* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
Više o problemima vezanima uz strane radnike pronađite i u poglavlju Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla.
Dolazak i rad stranih radnika u RH utječe na hrvatsko gospodarstvo, tržište rada i na društvo u cjelini. Prema istraživanju Instituta za istraživanje migracija iz rujna 2024. godine, građani koji su zadovoljni dolaskom stranih radnika u RH ističu kulturnu raznolikost i obogaćivanje društva te smanjenje nezaposlenosti u sektorima s deficitom radne snage. S druge strane, 46,2% građana nezadovoljno je njihovim dolaskom, pri čemu ističu kulturne razlike, predmnijevaju povećanje stope kriminala te smatraju da strani radnici snižavaju cijenu rada i otežavaju zapošljavanje domaćih radnika.
Iz percepcije građana o stranim radnicima vidljivo je da je izostalo sustavno i transparentno pojašnjenje potrebe za stranim radnicima, što je jedan od temelja njihove uspješnije integracije.
Početkom 2024. godine u javno savjetovanje upućene su izmjene Zakona o strancima, radi učinkovitijeg provođenja administrativnih postupaka i zaštite prava radnika državljana trećih zemalja. Pozdravljamo reguliranje uvjeta smještaja ovih radnika, produljenje trajanja dozvole za boravak i rad s jedne na tri godine te olakšanu promjenu poslodavca za vrijeme trajanja dozvole za boravak i rad, što su bili i ključni problemi u pritužbama stranih radnika. Izmjenama Zakona predlaže se da ugovor o radu ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe kojima bi se radnika državljanina treće zemlje stavilo u nepovoljniji položaj od ostalih radnika te da plaća koju prima ne smije biti manja od plaće ostalih radnika u zanimanju za koje se izdaje dozvola za boravak i rad, odnosno u sličnim i srodnim zanimanjima u skladu s posebnim zakonima i kolektivnim ugovorima. Time se štite strani, ali i domaći radnici od snižavanja cijene rada.
Zakon je stupio na snagu 2025. godine, a pučka pravobraniteljica nastavit će pratiti usklađivanja podzakonskih akata koja bi trebala uslijediti.
Tijekom 2024. godine zaprimili smo znatno više pritužbi i upita stranih radnika nego godinu ranije, i to državljana Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Albanije, Filipina, Nepala, Bangladeša, Turske, Uzbekistana, Egipta i Indije, kao i onih koji nisu navodili svoje državljanstvo.
Ukazivali su da su radili bez dozvole za boravak i rad, da im poslodavac nije isplatio ugovorenu ili obećanu plaću, da im je dio plaće isplaćen „na ruke“, na nezakoniti prekovremeni rad, uskratu prava na odmor, neisplatu naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor, neprijavljivanje ozljede na radu, neprijavljivanje nadležnim tijelima osiguranja, nesklapanje ugovora o radu kao i na nezakoniti otkaz. Zaprimali smo i pritužbe stranih radnika zbog uznemiravanja od strane poslodavca, na temelju rasnog ili etničkog podrijetla, no većina se, nakon što smo im dali opće pravne informacije ili zatražili dodatne podatke, više nije javila, zasigurno i zbog straha od otkaza te obveze vraćanja u svoju zemlju.
Povećana potražnja za radnom snagom i rast broja stranih radnika doveli su do intenzivnijeg posredovanja pri zapošljavanju i rasta broja agencija. Neki strani radnici su se prituživali na visoke naknade za posredovanje, koje dosežu i nekoliko tisuća eura, zbog čega su se nerijetko zaduživali. Ukazivali su i da im nije izdana dokumentacija za koju su platili naknadu te da su posrednici prekinuli komunikaciju. S obzirom na navode iz pritužbi, koje potvrđuju i neki OCD-i, potrebno je provoditi sustavni nadzor nad radom agencija za posredovanje, što je u interesu kako stranih radnika, tako i onih agencija koje posluju zakonito.
OCD-i ukazuju i na pritužbe stranih radnika na visoke troškove postupka priznavanja i vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija za regulirana zanimanja.
Strani radnici su nam se obraćali na engleskom i na hrvatskom jeziku. U većini njihovih podnesaka razvidno je loše poznavanje oba jezika, zbog čega je ponekad bilo otežano razumijevanje problema zbog kojih su nam se obratili. S obzirom da je jedan od preduvjeta zaštite prava radnika, poznavanje njihovih prava i načina zaštite, na web stranici smo objavili „Informacije za (strane) radnike – Kako zaštititi svoja prava na radnom mjestu“ na hrvatskom i na još deset jezika, među kojima su i jezici zemalja iz kojih najčešće dolaze strani radnici. Pozitivno je što je MRMSOSP na web stranici objavilo „Vodič za strane radnike iz Zakona o radu i zaštite na radu“ na hrvatskom, engleskom, hindu, nepalskom i filipinskom jeziku. Važno je i održavanje tečajeva hrvatskog jezika za strane radnike, naročito besplatnih. No, prema podacima HZZ-a, u 2024. godini je putem vaučera za učenje hrvatskog jezika bilo uključeno samo 104 strana radnika: 36 državljana Nepala, 29 Filipina, 21 Šri Lanke, osam Ukrajine, četiri Bangladeša, tri Indije te po jedan Kine, Kosova i Kirgistana. Stoga je potrebno poduzeti daljnje mjere za uključivanje stranih radnika u tečajeve učenja hrvatskog jezika.
„Ja sam … iz Egipta i radio sam u Z. u …, Radim s njim od 22.11.2022. do 21.3.2024. Radila sam s njim jako puno, 10 indijaca i 10 Nepalaca je radilo s njim na crno bez papira i bez plaćanja poreza. Natjerao nas je da radimo duže nakon posla i svi na kraju nismo dobili plaću za siječanj, veljaču i ožujak. Indijci su ga tužili, a on mi je ostao dužan 8.000 eura. Govorio mi je : Nisam ti ništa dao, radi što hoćeš“, stalno mi je prijetio i vrijeđao ne. Molimo pomozite i provjerite s njim .“
Obratili su nam za pomoć i oni koji su navodili da su doživjeli ozljedu na radu, ali nisu znali komu se obratiti.
„ Imam problem, zbog povrede na radu, jer mi odbijaju da priznaju. Pokušao sam kontakitrati neke ustanove za zaštitu i sve se svodi na istu priču da dzaba zovem, dzaba pitam. Po svemu sudeći da kao stranac nemam nikakvo pravo osim da šutim i radim. Ja se nadam da će mi netko dati savjet i pomoći oko nastale situacije .“
Neki su nas obavijestili da su zbog situacije u kojoj su se našli zbog neisplaćenih plaća, bili prisiljeni napustiti RH. Pojedini strani radnici su navodili da su im poslodavci prijetili ili ih vrijeđali nakon što su zahtijevali ostvarenje svojih prava, poput isplate plaće, ili kada su željeli promijeniti poslodavca. Nekoliko radnika se pritužilo zbog oduzimanja putovnice i drugih dokumenata, čime im je zapravo ograničena sloboda kretanja, zbog čega smo ih uputili da to prijave policiji.
S obzirom da su strani radnici često primjetno drugačiji, i u 2024. godini mediji su izvještavali o napadima na strane radnike. U takvim je slučajevima potrebno promptno reagirati te osuditi rasističke i druge napade na strane radnike. Pratili smo postupanje nadležnih tijela povodom nekoliko takvih slučajeva koji potencijalno imaju obilježja zločina iz mržnje, o čemu više pišemo u poglavlju o zločinima iz mržnje.
„I came here to work as a waitress, but my owner wants me to do his house work like cleaning n looking after there children but i am not interested to do that job so i told him that i want to change the job because i came here as a waiter not as a dish washer or the nanny but he told me that if i want to work i have to work with him if i don’t want then i have to go back to nepal because he said he will cancel my visa and work permit.“
„Došla sam ovdje raditi kao konobarica, ali vlasnik želi da mu obavljam i kućanske poslove poput čišćenja i čuvanja djece. Mene to ne zanima, pa sam mu rekla da želim promijeniti posao jer sam došla konobariti, a ne prati posuđe ili čuvati djecu. No, rekao mi je da ukoliko želim raditi ovdje, moram raditi za njega; ukoliko ne želim, da se moram vratiti u Nepal jer će mi otkazati vizu i radnu dozvolu.”(prijevod UPP)
Iako su strani radnici prijavljivali da poslodavci krše njihova radnička prava ili da rade na poslovima za koje nisu dobili dozvolu za boravak i rad, nisu mogli promijeniti poslodavca jer im je dozvola za boravak i rad prema prijašnjem zakonskom uređenju bila vezana za tog poslodavca. Zaprimili smo pritužbu državljanke Nepala koja je bila zaposlena kao konobarica, ali ju je poslodavac rasporedio na poslove pranja suđa, a nakon završetka sezone pod prijetnjom povratka u Nepal zahtijevao da mu čisti kuću i čuva djecu. Zabrinjavajuće je što je pri pisanju o svojem poslodavcu radnica navodila „my owner“ (moj vlasnik), što ukazuje na ovisnost o poslodavcu.
Prema podacima MUP-a u 2024. godini 789 dozvola za boravak i rad ukinuto je jer je utvrđeno da je državljanin treće zemlje obavljao poslove za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad.
Budući da pučka pravobraniteljica nema ovlasti provoditi ispitni postupak po pritužbama zbog nezakonitosti koje čine poslodavci u gospodarstvu i obrtu, osim u slučajevima diskriminacije ili zaštite prijavitelja nepravilnosti, stranim radnicima smo davali opće pravne informacije o načinima zaštite njihovih prava te ih upućivali na mogućnost sudske zaštite, vodeći računa o prekluzivnim i zastarnim rokovima. Kako bismo pomogli u otklanjanju nezakonitog postupanja poslodavaca prema stranim radnicima koji su imali poteškoća u komunikaciji i razumijevanju, iako to nije naša zakonska obveza, ukazivali smo im da nam mogu dostaviti prijavu/predstavku i dokumentaciju, kako bismo ju proslijedili DIRH-u ili drugim nadležnim tijelima, što su neki strani radnici i koristili.
Prema podacima MUP-a tijekom 2024. godine izdano je 206.640 dozvola za boravak i rad stranim radnicima iz trećih zemalja, što je 34.141 dozvola više nego 2023. godine. Najviše stranih radnika je bilo iz Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije (27.988), Indije (20.502), Filipina (14.680), Sjeverne Makedonije (13.855), Bangladeša (13.630) i s Kosova (8.139). Najčešća zanimanja za koja su izdane dozvole za boravak i rad bila su: radnik/ca visokogradnje, konobar/ica, kuhar/ica, pomoćni kuhar/ica, zidar/ica, radnik/ca niskogradnje, čistač/ica, sobar/ica, pomoćni konobar/ica, tesar/ica.
S ciljem zaštite prava stranih radnika u matičnoj državi, ali i u RH kao državi njihovog rada, ponovno ističemo važnost sklapanja međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju s državama iz kojih oni dolaze. U Narodnim novinama – međunarodni dio, br. 2/24 od 27. ožujka 2024. godine objavljen je Zakon o proglašenju Zakona o potvrđivanju Ugovora između RH i Republike Albanije o socijalnoj sigurnosti. Spomenuti Ugovor potpisan je 2. listopada 2023. godine. U tijeku je postupak zaključenja ugovora s Filipinima.
U 2024. godini, prema podacima DIRH-a, inspektori rada su nadzorima najčešće utvrdili rad stranaca bez dozvole za boravak i rad ili bez potvrde o prijavi rada, rad na poslovima za koje im nije izdana dozvola te rad kod poslodavaca kod kojih im nije bila izdana dozvola i s kojima nisu zasnovali radni odnos.
Utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da je za poslodavce radilo čak 1.002 državljana trećih zemalja bez dozvole za boravak i rad odnosno bez potvrde o prijavi rada, što je 424 više nego u 2023. godini. Povodom toga su inspektori rada donijeli 253 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti, 117 više nego 2023. godine, od kojih je 116 ukinuto jer su poslodavci u propisanom roku ukupno uplatili 728.647 eura u Državni proračun. Većina stranaca zatečenih u nezakonitom radu bili su državljani BiH, Nepala, Srbije, Sjeverne Makedonije, Indije, Kosova i Filipina, a nezakoniti rad bio je najprisutniji, kao i 2023. godine, u ugostiteljstvu i graditeljstvu.
Postupajući prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada inspektori rada su donijeli 406 rješenja kojima su poslodavcima naložili da radnike, uključujući i 367 stranaca, prijave na obvezno mirovinsko osiguranje te naložili poslodavcima uplatu iznosa od 2.650 eura za svakog neprijavljenog radnika. Najveći broj neprijavljenih radnika utvrđen je u ugostiteljstvu i graditeljstvu, a izvršna rješenja inspektori su dostavili HZMO-u, HZZO-u i Poreznoj upravi, radi njihova postupanja prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada.
Očekujemo da će primjena Pravilnika o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada, koji je na snazi od 26. prosinca 2024. godine, a osobito objava popisa poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, na web stranicama MRMSOSP-a, odvraćati poslodavce od takvog postupanja. Na dan 24. ožujka 2025. godine na web stranici MRMSOSP-a nalazili su se podaci 68 poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.
Prema podacima DIRH-a, u 2024. godini inspektori rada su zbog propusta poslodavaca u primjeni Zakona o zaštiti na radu (ZZNR) i na temelju njega donesenih propisa, utvrdili da je u prostoriji ili na prostoru obavljanja rada ozlijeđeno 86 stranih radnika, što je 12,3% ukupnog broja ozlijeđenih radnika. Među njima je 20 radnika iz BiH, deset iz Nepala, sedam iz Bangladeša, po šest iz Srbije i Albanije, četiri iz Filipina te tri iz Indije. Smrtno je stradalo šest stranih radnika, što je 20% ukupnog broja smrtno stradalih radnika, od kojih tri radnika iz BiH te po jedan iz Srbije, Egipta i Ekvatorijalne Gvineje.
Sukladno izmjenama Zakona o strancima, uvjeti smještaja stranih radnika regulirat će se Pravilnikom o boravku državljana trećih zemalja, po uzoru na regulaciju smještaja sezonskih radnika. I tijekom 2024. godine u medijima se ukazivalo na smještaj velikog broja radnika u istim stambenim prostorima i objektima koji ne ispunjavaju prostorne i sanitarne uvjete za život. Postupajući na vlastitu inicijativu ispitali smo praksu poslodavaca koji pretvaraju skladišne hale i proizvodne pogone u poslovno-proizvodnim zonama u stambene jedinice za radnike. U medijskoj objavi povodom koje smo postupali na vlastitu inicijativu, navodilo se o smještaju radnika u skladišnom prostoru do hladnjača, apartmanima uz alatnicu i proizvodni pogon te pokušaju prenamjene peradarnika u stambeni prostor. Općina na čijem području se nalaze ove gospodarske zone nas je obavijestila da nije nadležna postupati u vezi smještaja radnika, no da će izmjenama planova onemogućiti gradnju novih ili prenamjenu postojećih građevina proizvodno poslovne namjene u turističke i/ili stambene smještajne kapacitete, osim u slučajevima građevnih čestica ugostiteljsko-turističke namjene. U istome predmetu DIRH nas je obavijestio da relevantnim aktima nije propisano da bi inspekcija rada bila nadležna za nadzor smještaja radnika, dok građevinska inspekcija nije utvrdila prenamjenu ili nezakonit smještaj radnika. Međutim, ukazao je da se postojeće poslovne zgrade pod određenim uvjetima mogu preurediti, odnosno prilagoditi novim potrebama. Opisane situacije potvrdile su potrebu žurnog reguliranja uvjeta smještaja stranih radnika i jasnog definiranja tijela koje obavlja inspekcijski nadzor. Izmjenama Zakona o strancima propisano je da inspekcijski nadzor nad smještajem sezonskih radnika i državljana trećih zemalja kojima je izdana dozvola za boravak i rad obavljaju inspektori tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove rada stranaca i upućenih radnika.
Prema izmjenama Zakona o strancima, poslodavac pri osiguravanju ili posredovanju u osiguravanju smještaja, stranom radniku mora osigurati primjereni životni standard tijekom cijelog boravka te zadovoljavati opće zdravstvene i sigurnosne norme, a tehnički uvjeti primjerenog smještaja bit će propisani podzakonskim aktom.
Ukazujemo i na potrebu odgovornijeg postupanja poslodavaca prema radnicima za kojima više nemaju potrebu. Prema podacima MUP-a tijekom 2024. godine u Zračnoj luci Franjo Tuđman odbijen je ulazak u RH za 257 državljana trećih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od ukupnog broja donesenih rješenja, za 250 državljana trećih zemalja rješenja o odbijanju ulaska donesena su zbog ukidanja dozvole za boravak i rad na zahtjev poslodavca, o čemu radnici nisu bili prethodno obaviješteni, pri čemu su 32 osobe nakon odbijanja ulaska izrazile namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu.