja i prilike i izazove za mnoge pojedince u ranjivom položaju, primjerice osobe koje su u nepovoljnom položaju zbog diskriminacije temeljem dobi, rase, nacionalnog podrijetla, političkog ili vjerskog uvjerenja i sl.
Naime, tehnologije pokretane umjetnom inteligencijom mogle bi, primjerice, potencijalno poboljšati dostupnost različitih institucija i javnih usluga građanima, stvoriti nove mogućnosti za društveni angažman i javno sudjelovanje, odnosno omogućiti bolje prikupljanje podataka i njihovu analizu u smislu učinkovitijeg uočavanja i rješavanja raznih izazova i problema s kojima se građani suočavaju.
S druge strane, korištenje takvih sustava donosi i značajne rizike, primjerice, isključenost ranjivih društvenih skupina s digitalnih platformi, algoritamsku pristranost i diskriminaciju ranjivih društvenih skupina, kao i njihovu neadekvatnu zastupljenost u procesima razvoja umjetne inteligencije, što bi moglo dodatno pojačati postojeće društvene nejednakosti.
Pravobraniteljica se osvrnula i na europski Akt o umjetnoj inteligenciji kao prvi pravni okvir koji se bavi rizicima korištenja umjetne inteligencije, naglasivši pritom i značaj nacionalnih institucija za ljudska prava i tijela za jednakost u procesu implementacije i nadzora sustava utemeljenih na umjetnoj inteligenciji.
Stoga je ključno da nacionalne institucije za ljudska prava te tijela za jednakost prate implementaciju sustava umjetne inteligencije, posebno sustava visokog rizika, primjerice u području rada i zapošljavanja, sigurnosti i policijskih poslova te migracija, ali i svih ostalih čijim korištenjem može doći do kršenja ljudskih prava građana.
No, kako u većini slučajeva kršenja prava građana od strane sustava umjetne inteligencije sami građani toga uopće nisu ni svjesni, zbog čega se ni ne pritužuju pravobraniteljskim institucijama, važno je da te institucije djeluju proaktivno. To uključuje zagovaranje transparentnosti, etičkih standarda, ali i pravno obvezujućih propisa, podizanje javne svijesti o sustavima umjetne inteligencije, edukaciju mladih kroz obrazovni sustav, ali i odraslih kroz javne kampanje te javnih i državnih službenika kroz treninge, kao i suradnju s institucijama za nadzor tržišta i zaštitu osobnih podataka.
Govoreći o pravnom okviru korištenja sustava umjetne inteligencije i ulozi pravobraniteljske institucije u hrvatskom kontekstu, pravobraniteljica Šimonović Einwalter je ukazala kako je u tijeku izrada nacrta Zakona o provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji, a institucija je uključena u radnu skupinu koja radi na njegovoj pripremi. Pri tom je važno da se u zakonodavnom procesu uklone sve moguće prepreke za učinkovitu provedbu Zakona te uvedu potrebne dopune vezane za zaštitne mjere specifične za umjetnu inteligenciju, s ciljem zaštite jednakosti svih građana i njihovih ljudskih prava u eri primjene novih tehnologija.
Uz pravobraniteljicu Šimonović Einwalter u raspravi su sudjelovali i estonska ombudsmanka Ulle Madise, barcelonski ombudsman David Bondia, direktorica i tajnica Venecijanske komisije Vijeća Europe Simona Granata-Menghini te Alexiei Dingili s malteškog sveučilišta.
