Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako je povećanje osnovice za izračun naknada iz sustava socijalne skrbi nedovoljno jer ne prati povećanje cijena i ne omogućava podmirenje osnovnih životnih potreba.

Istaknula je to u javnom savjetovanju na prijedloge odluka o osnovicama za izračun zajamčene minimalne naknade i drugih naknada, koje je otvoreno 9. 1. 2026. godine.

Prema tim prijedlozima, osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade rast će za 10 eura ili sa 160 na 170 eura. Svako povećanje naknada je dobrodošlo, no kao što je isticala u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, one bi trebale omogućiti dostojanstven život što trenutno nije slučaj. U izvješćima je davala i preporuku Ministarstvu da definira kriterije koji bi se trebali uzeti u obzir pri donošenju osnovice za izračun zajamčene minimalne naknade. I UN-ov Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava je prošle godine dao preporuku Republici Hrvatskoj da osigura odgovarajuću razinu zajamčene minimalne naknade i nacionalne naknade za starije osobe, i da uspostavi učinkovit i transparentan način njihovog određivanja.

Nakon ovog povećanja osnovice, radno sposobnom samcu će zajamčena minimalna naknada porasti sa 160 na 170 eura, što je rast od 10 eura u godinu dana.

Starijoj osobi koja živi sama i radno nesposobnom samcu naknada će porasti sa 206 na 221 euro, što je rast od 15 eura u godinu dana.

Tako će ova naknada i dalje biti daleko ispod praga rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo od 617 eura, iznosa koji je objavio Državni zavod za statistiku. Također, prema istraživanju portala za usporedbu cijena Koliko.HR, provedenog u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača, temeljna košarica u studenom za samca je koštala 250 eura.

Kad su u pitanju kućanstva, ovaj rast osnovice znači da će iznos zajamčene minimalne naknade za, primjerice, obitelj koju čine roditelji i dvoje djece, sveukupno porasti između 33 i 38 eura, odnosno dio  naknade koji se računa po roditelju za 7 ili 9,5 eura, ovisno o tome jesu li radno sposobni, dok će dio koji se računa za svako dijete rasti za 9,5 eura. Jednak rast od 9,5 eura odnosi se i na starije osobe koje žive u kućanstvu.

Tako će sada iznositi između 561 i 646 eura, što je također daleko ispod praga rizika od siromaštva za takvo četveročlano kućanstvo, koji iznosi 1296 eura. Istovremeno, „košarica za preživljavanje“ četveročlane obitelji, koja obuhvaća najskromniju prehranu i bazičnu higijenu, iznosi 486 eura, dok standardna košarica iznosi 721 euro.

Kad su u pitanju druge naknade iz socijalne skrbi, za njih je predviđen rast osnovice sa 75 na 80 eura. No, nejasno je kako je određeno koliko će ona rasti i na kojim procjenama potreba potencijalnih korisnika je ovaj minimalni rast utemeljen.

I Europska komisija je u izvješću o utjecaju socijalnih transfera na smanjenje siromaštva istaknula da je u slučaju Hrvatske taj utjecaj „kritičan“ jer je znatno niži od prosjeka EU. Zato EK ukazuje na važnost pomnog praćenja utjecaja socijalnih transfera na smanjenje siromaštva, posebno u svezi s visokim troškovima života.

Konačno, javno savjetovanje o ovim odlukama trajalo je tek tri dana, od petka 9. 1. do nedjelje 11. 1., što je nedovoljno i potpuno neprimjereno. To pokazuje da procedure nisu započete na vrijeme i šalje poruku da najranjiviji građani nisu u fokusu, odnosno da nije ni bilo namjere čuti prijedloge i komentare već samo provesti formalnost, bez mogućnosti da na odluke utječu građani kojih se ona tiče, udruge koje ih okupljaju i koje s njima svakodnevno rade, stručnjaci i druge institucije.

Osim toga, riječ je o dokumentima koji se donose jednom godišnje, kako to predviđa Zakon o socijalnoj skrbi, stoga nije jasno zašto njihova priprema nije započela niti je završila na vrijeme. Pri tom nije relevantan argument kako je informaciju o dokumentima još u studenom imalo Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika jer je riječ o zatvorenom krugu sudionika, a ne o otvorenoj i širokoj raspravi, zbog koje i postoji zakonska obveza provođenja javnih savjetovanja. Dakle, riječ je o potpuno odvojenim procesima, pri čemu Zakon o pravu na pristup informacijama i Zakon o instrumentima politike boljih propisa nalažu da javno savjetovanje traje u pravilu 30 dana, a kraće samo iznimno, što ovdje nije bio slučaj.

Pravobraniteljica je sudjelovala i u javnom savjetovanju na Prijedlog Odluke o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2026. godinu. Upozorila je kako je iznos naknade za troškove stanovanja prenizak i da ga treba povećati idućim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi. To je posebno važno s obzirom na rast cijena energenata i utjecaj koji će to imati na najsiromašnije građane, kao i činjenicu da ugrožene skupine građana žive u energetski najmanje učinkovitim stambenim građevinama. To je potrebno i radi prevencije beskućništva, imajući  na umu da su troškovi stanovanja s ovim problemom izravno povezani.

Sve komentare pučke pravobraniteljice možete pogledati na poveznicama:

• Prijedlog odluke o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade za 2026. godinu
• Prijedlog odluke o osnovici za izračun drugih naknada u sustavu socijalne skrbi
• Prijedlog Odluke o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2026. godinu