Rad na vrućini pitanje je ljudskih prava. Točnije, zaštita radnika od rada na ekstremnim vrućinama pitanje je zaštite ljudskih prava, prvenstveno prava na rad odnosno na zdrave i sigurne uvjete rada, no povezano je i s pravom na zdravlje, pa i pravom na život, a zbog klimatskih promjena i s pravom na čist, zdrav i održiv okoliš.

 

Opasnosti od rada na ekstremno visokim temperaturama

Ovo pitanje odnosi se na velik broj ljudi koji rade na otvorenom: ljudi koji rade u građevini, koji grade ili popravljaju ceste, i pri tom koriste iznimno vruće materijale, ljudi koji čiste ulice i uređuju okoliš, poljoprivrednici, ribari, dostavljači, poštari, prodavači na tržnicama i drugim mjestima na otvorenom, vatrogasci, policajci, posebno oni koji reguliraju promet, i drugi.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) ističe da ekstremne vrućine mogu uzrokovati značajne zdravstvene probleme kao što su toplinska iscrpljenost, toplinski udar i druge bolesti povezane s toplinskim stresom. Simptomi mogu uključivati vrtoglavicu, glavobolju, mučninu, smetnje vida, trnce i utrnulost ruku i nogu, grčeve i bol u mišićima, osip, oticanje i druge.  Također, više temperature tijekom duljih vremenskih razdoblja mogu povećati i rizik od ozljeda zbog umora, nedostatka koncentracije, lošeg donošenja odluka i drugih čimbenika.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u izjavi za specijalizirani portal Klimatski.hr naglasila je kako su osim radnika koji rade na otvorenom, što je sada u fokusu zbog ekstremnih vrućina, u riziku i radnici na zatvorenom koji rade u uvjetima u kojima strojevi i procesi jako zagrijavaju prostor. „A tu su i oni koji tijekom ljeta rade na iznimno niskim temperaturama, recimo u hladnjačama, a koji onda moraju izaći na ljetne vrućine.“

Također je naglasila kako je bitno na ovu temu gledati i kroz filter jednakosti i suzbijanja diskriminacije temeljem imovnog stanja, obrazovanja, zdravstvenog stanja, dobi i drugih osnova, jer često poslove u teškim uvjetima rada i koji su često niže plaćeni, rade osobe nižeg obrazovanja i lošijeg imovnog stanja, dok su za neke skupine (lošijeg zdravstvenog stanja, starije dobi i slično) visoke temperature i velike razlike u temperaturama još opasnije nego što su za prosječnu osobu.

I šire gledano, klimatske promjene najteže pogađaju upravo one najranjivije, pa ni u smislu rada na vrlo visokim temperaturama to nije iznimka, a za Republiku Hrvatsku je posebno otegotno to što se od svih kontinenata upravo Europa najbrže zagrijava.

 

Podaci i smjernice relevantnih institucija i organizacija

Europska agencija za okoliš je u procjeni rizika od klimatskih promjena navela kako je zbog toplinskog stresa u Europi, tijekom rekordno toplog ljeta 2022. godine, zabilježeno 60.000 – 70.000 preuranjenih smrti uzrokovanih vrućinom. Posebno je istaknula zaštitu radnika na otvorenom među prioritete javnih politika EU i pozvala na uspostavljanje obveza zaštite radnika na otvorenom od ekstremnih vrućina i uvođenje snažnih mehanizama provedbe tih obveza. Pri tome navodi podatak da su ekstremne temperature i česti toplinski valovi u južnoj Europi dovele do srčanih udara i smrti radnika na otvorenom, posebno onih koji rade u poljoprivredi, građevini, održavanju cesta i prikupljanju otpada.

Međunarodna organizacija rada (ILO) izvijestila je da velike vrućine svake godine u svijetu dovode do više od 22 milijuna ozljeda na radu i gotovo 19 tisuća smrti povezanih uz rad. Europska konfederacija sindikata (ETUC), kao krovna organizacija sindikata u Europi, upozorava da je, prema podatcima Međunarodne organizacije rada, od 2000. do 2020. godine u EU došlo do porasta od čak 42% smrti povezanih s radom na vrućini. ETUC zato traži žurno donošenje EU direktive kojom će se ograničiti rad na visokim temperaturama.

Naime, na razini EU trenutno nema pravno obvezujućih odredbi koje štite radnike od ekstremno visokih temperatura. Odnedavno ipak postoje smjernice Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) o radu na vrućini.

Neke zemlje članice su već svojim nacionalnim zakonodavstvom poduzele određene korake, recimo Italija i Španjolska. Naime, trenutno svi poslodavci u Hrvatskoj, kad je u pitanju zaštita radnika od nepovoljnih vremenskih uvjeta (niske i visoke temperature na otvorenom), imaju obvezu postupati u skladu s uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada, što je njihova obveza iz Pravilnika o zaštiti na radu. Odgovorni poslodavci bi trebali koristiti i spomenute smjernice Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) o radu na vrućini.

 

Vrijeme je za bolju regulaciju rada na vrućini u Hrvatskoj

No, sazrjelo je vrijeme, a posebno u trenutku kada svjedočimo rekordnim temperaturama odnosno klimatskim promjenama, za još i širu i konkretniju zaštitu radnika, odnosno za razmatranje detaljnije regulacije rada u određenim vremenskim uvjetima: crvenim ili narančastim upozorenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda ili kada temperature prijeđu određenu razinu. Pučka pravobraniteljica će to kao nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava i središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije podržati, odnosno zalagati se da i Hrvatska napravi iskorak u tom smjeru.

Državni ured za reviziju je u Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj dao više preporuka koje se odnose i na ovo područje, pa tako i da se utvrde skupine najranjivije na utjecaje klimatskih promjena u okviru ranjivih sektora, njihove potrebe i da se provede analiza i osmisle mjere prilagodbe za ranjive skupine u skladu sa zakonodavnim okvirom. Pučka pravobraniteljica smatra kako je potrebno i unaprijediti zakonodavni okvir odnosno uvesti ograničenja poput već spomenutih, kakva imaju neke druge zemlje.

Zaključno, klimatske promjene donose ekstremne vrućine i, kako stvari stoje, situacija će biti samo gora te će rad na vrućini postajati sve rizičniji i države, pa tako i Hrvatska, imaju odgovornost djelovati: analizirati važeće zakonodavstvo, čuti upozorenja i preporuke stručnjaka i institucija s različitih područja te u sve uključiti i radnike odnosno sindikate i poslodavce, a onda i pripremiti i konkretne promjene.

U tom smjeru ići će i preporuke pučke pravobraniteljice Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, upravo radi bolje regulacije rada na vrućini, s ciljem zaštite prava na rad odnosno na zdrave i sigurne uvjete rada te prava život i na zdravlje.