U organizaciji Udruge Zelena Istra, 20. veljače 2026. u Puli je održana javna rasprava „Istina se plaća tužbom – udruge i novinari pod pritiskom“ na kojoj je sudjelovala i zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja, uz saborsku zastupnicu i predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušicu Radojčić, predsjednicu Sindikata novinara Hrvatske Maju Sever te pravnika iz Zelene akcije Enisa Čerimagića. Uvodno izlaganje održao je sociolog i istraživač Kruno Kardov koji je predstavio analizu pritisaka i načina financiranja okolišnih organizacija.
Cilj panela bio je potaknuti javnu raspravu o sve učestalijim pritiscima, prijetnjama i SLAPP tužbama s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva, građanske inicijative i novinari koji se bave zaštitom okoliša i javnim interesom, kao i o ulozi institucija u njihovoj zaštiti.
Zamjenica Kesonja ukazala je da je zaštita prava na zdrav život i čist okoliš važna tema u radu institucije te se uglavnom radi o složenijim predmetima jer je ovo područje uređeno većim brojem zakona i drugih propisa, za njihovo rješavanje je u pravilu potreban rad više nadležnih tijela te često podrazumijeva značajnije zahvate, primjerice, sanacije odlagališta otpada i sl. Govoreći o konkretnim pritužbama, zamjenica Kesonja je ukazala da se one najčešće odnose na onečišćenje okoliša i prirode, nepropisno gospodarenje otpadom, prekomjernu buku, svjetlosno onečišćenje, klimatske promjene i njihove negativne učinke na građane.
Kroz rad na predmetima, dodala je zamjenica, vidljivo je kako su građani, a posebno okolišne udruge, vrlo aktivni u ovom području te da dosljedno podižu svoj glas, prijavljuju uočene probleme i dostavljaju potrebne informacije, što je vrlo bitno za naše postupanje po ovim predmetima.
Neke povrede ovog univerzalnog prava na čist, zdrav i održiv okoliš mogle bi se spriječiti već prilikom donošenja propisa koji reguliraju ovu tematiku, zbog čega je bitno omogućiti učinkovitu participaciju građana u ovim procesima. Međutim, javna savjetovanja često traju kraće od 30 dana kad za to i nema opravdanja, nerijetko su predložene odredbe samo prepričane, ne i obrazložene, iz čega se ne može zaključiti kakav bi trebao biti njihov stvarni učinak, dani komentari i prijedlozi se često samo primaju na znanje, a kvalitetni i dobro pojašnjeni komentari se nedovoljno razmatraju. Stoga se stječe dojam da se neka javna savjetovanja, kao jedan od temeljenih alata sudjelovanja građana i stručne javnosti u zakonodavnom procesu, provode samo zbog zadovoljavanja procedure.
Nažalost, brojne organizacije civilnog društva znatan dio energije usmjeravaju na puko preživljavanje i bavljenje projektima koji nisu nužno njihovo temeljno područje rada te se suočavaju s jednosmjernom komunikacijom u javnim savjetovanjima ili prilikom suradnje s nadležnim tijelima.
Uz to, dio ih je na meti SLAPP-a, kojima se nastoji utišati i obeshrabriti branitelje ljudskih prava, kroz financijsko iscrpljivanje, trošenje kapaciteta na sudjelovanje u dugotrajnim sudskim postupcima te neizvjesnošću oko konačnog ishoda postupka, što sve može imati odvraćajući učinak za daljnji rad na zaštiti ljudskih prava. SLAPP tužbe su najčešće usmjerene protiv novinara, okolišnih udruga i aktivista, a na meti im mogu biti i prijavitelji nepravilnosti, tzv. zviždači.
Poboljšanje trenutne situacije omogućilo bi donošenje Nacionalnog plana za poticaj razvoja civilnog društva kojim bi se, između ostalog, organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i suzbijanjem diskriminacije, osigurala stabilna financijska podrška te češće i kvalitetnije uključivanje u donošenje odluka. U zakonodavnoj proceduri je i donošenje Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, koji bi trebao pomoći u obrani od ovih postupaka u građanskim pravnim stvarima.
Zamjenica Kesonja za kraj je ukazala i kako je podršku medijima moguće pružiti kroz adekvatan zakonski okvir, reformu medijskog zakonodavstva, kao i transparentnim i odgovarajućim financiranjem neprofitnih medija, jačanjem borbe protiv SLAPP tužbi, boljom primjenom Protokola o postupanju policije kod kaznenih djela na štetu novinara, jačanjem njihovih radnih prava i slično, jer je uloga novinara i medija ključna za očuvanje demokracije i zaštitu vladavine prava u društvu.
