Ured pučke pravobraniteljice oganizirao je između rujna i prosinca 2025. godine niz predavanja za studente i studentice učiteljskih fakulteta na temu zabrane diskriminacije i promicanja jednakosti u obrazovanju.
Predavanja su održana za više od 280 studentica i studenata u Zagrebu, Čakovcu, Rijeci, Osijeku i Slavonskom Brodu. Riječ je o studentima/icama učiteljskih fakulteta koji će kao budući učitelji i učiteljice imati važnu ulogu u stvaranju uključivog školskog okruženja i osvještavanju predrasuda i sterotipa. Predavanja su studentima/icama pružila dodatnu priliku da se upoznaju s temama suzbijanja diskriminacije i rasizma te promicanja jednakosti, koje još nisu sustavno zastupljene u programima učiteljskog obrazovanja.
Predavanja su vodile Nikolina Patalen, savjetnica pučke pravobraniteljice, i Lana Jurman iz Centra za mirovne studije. Studentima/icama je predstavljen pravni i institucionalni okvir zaštite od diskriminacije u Republici Hrvatskoj, uključujući Zakon o suzbijanju diskriminacije te uloga pučke pravobraniteljice kao središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije.
Predstavljeno je i istraživanje koje je pučka pravobraniteljica provela o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije iz 2022. godine, koje daje uvid u percepciju građana o raširenosti diskriminacije, prisutnosti predrasuda i stereotipa, upoznatost s pravnim i institucionalnim mehanizmima zaštite te osobna iskustva diskriminacije. Naglašeno je kako je diskriminacija znatno raširenija nego što pokazuju službene prijave, a među razlozima neprijavljivanja istaknuti su neznanje, strah i nepovjerenje u institucije.
Poseban naglasak stavljen je na različite oblike diskriminacije koji su studentima/icama približeni kroz konkretne primjere iz svakodnevnog života i obrazovnog konteksta. U okviru predavanja poseban fokus stavljen je na položaj romske nacionalne manjine u obrazovanju. Prema rezultatima istraživanja pučke pravobraniteljice 18,3 % ispitanika smatra da su Romi najčešće žrtve diskriminacije, čime su prepoznati kao najdiskriminiranija skupina u Hrvatskoj. 92,4 % Roma živi ispod praga rizika od siromaštva. Mnoge romske obitelji žive u segregiranim naseljima, u prenapučenim objektima, često bez osnovne komunalne infrastrukture.
Sve ovo snažno utječe i na obrazovanje romske djece. Poseban problem je segregacija u školama. Naime, s obzirom na nisku razinu sudjelovanja romske djece u predškoli te kasnije u srednjoškolskom i sveučilišnom obrazovanju, osnovne škole su jedina mjesta na kojima romska djeca imaju priliku socijalizacije s vršnjacima iz većinskog naroda – a kada se obrazuju segregirano, tada nikada tijekom svog odrastanja, dok stječu znanja, formiraju stavove, samopouzdanje i društveni kapital, nemaju priliku biti u doticaju sa svojim vršnjacima iz većinskog naroda. Isto vrijedi za djecu iz većinskog stanovništva, posebno u dijelovima RH gdje živi više Roma, okolnost da se ne obrazuju sa svojim vršnjacima iz romske zajednice doprinosi stvaranju stereotipa i predrasuda i onemogućuje stvaranje socijalnih veza među njima.
Predavanja su, uz izlaganja, bila osmišljena tako da potiču studente/ice na promišljanje o konkretnim situacijama diskriminacije u obrazovanju te o ulozi učitelja/ica, školskog osoblja, lokalnih vlasti i medija u smanjenju diskriminacije i promicanju jednakosti u školama. Primjeri i sadržaji bili su usmjereni na stvarne situacije u školskom okruženju i na mogućnosti djelovanja unutar postojećeg sustava.
Evaluacije provedene nakon predavanja pokazale su visok stupanj interesa i motivacije za daljnje učenje o ljudskim pravima, borbi protiv rasizma i diskriminacije te izgradnji inkluzivnog obrazovnog sustava. Predavanja su održana u okviru projekta „F.R.E.D. – Fostering Racial Equality and Diversity“.
